Stručno odobrava
Kristina Žuna, mag. ing. biotechn.
B kompleks vitamini – zašto su važni za zdravlje?
- 4 komentara
- 7 min čitanja
Vitamin B kompleks sadrži osam vitamina B – B1, B2, B3, B5, B6, B7, B9 i B12. Oni igraju vrlo važnu ulogu u održavanju zdravlja našeg tijela. Te esencijalne hranjive tvari pomažu pretvoriti hranu u energiju, ne dopuštajući tijelu da ostane bez nje tijekom dana.
Iako nabrojeni vitamini B rade zajedno, svaki od njih ima neke svoje prednosti. Pročitajte članak i saznajte ponešto o svakom B vitaminu te kolika im je cijena.
B kompleks vitamini – svojstva
Vitamini B su topljivi u vodi te se ne pohranjuju većinski u organizmu, već se gube putem tjelesnih izlučevina. Stoga je važno da ih unosimo dovoljno hranom ili uz dodatak suplemenata.
Postoji osam vitamina koji čine B kompleks, a svi posjeduju neophodna i bitna svojstva za rad našeg organizma. Djelovanje B kompleks vitamina se ogleda u ovim procesima:
- razgradnja hranjivih tvari za potrebe stvaranja energije u organizmu,
- sinteza i popravak DNA molekula,
- regeneracija kože i popravak oštećenja,
- održavanje zdravlja živčanog sustava i utjecaj na raspoloženje i pamćenje,
- stimulacija imunosnog sustava i obrana od bolesti,
- pomoć kod borbe protiv depresije, anksioznosti, bolesti srca ili bolnih menstruacija.
Zanimljivo istraživanje iz 2013. godine objavljeno u znanstvenom časopisu PNAS (Proceedings of the National Academy of Sciences) otkriva kako se upotrebom B vitamina može spriječiti atrofija ključnih regija mozga povezanih s opadanjem kognitivnih funkcija i Alzheimerovom bolešću.
Poznati liječnik Gwenaëlle Douaud, koji je ovo istraživanje proveo sa svojim kolegama, tvrdi sljedeće: „Liječenje B vitaminom smanjuje čak do sedam puta cerebralnu atrofiju u onim moždanim područjima sive tvari koja su posebno osjetljiva i ranjiva kod nastanka Alzheimerove bolesti, uključujući i medijalni temporalni režanj.
Naši rezultati pokazuju da tretman B vitaminima može usporiti atrofiju specifičnih regija mozga koje su odgovorne za kognitivno propadanje.“
Najviše zabilježene koncentracije B vitamina općenito možete naći u ovim namirnicama, u količini od 100 grama:
- žumanjci – 0.6 mg vitamina B6,
- mahunarke – oko 0.5 mg vitamina B6,
- meso – ovisno o tipu,
- banana – 0.5 mg vitamina B6,
- kvasac – 1.5 mg vitamina B6,
- mlijeko – 0.5 mikrograma vitamina B12,
- srdele – 8.9 mikrograma vitamina B12,
- orašasti plodovi – ovisno o vrsti,
- žitarice – ovisno o vrsti,
- zeleno povrće – ovisno o vrsti,
- svježe voće – ovisno o vrsti.
B kompleks vitamini – nuspojave
Ako ne uzimate dovoljno B vitamina kroz prehranu ili kroz dodatke prehrani, to ćete brzo primijetiti po simptomima. Nedostatak B vitamina u tijelu može uzrokovati:
- umor,
- anemiju,
- gubitak apetita,
- depresiju,
- bolove u trbuhu,
- opadanje kose,
- grčeve u mišićima.
Ipak, pretjerani unos nekih B vitamina sa sobom nosi nepoželjne nuspojave. Teško ćete unijeti previše B vitamina hranom, ali trebate paziti da ne uzmete više od preporučene doze dodataka prehrani.
Ovisno o vrsti B kompleks vitamina, nuspojave su:
- B3 (niacin) – povećana koncentracija šećera u krvi, crvenilo kože i problemi s jetrom,
- B6 (piridoksin) – oštećenje živaca, kožne lezije, povećan rizik od srčanog udara,
- B9 (folna kiselina) – oštećenje bubrega i slabiji imunosni sustav,
- B12 (kobalamin) – crvenilo kože, akne i problemi s radom srca i krvožilnog sustava.
U većini slučajeva uzimanje vitamina B kompleksa neće dovesti do debljanja, ali B vitamini pozitivno utječu na otvaranje apetita i u zdravim granicama mogu pomoći ljudima povećati apetit ako se uzimaju redovno.
Istraživanje grupe znanstvenika objavljeno u časopisu Archives of Cardiovascular Diseases otkriva da su B vitamini, osobito folna kiselina, učinkoviti u snižavanju razine homocisteina koji je uključen u aterosklerotski proces.
Smanjivanjem razine homocisteina (modificirana aminokiselina cistein) se ujedno smanjuje i rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti (koronarne bolesti srca, bolesti periferne arterije itd.) te moždanog udara. Međutim, znanstvenici sugeriraju dodatne provjere ovih informacija u budućim istraživanjima.
U nastavku članka pročitajte što radi svaki vitamin B kompleksa zasebno te u kojim namirnicama ga možete naći.
B1 – tiamin
B1 vitamin sudjeluje u mnogim bitnim procesima u ljudskom organizmu. Djeluje kao kofaktor u više reakcija poput onih koje kataliziraju enzimi piruvat oksidaza ili transketolaza.
Nalazi se u:
- kvascu,
- sjemenkama suncokreta,
- mahunarkama,
- prokulicama,
- šparogama,
- smeđoj riži,
- ribi i morskim plodovima,
- jetricama.
Nema točno određene dnevne doze tiamina koju bi se trebalo piti, a preporučuje se 1 – 1.2 miligrama na dan. Preporučena dnevna doza zapravo ovisi o kalorijskoj potrošnji pa se na svakih 1000 unesenih kalorija preporučuje 0.5 miligrama tiamina.
U multivitaminskim pripravcima su koncentracije tiamina obično 1 – 5 miligrama na dan. Preporučuje se upravo unos tiamina u sklopu multivitaminskih pripravaka jer sinergistički djeluje s B2 i B3 vitaminima.
Istovremeno uzimanje tiamina i nekih lijekova može imati negativan ishod pa se treba posavjetovati s liječnikom ili farmaceutom prije konzumacije.
B2 – riboflavin
Vitamin B2 u organizmu sudjeluje u procesima razgradnje masti i aminokiselina te u proizvodnji stanične energije iz ugljikohidrata. Može djelovati i kao antioksidans.
Količine riboflavina koje se nalaze u multivitaminskim proizvodima na tržištu su sasvim dovoljne za dnevni unos. Preporučena dnevna doza unosa riboflavina 1.1 – 1.3 miligrama.
Blagi deficit vitamina B2 se očituje kao suha i ispucala koža oko usta.
B2 vitamin možete naći u:
- bademima,
- riži,
- mlijeku,
- mesu,
- jogurtu,
- jajima,
- prokulicama,
- špinatu,
- soji.
B3 – niacin
Jedna od primarnih koristi niacina je povećanje HDL (“dobrog”) kolesterola. Niacin možete pronaći u:
- mesu,
- ribi,
- kvascu,
- grahu,
- zelenom povrću.
Mlijeko i jaja ne sadrže mnogo niacina, ali sadrže aminokiselinu triptofan koja je alternativni izvor vitamina B3. Niacin se javlja u obliku nikotinske kiseline, nikotinamida i inozitol heksacianata, koji se nalazi u suplementima.
Vitamin B3 je bitan za dobivanje stanične energije iz ugljikohidrata te za razgradnju etanola.
Preporučena dnevna doza je od 14 do 16 miligrama niacina dnevno, a u suplementima se može naći i do 25 miligrama niacina u jednoj tableti, što je također prihvatljiva doza. Ako se prekorači doza od 1 grama niacina dnevno, može doći do nuspojava.
Pšenično brašno se često obogati niacinom pa ga ljudi većinom osiguraju dovoljnu količinu kroz kruh i slične proizvode.
B5 – pantotenska kiselina
Malu količinu vitamina B5 možemo naći gotovo u svim prehrambenim skupinama. Pantotenska kiselina sudjeluje u mnogim enzimskim reakcijama pretvorbe hranjivih tvari u staničnu energiju, a nužna je za zdravu kosu, kožu, oči i jetru.
Vitamin B5 je ključan u stvaranju eritrocita, spolnih hormona i hormona stresa. Važan je i u održavanju zdravlja probavnog sustava.
Možete ga pronaći u:
- avokadu,
- jogurtu,
- gljivama,
- mesu,
- jajima,
- legumima,
- lososu.
B6 – piridoksin
Zajedno s vitaminima B12 i B9, vitamin B6 pomaže u reguliranju sinteze aminokiselina. Stanja kod kojih pomaže vitamin B6 su:
- srčane bolesti,
- smanjenje koncentracije homocisteina i sprječavanje nastanka ateroskleroze,
- upalna stanja poput dijabetesa,
- autizam, prema mnogim liječnicima, zbog prijenosa određenih živčanih signala i rada moždanih funkcija za koje je potreban piridoksin.
Preporučene dnevne doze su od 1.3 do 1.7 miligrama na dan, a gornja granica je 200 miligrama nakon koje dolazi do pojave neurotoksičnih nuspojava.
Deficit piridoksina je rijedak, javlja se kod:
- žena koje uzimaju kontracepcijske pilule,
- alkoholičara,
- ljudi koji pate od bubrežnih bolesti,
- poremećaja imunološkog sustava.
Simptomi deficita vitamina B6 mogu biti:
- depresija,
- slabost,
- poremećaji učenja,
- artritis,
- mišićni spazmi,
- anemija,
- akne.
Suplementi obično sadrže 10 miligrama piridoksina u jednoj tableti. Piridoksin povisuje razinu magnezija koji se unosi u stanice pa se magnezij i vitamin B6 najčešće uzimaju skupa.
Možete ga pronaći u:
- bananama,
- kvascu,
- jajima,
- govedini
- zelenom povrću.
B7 – biotin
Vitamin B7 je zaslužan za zdravu kosu, kožu i nokte. Pomaže ljudima s dijabetesom jer kontrolira visoke razine glukoze u krvi. Sudjeluje u sintezi stanične energije.
Preporučene dnevne doze unosa biotina za odrasle se kreću od 20 do 25 mikrograma dnevno, a mijenjaju se ovisno o stanju i starosti. Mala djeca i novorođenčad od 5 do 8 mikrograma, a trudnice 35 mikrograma biotina dnevno.
Ovaj vitamin B je posebno važan tijekom trudnoće jer je bitan za normalan rast djeteta, a možete ga pronaći u:
- jajima,
- bademima,
- cvjetači,
- raznim sirevima,
- gljivama.
B9 – folna kiselina
Folna kiselina može pomoći kod depresije i gubitka pamćenja. Ovaj vitamin je posebno važan za trudnice jer podržava rast djeteta i sprječava neurološke urođene mane.
Također, folna kiselina štiti živčani i probavni sustav, sudjeluje u stvaranju eritrocita i rastu tijela, metaboliziranju proteina te stvaranju kloridne kiseline. Ima i brojne druge uloge poput poticanja rada mliječnih žlijezda.
Preporučene dnevne doze folne kiseline su:
- 0 – 6 mjeseci – 65 mikrograma,
- 7 – 12 mjeseci – 80 mikrograma,
- 1 – 3 godine – 150 mikrograma,
- 4 – 8 godina – 200 mikrograma,
- 9 – 13 godina – 300 mikrograma,
- 14 – 18 godina – 400 mikrograma,
- u trudnoći – 600 mikrograma.
Simptomi nedostatka folne kiseline su:
- umor i slabost,
- depresija,
- anemija,
- poremećaji probave,
- afte,
- loša cirkulacija.
Prije će od nedostatka folne kiseline patiti trudnice, starije osobe, alkoholičari, kronični bolesnici i žene koje piju kontracepcijske pilule.
Vitamin B9 ili folnu kiselinu možete pronaći u:
- tamnom lisnatom povrću,
- šparogama,
- brokuli,
- jetrici,
- repi,
- gljivama,
- korjenastom povrću,
- grahu.
Suplementacija se preporučuje trudnicama, kod upotrebe lijekova antiepileptika, megaloblastične anemije te kod prehrane siromašne folnom kiselinom.
B12 – kobalamin
B12 vitamin i B9 vitamin sudjeluju u proizvodnji crvenih krvnih stanica. Vitamin B12 najčešće nalazimo u proizvodima životinjskog porijekla, ali može se naći i ponešto namirnica za vegane i vegetarijance. Možete ga pronaći u:
- ribi,
- školjkama,
- mliječnim proizvodima,
- jajima.
- podržava energiju,
- štiti živčane i moždane stanice,
- stimulira proizvodnju serotonina,
- doprinosi stvaranju crvenih krvnih stanica,
- podržava imunološki sustav,
- održava pozitivno raspoloženje.
Preporučena dnevna doza unosa kobalamina ovisi o starosti, načinu prehrane i o namjeni za koju ga uzimate. Dnevni unos se može osigurati pravilnom prehranom ili multivitaminskim suplementima.
Najbolji B kompleks vitamini
B kompleks vitamine možete kupiti u:
- ljekarnama,
- specijaliziranim trgovinama,
- trgovinama sportskom opremom.
Cijena B kompleks tableta se kreće oko:
- B kompleks vitamini Natural Wealth – 100 tableta je 76.30 kuna,
- B kompleks Solgar – 50 tableta je 167.30 kuna,
- Nature’s Bounty B complex + Vitamin C 300 mg – 100 tableta je 149 kuna.
Na tržištu možete naći mnogo različitih tableta s vitaminima B kompleksa, a prije konzumacije se najbolje posavjetovati s liječnikom ili ljekarnikom.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Sirup od lovora protiv kašlja: Jednostavan, ali moćan lijek
-
Kreni Zdravo
- 2 min čitanja
Izvori:
- Douaud, G., Refsum, H., de Jager, C. A., Jacoby, R., Nichols, T. E., Smith, S. M. i Smith, A. D. (2013). Preventing Alzheimer’s disease-related gray matter atrophy by B-vitamin treatment. PNAS (Proceedings of the National Academy of Sciences), 110(23), 9523-9528.
- Ntaios, G., Savopoulos, C., Grekas, D. i Hatzitolios, A. (2009). The controversial role of B-vitamins in cardiovascular risk: An update. Archives of Cardiovascular Diseases, 102(12), 847-854.
- Weil, A. (2018) Dr. Weil’s Guide To B Vitamins. Dr. Weil.
- Cronkleton, E. (2018) Why Is Vitamin B Complex Important, and Where Do I Get It? Healthline.