Rak dojke ubraja se u najčešći oblik raka koji zahvaća žensku populaciju. Zato se obilježava Nacionalni dan borbe protiv raka dojke, poznat i kao Dan ružičaste vrpce. Simptom koji upućuje na rak dojke je kvržica koja se napipa na dojkama. 

Tako se potiče samopregled dojki, ali i ultrazvuk dojki kod mlađih žena te mamografija kod zrelijih žena. Gledajući uzroke raka dojke, možemo obuhvatiti one koji jesu i nisu pod našom kontrolom. 

Genetski uzroci raka dojke čine do 10 % slučajeva, a gleda se majčina strana za povećani rizik. Drugim riječima, ako je nečija majka, sestra ili kći imala rak dojke, treba svakako voditi računa o redovnim pregledima. 

Drugi faktor su hormonski uzroci poput nadomjesnih terapija, ali i dobivanje menstruacije prije 12. godine te ulazak u menopauzu nakon 55. godine. Kontracepcijske pilule i odgoda trudnoće nakon 30. godine mogu biti dio uzroka raka dojke. 

U pravilu, previše estrogena, a premala prisutnost progesterona može biti okidač za rast stanica dojke, a time i za rak dojke. Neravnoteža estrogena i progesterona očituje se neredovitom menstruacijom, neplodnošću i simptomima perimenopauze. 

Međutim, do raka dojke dolazi i zbog izloženosti toksičnoj okolini te nezdravog životnog stila kao što je redovita konzumacija alkohola, pretilost ili pak nedostatak fizičke aktivnosti. 

Međutim, prehrana može biti jedan od faktora kako smanjiti rizik od raka dojke. Drugim riječima, prehrana ne može spriječiti ili uzrokovati rak dojke, ali je vrlo važan faktor prevencije ili pak olakšavanja oporavka.

Evo kako su povezani rak dojke i prehrana.

Rak dojke i prehrana 

Kao što smo već spomenuli, alkohol i pretilost općenito narušavaju zdravlje pa tako i povećavaju rizik za razne bolesti i rak dojke. Tome se može pridružiti i pretjerana konzumacija rafiniranog šećera, zasićenih masti, ali i prerađenog mesa, posebice ako se učestalo jede meso s roštilja.

U kombinaciji s niskim unosom svježeg voća i povrća, nezasićenih masti i antioksidansa dobivamo kombinaciju koja potiče upalne procese u organizmu i narušava crijevnu mikrofloru u kojoj se nalazi veliki postotak našeg imuniteta. 

Dakle, dodane šećere kao što su slatkiši, grickalice, gazirana pića i sokovi, prerađena hrana, pekarski proizvodi, mesne prerađevine poput kobasica, pašteta i sl. te druženje uz roštilj ostavite za povremena druženja i uživanja. 

Svakodnevna tjelesna aktivnost i kvalitetan san, kao i redoviti pregledi puno doprinose prevenciji raznih tipova bolesti i raka. Sada ćemo vidjeti što češće trebamo jesti i kako izgleda uravnoteženi tanjur kako bismo bili zdravi, imali snažan imunitet i preventivno djelovali na rak dojke. 

Prehrana kod raka dojke ne razlikuje se puno od onoga što bismo trebali slijediti kao pravilnu prehranu.

Svi navedeni savjeti uzimaju se općenito i kao orijentacija. No, ako bolujete od raka dojke i npr. patite od žgaravice, intolerancije ili alergije na hranu, potreban vam je individualan pristup. 

Voće i povrće

Za početak, na našem tanjuru svaki dan treba se naći raznoliko povrće i voće. Povrće volumenom čini najveći dio unosa hrane i baza je za zdravlje. To znači da ćemo u glavnim obrocima pola tanjura uvijek napuniti raznobojnim povrćem. 

Neka se unos povrća ne svede samo na zelenu salatu i krumpir. Ubacite povrće po bojama – bijelo, ljubičasto, crveno, zeleno, narančasto i žuto. Najlakši način unosa povrća su obrok salate. Narežite razno povrće, dodajte neki izvor proteina i masti te složenih ugljikohidrata.

Primjerice, u zdjeli pomiješajte rikolu, matovilac, rajčicu, krastavac, ribanu mrkvu ili bilo koje drugo povrće, dodajte kockice piletine, sira, ribu ili tofu, začinite prirodnim začinima i malo maslinovog ulja te dodajte kuhanu kvinoju, ječam, proso ili neku drugu žitaricu po izboru. 

Pročitajte članak “Hladne salate od povrća: Idealan obrok za ponijeti na posao ili plažu! Imamo pet recepata koji će vas zasititi bez težine u želucu“.

Proteini

Time smo ujedno odgovorili kako ispuniti preostale dijelove tanjura. Na jednu četvrtinu stavite kvalitetan izbor proteina. Također ih rotirajte:

• riba poput lososa, skuše, sardina
• bijelo meso poput piletine ili puretine 
• zrnati sir, feta sir, mozzarella sa smanjenim udjelom masnoće, svježi sir
• tofu
• mahunarke poput graha, graška, leće, slanutka, boba. 

Ugljikohidrati

Na zadnju četvrtinu dodajte neki složeni izvor ugljikohidrata poput raznih kuhanih žitarica, ali i palente, batata ili običnog krumpira. Nekad slobodno dodajte i tjesteninu ili njoke, no prednost ipak dajte cjelovitim žitaricama i škrobnom povrću. 

Rak dojke i prehrana – ostali savjeti

Ono na što se potrebno dodatno fokusirati jest:

• dovoljan unos proteina
• omega-3 masne kiseline
• antioksidansi
• hidratacija
• umjeren unos soje i proizvoda od soje.

Dovoljan unos proteina

Prvo, što se tiče proteina oni su životno važni, esencijalni, bez njih ne možemo preživjeti. Proteini nisu samo za mišiće, štoviše, oni obavljaju daleko važnije i složenije funkcije. Proteini služe kako bi izgradili novu kosu, kožu i tkiva. 

Proteini su i katalizatori kemijskih reakcija u tijelu, odnosno ubrzavaju ih uključujući i sintezu DNK. Sudjeluju u transportu molekula poput hemoglobina u krvi koji transportira kisik, a ubrajaju se i u antitijela, što ima direktne veze s imunološkim sustavom. 

Zato i dolaze od grčke riječi “protos“, što znači “prvi”. Proteine unosite u svakom obroku. Unos proteina se općenito povećava kod pojačane fizičke aktivnosti, bolesti i opeklina. 

Omega-3 masne kiseline

Omega-3 masne kiseline su one koje nedostaju općoj populaciji zbog siromašnog unosa ribe. Iako ih možemo pronaći i u biljnim izvorima kao što su lanene i chia sjemenke te laneno ulje, veća je bioraspoloživost iz životinjskih namirnica. 

Ako ne jedete ribu barem dva puta tjedno, i to masniju ribu poput lososa ili skuše, svakako razmislite o dodacima prehrani, a prije toga se posavjetujte sa stručnjakom. Omega-3 masne kiseline ublažavaju upalne procese u organizmu.

Također, pozitivno utječu na hormone, posebice na regulaciju estrogena koji se vezuje uz hormonski uvjetovane vrste rakova.

Antioksidansi

Antioksidanse, pak, nalazimo u biljnim namirnicama, prije svega u raznolikom povrću i voću.

Antioksidansi nas štite od oksidativnog stresa, odnosno neutraliziraju slobodne radikale. Smanjuju moguće mutacije uslijed DNK oštećenja. Jačaju imunološki sustav, pa se tako pojedini vitamini i minerali ubrajaju u antioksidanse, poput vitamina C, vitamina topivih u mastima kao što su D, E i A  te minerala cinka i selena. 

Osim u voću i povrću, antioksidansi se nalaze i u cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i biljnim čajevima. Na tragu toga, važna je i hidratacija, odnosno redoviti unos tekućine kroz cijeli dan. Pored vode računaju se i biljni čajevi, juhe, voće i povrće bogato vodom. 

Unos soje

I za kraj, brojne su kontroverze oko soje i utjecaja na rak dojke. Dok su prijašnja animalna istraživanja ukazivala na to da treba smanjiti soju i njezine proizvode kao dio smanjenja rizika od raka dojke, danas je zapravo obrnuto. 

Ono što je bilo “problematično” su sami izoflavoni u soji, no ljudski organizam ih drugačije metabolizira. Zapravo, izoflavoni iz soje mogu potaknuti smanjenje rizika od razvoja raka dojke. Kao i u svemu, tako je i u ovom slučaju dovoljan umjeren unos soje i njezinih proizvoda poput tofua. Osim toga, soja je bogata proteinima koji su visoke bioraspoloživosti. 

 Pročitajte i ove članke:

• Hrana kao prevencija: Koje namirnice pomažu štititi od raka dojke?
• Samopregled dojke: Uočite promjene na vrijeme i spriječite komplikacije! Evo kako napraviti pregled koji svakoj ženi treba biti dio rutine
• Simptomi raka dojke: Kako ga prepoznati kod žena i muškaraca?

• prehrana kod raka dojke
• rak dojke i prehrana