Emocije su temelj ljudskog ponašanja. Utječu na to kako živimo i funkcioniramo u svakodnevici, komuniciramo s drugima i gradimo odnose, podnosimo teškoće i prihvaćamo neuspjehe, slavimo pobjede i dijelimo trenutke. Emocije utječu na to kakve ćemo izbore donositi, koje ćemo postupke i akcije poduzimati te kako ćemo usmjeravati fokus i percepciju na podražaje u okolini.

Riječ je o složenim mentalnim stanjima koja se odvijaju u mnogobrojnim neuronskim mrežama središnjeg živčanog sustava. Brojne su vrste emocija, a koliko god teorija u psihologiji postojalo, ponekad se čini da nijedna ne pomaže kada nas preplave osjećaji i kada potpuno zavladaju našim ponašanjem.

Osnovne vrste emocija – psihologija

Mnogo je različitih vrsta emocija, ali one koje se smatraju osnovnima ili primarnima su:

• sreća
• tuga
• strah
• ljutnja
• gađenje
• iznenađenje.

Psiholog Paul Ekman je sa svojim suradnicima otkrio da su navedene emocije univerzalne u svim ljudskim kulturama te da se interpretiraju na sličan način. Kasnije se njegov popis proširio i na ponos, sram i prijezir, a kasniji su teoretičari pretpostavili da su navedene primarne emocije zapravo građevne jedinice koje se kombiniraju s drugima te tvore različite emocionalne reakcije i osjećaje.

Prema teorijama iz transakcijske analize, emocije su reakcije osobe na podražaje koje procjenjuje važnima, a koje ga na različite načine (motorički, motivacijski, mentalno) pripremaju na određenu reakciju. Iako su primarne emocije univerzalne u svim kulturama, važno je naglasiti da ljudi ne reagiraju na podražaje kao takve, nego na značenje koje im pripisuju zbog čega se javlja neka određena emocija (npr. netko će osjetiti intenzivnu tugu zbog pada na ispitu, a nekome to ne predstavlja ni razlog za brigu).

Emocije, osjećaji i misli

Iako neki smatraju da su emocije i osjećaji sinonimi, ipak je potrebno razlikovati ta dva pojma. Emocije se smatraju izdvojenim i dosljednim odgovorima organizma na unutarnje i vanjske događaje koji za neki organizam imaju posebno značenje, traju kratko i sadrže odgovor na neki vanjski ili unutarnji poticaj. Osjećaji su pak subjektivna interpretacija emocija, odnosno naše osobno, kognitivno iskustvo emocije.

Misli i emocije su također povezane u različitim smjerovima. Ponekad se pojavi jasan vanjski podražaj koji izazove emociju i na temelju kojeg se jave različite misli (npr. netko nas iznenadi poklonom na temelju čega izazove emociju radosti i iznenađenja te misli koje ukazuju na to da je nekome stalo do nas i da nam želi pokazati ljubav). 

S druge strane, misao može potaknuti javljanje emocije neovisno o točnosti procjene događaja (npr. prijateljica nam se ne javi nakon nekoliko dana na poziv na temelju čega krivo pretpostavimo da nas je odbacila i ne želi razgovarati s nama, a objektivni dokaz upućuju na to da je trenutno u poslovnim obvezama i gužvi). 

Vrste emocija

Teško je nabrojati i opisati sve vrste emocija, a koliko je teško ponekad opisati i onu jednu koju osjećamo najbolje ćete znati ako sami sebi pokušate odgovoriti na pitanje “Kako se osjećaš?”, izbjegavajući automatski odgovor “Dobro.” koji najčešće nije točan odgovor i ne predstavlja emociju. U takvim situacijama je dobro imati neki popis emocija koji će nam biti podsjetnik da je naše unutarnje stanje puno složenije čak i kada nema nekog posebnog podražaja u okolini.

Međutim, osnovne vrste emocija u psihologiji je jednostavno opisati na temelju dosadašnjih teorija.

Sreća

Sreća je emocija kojoj ljudi najviše teže i koju karakteriziraju osjećaji zadovoljstva, radosti i blagostanja. Zahvaljujući brojnim istraživanjima sreće, razvila se i posebna grana psihologije poznatija kao pozitivna psihologija, koja nastoji istražiti puteve za ispunjeniji, smisleniji i sretniji život.

Ova emocija se najčešće izražava kroz smijeh i ugodan način govora, a mnogima može izmamiti i suze (radosnice). Svatko od nas drugačije percipira sreću i povezuje je s različitim životnim ishodima.

Pročitajte članke:

• Smijemo li biti sretni i kako da budemo sretni u ovim vremenima?
• Pozitivne afirmacije – zašto bismo ih trebali koristiti?

Tuga

To je vrsta emocije koja se definira kao emocionalno stanje popraćeno sniženim raspoloženjem, razočaranjem, beznađem i nezainteresiranosti. Tuga se pojavljuje s vremena na vrijeme, ovisno o životnim razdobljima i okolnostima (npr. kada osoba doživi neku vrstu gubitka), a najčešće se izražava kroz plač i povlačenje od drugih.

Vrsta i intenzitet tuge ovise o uzroku, a ljudi se značajno razlikuju na temelju načina nošenja s takvim osjećajima. Ponekad su spremni na suočavanje s gubitkom i proces tugovanja, a ponekad ga izbjegavaju što može samo dodatno pogoršati stanje i produžiti trajanje emocije.

Pročitajte članak “Gubitak voljene osobe: Psihologinja objašnjava proces tugovanja i kako preboljeti gubitak najmilijih“.

Strah

Riječ je o snažnoj emociji koja igra važnu ulogu u preživljavanju. Iako nas spašava u opasnim okolnostima, ponekad nas može blokirati i “smrznuti”, stoga je ova emocija poznata u reakciji “borba ili bijeg” (eng. “fight or flight“).

Strah pokreće brojne tjelesne reakcije (lupanje srca, ubrzano disanje, napetost mišića), a lako se može uočiti u facijalnim ekspresijama (širenje očiju, otvaranje usta, povlačenje brade). Ne doživljavaju svi strah na isti način, a njegov intenzitet najviše ovisi o našoj procjeni opasnosti.

Pročitajte članak “Kako prevladati strah od potresa? Psihologinja donosi 5 savjeta“.

Gađenje

Gađenje je emocija koja se najčešće može uočiti odbijanjem ili okretanjem od predmeta gađenja, povraćanjem ili mučninom te boranjem lica. Može imati različite uzroke, a najčešće su u pitanju neugodan okus, miris ili prizor (npr. nečije ponašanje). Istraživači smatraju da se ova emocija razvila kao reakcija na hranu koja bi mogla biti štetna ili otrovna, a u pitanju i jest tipična reakcija na neku vrstu okusa ili mirisa.

Ljutnja

Još jedna snažna emocija za koju su karakteristični osjećaji neprijateljstva, uznemirenosti i frustracije, a također igra važnu ulogu u reakciji “borba ili bijeg”. Ako se pojavi određena prijetnja koja izazove ljutnju, skloni smo zaštititi se i obraniti od opasnosti koja nas može ugroziti.

Ljutnja se najčešće prepoznaje kroz facijalne ekspresije mrštenja lica popraćenog znojenjem i crvenilom, a prema neverbalnoj komunikaciji osoba zauzima snažan obrambeni stav koji se može verbalno izraziti kroz glasno govorenje ili vikanje. Osoba u ljutnji često agresivno reagira zbog manjka samokontrole.

Pročitajte članke:

• Kontrola bijesa – strategije i terapija
• Kako kontrolirati ljutnju? Donosimo 3 savjeta koji će vam pomoći da se zaustavite prije neželjene reakcije.

Iznenađenje

Obično kratka emocija koja može biti pozitivna, negativna ili neutralna, a uočava se putem fiziološkog odgovora preplašenosti nakon nečeg neočekivanog. Osim podizanja obrva, širenja očiju i otvaranja usta, osoba može instinktivno odskočiti od predmeta koji ju je iznenadio, a pritom može vikati ili vrištati.

Riječ je o emociji koja također može potaknuti reakciju “borbe ili bijega”, a općenito se ovakvi događaji duže i detaljnije pamte i ostaju u sjećanju za razliku od nekih drugih.

Primarne i sekundarne, pozitivne i negativne emocije …

Neovisno o tome koja je vrsta emocija u pitanju, činjenica je da je teško procijeniti koliko se neka emocija javlja odvojeno od druge. Teoretičari se slažu da najčešće doživljavamo više različitih vrsta emocija istovremeno, odnosno da se primarne emocije najčešće miješaju i slažu u sekundarne emocije koje su složenije (npr. ljubav, nostalgija, krivnja, suosjećanje).

I sekundarne emocije se mogu raščlanjivati dalje, ali glavni zaključak teorija je da su emocije međusobno povezane te da je čak moguće istovremeno osjećati potpuno suprotstavljene emocije što, dugoročno gledano, može biti uzrok težih stanja ako se pravovremeno ne rješava radom na sebi.

Isto tako, teško se složiti i oko toga koje su točno emocije pozitivne, a koje negativne. Iako se ljutnja smatra negativnim emocijom, ona ponekad može dovesti do konstruktivnog razrješavanja konflikata i potreba u međuljudskim odnosima, a također može motivirati osobu da poduzme akcije i pronađe rješenja za stvari koje je muče. Međutim, ljutnja stvara probleme ako je pretjerana ili izražena na nezdrave načine koji su opasni i štetni za osobu i/ili ljude oko nje, a ponekad može imati teške psihičke i fizičke posljedice.

Emocionalna inteligencija – razumijevanje emocija

Ono što je važno naglasiti jest činjenica da emocije nisu stanja koja se javljaju izolirano, a da bismo bolje prepoznavali tuđe emocije, prvo moramo znati imenovati i prepoznavati vlastite, a upravo u tome je ključ emocionalne inteligencije koju je potrebno podučavati od najranijih godina ljudskog razvoja.  

Razumijevanjem emocija možemo razumjeti i ponašanja koja nam ponekad stvaraju probleme ili ostavljaju brojne nejasnoće. Ponekad se emocija može pojaviti zbog brojnih automatskih negativnih misli koje ne možemo kontrolirati i koje se prebrzo javljaju. Shvaćanjem i validiranjem vlastitih emocija bolje shvaćamo i tuđa emocionalna stanja, suosjećamo sa samima sobom i drugima te učimo živjeti ispunjeniji i kvalitetniji život.

Pročitajte i članke:

• Emocionalna inteligencija – što je to i zašto je važna?
• Kako osloboditi potisnute emocije? – prepoznavanje i izražavanje emocija
• Emocionalna samoregulacija: Često burno reagirate? Psihologija ima rješenje, a zove se samoregulacija emocija! Imamo tehnike za kontrolu emocija.

• emocije i osjećaji
• emocije i psihologija
• emocionalna inteligencija
• misli i emocije
• negativne emocije
• popis emocija
• vrste emocija

Učitaj više izvora