Alkohol je štetan i tu nema dvojbe. Naravno, kao i u svemu, tako je i kod alkohola štetnost procijenjena s obzirom na količinu i učestalost konzumiranja. U alkohol ubrajamo pivo, vino, žestoka alkoholna pića, koktele, šampanjac i likere.

Prvi susret s alkoholom obično se događa već u tinejdžerskoj dobi prije punoljetnosti. Iako je tijekom puberteta poželjno piti alkohol s aspekta društvene prihvaćenosti među vršnjacima, to lako može prerasti u cjeloživotnu naviku. 

Ispijanje alkohola u velikim količinama

Osobe koje piju alkohol ugrubo se mogu podijeliti u dvije skupine:

• oni koji piju odjednom veliku količinu alkohola
• oni koji piju male količine alkohola svakodnevno. 

Prvu skupinu nazivamo još binge drinking, a odnosi se na povremeno konzumiranje veće količine alkohola. Drugim riječima, odnosi se na osobe koje preko tjedna najčešće ne piju alkohol, ali za vikend uživaju u njemu bez granica, najčešće u izlascima, na zabavama i sl. 

Drugu skupinu čine osobe koje će npr. svaki dan nakon posla popiti jednu bocu piva ili navečer uživati uz čašu crnog vina. Gledajući sa zdravstvenog aspekta, prva skupina može imati veći zdravstveni rizik. 

Naime, ispijanje odjednom velike količine alkohola, pored pijanstva i njegovih simptoma poput mamurluka, glavobolje i povraćanja, može uzrokovati i dugoročne posljedice poput raka, ciroze jetre i oštećenja krvožilnog sustava. 

Ako se takva praksa nastavlja iz vikenda u vikend, posljedice alkohola na organizam se akumuliraju i ne daju prostora našem organizmu da se obnovi. Isto tako, alkoholizam se najčešće pripisuje praksi svakodnevnog pijenja alkoholom, gdje je osoba svakodnevno pod stalnim utjecajem alkohola. 

No, ne morate piti svaki dan alkohol da biste osjetili njegove štetne posljedice. Upravo ovakve vikend epizode predstavljaju šok za našu jetru, ali i srce koje se bori s velikom količinom alkohola odjednom te nastoje raditi naporno kako bi uspjeli metabolizirati alkohol. 

S druge strane, osobe koje svakodnevno konzumiraju alkohol, ali se ne dovode u stanje pijanstva, također nisu bez rizika. Često se i umanjuje količina popijenog alkohola pa dok osoba misli da je popila jednu bocu piva, zapravo ih je popila dvije ili tri. 

Posljedice konzumiranja alkohola 

Da bismo razumjeli posljedice alkohola, odnosno posljedice alkoholizma, krenimo od objašnjenja nekoliko pojmova i procesa metaboliziranja alkohola. Naime, alkohol (etanol) najviše se metabolizira u jetri, zbog čega se najčešće govori o oštećenju jetre kada je riječ o alkoholizmu. 

Prije nego objasnimo štetne posljedice alkohola, promotrimo sam pojam alkoholizma i kako se on manifestira kroz ponašanje. Alkoholizam predstavlja psihičku i fizičku ovisnost o alkoholu te se najčešće razvija postepeno, upravo zamkom da se pije samo za vikend, dok se to ne proširi na svakodnevno pijenje alkohola. 

Osoba koja pati od alkoholizma gubi osjećaj kontrole i prepušta se sve većim količinama alkohola. Naime, redovito pijenje alkohola povećava toleranciju na alkohol pa je osoba “primorana” piti sve veće količine alkohola s ciljem postizanja istog učinka kao i kod prvotno manjih količina. 

Stanje alkoholizma se dodatno pogoršava s obzirom na razloge pijenja alkohola. Ako osoba poseže za alkoholom u stanju stresa, emocionalne ili psihološke uznemirenosti, razvit će čvršću ovisnost. Drugim riječima, ako alkohol služi kao sredstvo smirenja, potiskivanja neugodnih emocija ili sredstvo protiv stresa, osoba će imati potrebu piti u takvim situacijama. 

Odnosno, stres, neugodne emocije poput tuge, bijesa ili anksioznosti bit će okidači za pijenje alkohola kao instant rješenja za smirenje. Isto je i s pušenjem te hranom. Osoba mora naučiti regulirati emocije, ljutnju, tugu i stres na pravilan način, a odlazak psihologu ili psihoterapeutu će pomoći u jačanju vlastitih kapaciteta. 

Još jedan znak ovisnosti jest da osoba možda i želi prestati piti, ali to nikako nije u stanju sprovesti u djelo. Nažalost, štetnost alkohola ne očituje se samo u psihofizičkom zdravlju osobe, već ima i posljedice na bližnje. 

Tako alkoholizam utječe na obiteljske i društvene odnose, najčešće ih narušavajući, a nerijetko se odražava i na posao. Posljedično je ugrožena i financijska stabilnost, a ako osoba koja pati od alkoholizma ima i malu djecu, neminovno će se negativno odraziti na njihov tjelesni i mentalni razvoj. 

Gledajući ponovno način metaboliziranja alkohola, možemo odgovoriti na to koje su posljedice alkohola najizraženije. Nakon što smo popili alkohol, on će se apsorbirati ponajviše u tankom crijevu te brzo ulazi u krvotok. 

Iz krvotoka alkohol ulazi u jetru koja je glavni organ za detoksikaciju organizma. Slikovito, jetra pregledava ono što smo pojeli i popili kako bi uklonila štetne tvari prije nego one stignu do naših stanica. 

Glavni enzim zadužen za razgradnju alkohola naziva se alkoholna dehidrogenaza. Alkohol koji smo popili je etanol, a on se uz pomoć ovog enzima pretvara u acetaldehid, nažalost toksičan spoj. 

Nakon toga uključuje se drugi enzim acetaldehid dehidrogenaza koja će acetaldehid pretvoriti u acetat koji će se u konačnici sastaviti na vodu i CO2. Također, pored ova dva enzima aktivirat će se još jedan sustav enzima kada pijemo veće količine alkohola. 

Kratkoročne i dugoročne posljedice alkohola na organizam

Koliko će se alkohol brzo metabolizirati ovisi o više faktora, poput spola, dobi, težine, genetike, ali i prehrambenih navika. U konačnici, posljedice alkohola na organizam možemo podijeliti na kratkoročne i dugoročne. 

Kratkoročne posljedice očituju se kroz dezorijentaciju, smanjenu koordinaciju i prosudbu te povećani rizik od neodgovornog ponašanja. To se najčešće odnosi na smanjenu prosudbu donošenja odluke oko sjedanja za volan nakon pijenja alkohola. 

Tako vidimo da alkohol ima puno dublje posljedice u koje su nerijetko uključene i osobe koje nisu pile alkohol, odnosno drugi vozači, pješaci i sudionici u prometu koji ne mogu znati je li netko trenutno u prometu u alkoholiziranom stanju. 

Također, kod pojedinaca se povećava agresivno ponašanje, koje se nerijetko ispoljava prema članovima obitelji, stoga alkoholizam i nasilje u obitelji često idu ruku pod ruku. Nadalje, gubitak pamćenja, povraćanje i glavobolja još su neke od kratkoročnih posljedica. 

Iako te simptome i posljedice uzimamo zdravo za gotovo i kao nešto normalno što se događa svakome tko popije više, zamislite koja bi vas panika primila da slične posljedice osjetite nakon što se pojeli komad kruha ili neke druge hrane. 

Umanjivanje samih posljedica pijenja alkohola kao nešto što će proći ili “drugi dan sam već kao nova osoba” načini su na koje osobe koje piju alkohol opravdavaju svoje navike. Međutim, redovito pijenje alkohola akumulira se kroz vrijeme i rezultira dugoročnim posljedicama.

Pored oštećenja jetre, stradaju i drugi organski sustavi te organi. Tako će patiti kardiovaskularni sustav u smislu povećanog rizika od hipertenzije i srčanih bolesti. Mozak koji uslijed pijanstva gubi sposobnost pamćenja, odlučivanja i koordinacije pod rizikom je od moždanog udara. 

Kako alkohol prolazi kroz probavni sustav povećava se rizik od čireva, pankreatitisa i gastritisa. Oštećenje bubrega također je moguće zbog posljedica pijenja alkohola.

Štetnost alkohola održava se i na mentalno zdravlje. Osobe koje redovito piju alkohol bit će sklonije anksioznosti i depresiji. Nažalost, anksioznost i depresija mogu biti i razlog pijenja alkohola, što samo pogoršava takva mentalna stanja i druge mentalne poremećaje.

Osim toga, alkohol je kaloričan. Naime, jedan gram alkohola sadrži sedam kalorija, dok jedan gram proteina ili ugljikohidrata sadrži četiri kalorije. Pored kaloričnosti, alkohol izravno ima štetne posljedice ne donoseći nutritivnu vrijednost organizmu. Osobe koje su na dijeti, a piju alkohol mogu se žaliti kako ne mogu smršaviti, uopće ne računajući kalorije iz alkoholnih pića. 

Važno je biti svjestan posljedica alkohola i ne banalizirati simptome poput mamurluka. Ako nešto ima toliko snažan utjecaj na organizam i mozak da vam je potreban cijeli dan oporavka, onda je jasno da je otrov za organizam. 

Konzumirajte povremeno i pametno

Povremena i umjerena konzumacija je prihvatljiva. Pritom birajte crno vino koje može imati i pozitivne učinke na zdravlje, ali opet s naglaskom na povremenoj i maloj količini alkohola. Pola čaše sasvim je dovoljno. 

Životni stil koji podrazumijeva naviku svakodnevnog pijenja alkohola ili životni stil vikend izlazaka s ciljem konzumacije velike količine alkohola odjednom je životni stil koji treba kritički preispitati i pitati se koje potrebe točno pokušavamo zadovoljiti konzumacijom alkohola. 

Pojedinci se često mogu osjećati napadnuto kada ih netko pokušava savjetovati oko konzumacije alkohola. Pritom će isticati da imaju slobodu odlučivanja o svojem životu i navikama. To je točno, ali se isto tako treba pitati tko odlučuje u odnosu alkohol – ja. Alkohol ili ja?

Pročitajte i ove članke:

• 5 prvih znakova da pijete previše alkohola
• Prvi simptomi alkoholizma: Psihologinja otkriva koji poremećaji u ponašanju i fizički znakovi upućuju na ozbiljan problem s alkoholom
• Alkoholna koma: Znamo koliko je promila granica, a posljedice mogu biti strašne! Evo koji su simptomi i što raditi kod trovanja alkoholom.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Dvije namirnice koje su stekle veliku popularnost

Chia puding s grčkim jogurtom: Nutricionistica donosi recepte za zdravi kremasti obrok

• Zrinka Babić
• 5 min čitanja

• koje su posljedice alkohola
• posljedice alkohola
• posljedice alkohola na organizam
• posljedice alkoholizma
• posljedice konzumiranja alkohola
• štetne posljedice alkohola
• štetnost alkohola