Šokantna istina o slanini: Povezuje se s rakom i demencijom – ali postoji sigurna granica

Slanina je omiljeni doručak mnogih unatoč rastućim cijenama mesa

Slanina je omiljeni doručak mnogih unatoč rastućim cijenama mesa. Prema podacima industrijskog časopisa The National Provisioner, prodaja slanine prošle godine dosegnula je gotovo 6,5 milijardi dolara, što čini petinu svih prodanih prerađenih mesnih proizvoda.

No, popularnost ove namirnice nije u skladu s njezinim nutritivnim vrijednostima.

Kao prerađeno meso, slanina se ne smatra zdravom hranom. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uvrstila je slaninu i druga prerađena mesa u skupinu 1 karcinogena, što znači da se smatraju tvarima koje uzrokuju rak, zajedno s cigaretama i azbestom.

No, znači li to da će povremeni komad slanine za doručak biti štetan koliko i cigareta? Možete li jesti slaninu svakodnevno ili tjedno ako je konzumirate umjereno? Nutricionisti odgovaraju na ova i druga pitanja o jednoj od najomiljenijih vrsta mesa.

Nutritivne vrijednosti slanine

Slanina se obično dobiva od bočnih i trbušnih dijelova svinje i solju se konzervira prije nego što se nareže na trakice.

To su najmasniji dijelovi životinje, a sol povećava udio natrija u slanini. Dvije kriške pržene slanine sadrže oko 108 kalorija, osam grama proteina, 2,76 g zasićenih masnoća i 386 mg natrija, prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede.

Aromatizirana slanina, primjerice ona sa smeđim šećerom, dodatno povećava udio šećera. Deblje kriške povećavaju kalorijsku vrijednost i udio masnoće.

Iako slanina nije najzdravija namirnica, nije ni potpuno bez vrijednosti. Slanina je bogata proteinima i pruža dobru količinu B vitamina, objašnjava Grace Derocha, nutricionistica i glasnogovornica Academy of Nutrition and Dietetics, za Everyday Health.

Istraživanja također pokazuju da meso sadrži esencijalne aminokiseline poput leucina, što je važno za tijelo.

Glavni problem slanine su visoke razine zasićenih masnoća i natrija, što je povezano s bolestima srca, visokim krvnim tlakom, dijabetesom tipa 2 i pretilošću.

Četiri kriške slanine mogu vas približiti polovici preporučene dnevne količine zasićenih masnoća i trećini dnevne granice natrija.

Zbog toga nutricionisti savjetuju umjerenu konzumaciju – nekoliko kriški slanine nekoliko puta mjesečno u okviru uravnotežene prehrane ne bi trebalo predstavljati problem.

Slanina je bogata zasićenim masnoćama i natrijem, što dugoročno može dovesti do visokog krvnog tlaka, ateroskleroze, povišenog kolesterola i bolesti srca
FOTO: Shutterstock

Nutritivni nedostaci i rizici

Slanina je bogata zasićenim masnoćama i natrijem, što dugoročno može dovesti do visokog krvnog tlaka, ateroskleroze, povišenog kolesterola i bolesti srca. Osim toga, spada u prerađeno meso, zajedno s kobasicama, hrenovkama i salamama.

WHO je utvrdio da redovita konzumacija prerađenog mesa povećava rizik od raka debelog crijeva, a može biti povezana i s rakom gušterače, prostate i želuca. Svakodnevna porcija od 50 g prerađenog mesa povećava rizik od raka debelog crijeva za oko 18 %.

Istraživanja su pokazala i da dodatnih 25 g prerađenog mesa dnevno (otprilike dvije kriške slanine) tijekom osam godina povećava rizik od demencije za 40 %.

Nitrati, koji se koriste za očuvanje boje i okusa slanine, također mogu biti problematični. Iako “neslana” ili “nekonzervirana” slanina također sadrži prirodne nitrate (primjerice, iz soka celera), tijelo ne razlikuje prirodne od sintetičkih nitrata.

Nitrati su povezani s većim rizikom od raka debelog crijeva, a neka istraživanja ukazuju i na rizik od raka dojke i prostate.

Zbog razlika u sadržaju natrija među brendovima najbolje je pažljivo čitati deklaracije i ne pretpostavljati da je svježa slanina uvijek zdravija.

Koliko slanine je sigurno konzumirati?

Dobra vijest je da nutricionisti ne preporučuju potpuno izbacivanje slanine.

Za opće zdravlje preporučuje se ograničiti prerađeno meso na jednom tjedno ili jednom u dva tjedna. Porcija može biti 3 – 4 kriške. Ako jedete češće, 1 – 2 kriške trebale bi biti dovoljne, savjetuje Derocha. Ova preporuka odnosi se na sva prerađena mesa, uključujući hrenovke i salame.

Za osobe bez zdravstvenih problema nekoliko kriški slanine nekoliko puta mjesečno unutar uravnotežene prehrane ne predstavlja rizik. No, za osobe sa srčanim bolestima ili visokim krvnim tlakom preporučuje se minimalna konzumacija slanine, s obzirom na visok sadržaj natrija.

Postoji i trik za zdraviju pripremu – umjesto prženja u masnoći slaninu možete peći na rešetki u pećnici, tako da višak masnoće iscuri, a zatim je staviti na papirnate ubruse kako bi se upio ostatak masnoće. Na taj način možete uživati u slanini uz nešto manji udio nezdravih masnoća.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Manning, J. (2023). How Much Bacon Can You Eat on a Healthy Diet? Everyday Health.
  2. Chazelas, E. i sur. (2022). Nitrites and nitrates from food additives and natural sources and cancer risk: results from the NutriNet-Santé cohort. Int. J. Epidemiol., 51(4): 1106–1119.
  3. Ewy, M. W. i sur. (2022). Plant-Based Diet: Is It as Good as an Animal-Based Diet When It Comes to Protein? Curr. Nutr. Rep., 11(2): 337–346.
  4. Wilkinson, F. (2022). Bacon Report 2022: All Sizzle, no fizzle. The National Provisioner
  5. Yeh, T-S. i sur. (2021). To meat or not to meat? Processed meat and risk of dementia. The American Journal of Clinical Nutrition, 114(1): 7–8.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu