Vitamini B skupine neophodni su za pretvorbu ugljikohidrata, proteina i masti u energiju kao i za njihovo korištenje u obnavljanju i izgradnji tjelesnih tkiva. Izrazito su važni za zdravlje kože, kose i mišića, za jak imunološki sustav te za zdravlje živčanog sustava. Potiču rast i podjelu stanica, posebno crvenih krvnih stanica te na taj način sprječavaju pojavu anemije. Ono što je vrlo važno kod uzimanja nadomjestaka vitamina B, svi su topljivi u vodi i njihov višak se izlučuje urinom. Uz ove vitamine koje ćemo nabrojati postoje i tvari koje su nekada smatrane B vitaminima pa su ostale u tom obliku kako bi popunili rupe unutar „pravih“ B vitamina (npr.B 4, B 8, B 11). Neke od tih tvari su neophodne u prehrani drugih organizama, a neke su čak za čovjeka toksične.

VITAMIN B1 (TIAMIN)

Ovaj vitamin je vrlo važan za normalno funkcioniranje živčanog sustava te rad mišića, uključujući i srca. Teška hipovitaminoza B1 vitamina može dovesti do beri- beri bolesti.

Simptomi nedostatka vitamina B1

Osim beri- beri bolesti,nedostatak B1 vitamina može uzrokovati oticanje i grčeve u nogama, mišićnu slabost, umor te oštećenja živaca .Tiamin poboljšava cirkulaciju, potreban je za mišićni tonus crijeva, želuca i srca, štiti od depresije, stresa i anksioznosti. Poboljšava kognitivne aktivnosti i pomaže u učenju. Važan je za obnovu živaca kod periferne i dijabetičke neuropatije.

Izvori vitamina B1

Bogati izvori vitamina B1 su iznutrice( jetra, srce, bubrezi,) jaja, zeleno lisnato povrće, orasi, mahunarke, bobičasto voće, pšenične klice, neobrađene žitarice.
Više od 50% tiamina u sirovoj hrani bit će uništeno kuhanjem, a enzimi u hrani npr. tiaminaza (sirova riba i školjke) ili tzv. anti-tiaminazni faktori iz kave i čaja uništavaju biološku vrijednost tiamina. Resorpciju vitamina B1 smanjuje nedostatak folata. Važno je kod prehrane bogate ugljikohidratima, unositi i veće doze tiamina jer je izrazito važan u metabolizmu ugljikohidrata.

VITAMIN B2 (RIBOFLAVIN)

Ovaj vitamin spada u skupinu antioksidanata. To znači da nas štiti od djelovanja slobodnih radikala, štetnih tvari koji se u stvaraju pod utjecajem onečišćenja, loše prehrane… U toj svojoj ulozi posebno je važan u zaštiti očiju gdje štiti leću od djelovanja oksidativnog stresa i sprječava nastanak katarakte. Važan je i za pretvaranje neaktivnog oblika vitamina A u aktivni oblik koji je bitan za zdravlje kože. Uz zdravlje očiju i kože, riboflavin je važan za očuvanje integriteta svih sluznica, osobito usne šupljine. Sudjeluje u sintezi nekih masnih kiselina,metabolizmu aminokiselina i ugljikohidrata. Važan je i za pretvorbu tiamina i folne kiseline u njihove aktivne oblike tako da ukoliko nema vitamina B2, niti B1 i folna kiselina neće obavljati svoju funkciju u zaštiti zdravlja.

Simptomi nedostatka vitamina B

Ukoliko nema dovoljno vitamina B2, dolazi do ariboflavinoze koja se ponajprije očituje na očima, koži, sluznici usne šupljine. Na očima dolazi do upala očiju, stalnog suzenja, pečenja, osjećaja „kao da je pijesak u očima“, svrbeža, crvenila, popucalih malih krvnih žilica oka pa čak i oslabjelog vida.

Na koži dolazi do pojave suhe, ispucale kože, svrbeža te prhutanja osobito oko nosa, usta i ušiju (seboreični dermatitis). Na sluznici usne šupljine dolazi do pucanja uglova usnica, upale u unutrašnjosti usne šupljine( suha, bolna usta), bol, pečenje i ispucanost jezika.

Čak može doći i do pojave tzv. pseudo-sifilisa, promjena u ustima, na velikim usnama kod žena, skrotumu kod muškaraca nalik onima u sifilisu. Simptomi od strane živčanog sustava su kao i kod manjka drugih vitamina B skupine- umor, slabost, depresija, nesanica, slabija koncentracija, a na periferiji „trnci“ u rukama i nogama.

Izvori vitamina B2

u prehrani su jetra, kvasac, tamno zeleno svježe povrće( brokula, šparoga, prokulica, mahune), mlijeko i mliječni proizvodi, proizvodi od cjelovitog žita.

• beri beri
• vitamin B