Bijeli šećer dobiva se preciznim procesom odstranjivanja neželjenih sastojaka iz šećerne repe (ili trske). Ono što ostaje su prozirni kristali koje viđamo kada god šećerimo kavu. Zadnji proces koji prethodi kristalnom šećeru je odstranjivanje melase, guste smeđe tekućine. Upravo melasa smeđem šećeru daje boju.

Drugim riječima, bijeli šećer je bio smeđi prije nego je postao bijel.

Smeđi (crni) i bijeli šećer- koja je razlika?

Paradoks u proizvodnji šećera je taj da je šećeranama pri proizvodnji smeđeg šećera jednostavnije proizvesti prvo kristalni bijeli šećer (odstranjivanjem melase) i onda mu opet dodati melasu. Smeđi šećer sadrži oko 4% melase.

Kako god bilo, šećer nije zdrav koje god da je boje. Smeđi šećer je kvalitetniji od bijelog, ali želite li biti zdravi konzumirajte ga jako umjereno.

Na Fakultetu Agrokulture na Sveučilištu Halu Oleo u Indoneziji 2015. godine objavljena je analiza smeđeg i bijelog šećera. Analiza je pokazala kako smeđi šećer sadrži znatno više minerala u odnosu na bijeli. Mangan, dušik i barij minerali su koji nisu uopće zastupljeni u bijelom šećeru, a prisutni su u smeđem. Cink, željezo, fosfor, natrij i sumpor pokazali su značajno veću koncentraciju kod smeđeg šećera u odnosu na bijeli. 

Uz bogat mineralni sastav smeđi šećer pokazuje manju kalorijsku vrijednost u odnosu na bijeli, a razlike su vidljive i kod glikemijskog indeksa. Smeđi šećer ima glikemijski indeks niži od 35, a bijeli šećer pokazuje glikemijski indeks 58.

Smeđi šećer pokazao se i kao pogodniji za okoliš jer se dobiva iz palminog soka koji ne sadrži pesticide. 

Zamjena bijelog šećera sa smeđim predstavlja veliki korak za pacijente oboljele od dijabetesa, srčane bolesnike, osobe s karcinomom i pretile osobe jer dovodi do poboljšanja navedenih bolesti. 

Zanimljiva je upotreba smeđeg šećera u Ayurvedskoj medicini gdje je smatran lijekom za prehladu i pomoć kod poteškoća dišnog sustava. Također, odgovoran je za zdravlje Indijaca s obzirom na to da je tradicionalni zaslađivač u Indiji. 

Zašto je dijabetes bolest modernog doba?

Mi ljudi smo evolucijski isprogramirani da volimo slatko. Prije 2 000 godina nije nam bio dostupan šećer, a želja za slatkim tjerala nas je da se hranimo voćem koje je bogato vitaminima. Danas smo voće zamijenili šećerom koji odgovara tom našem nagonu, ali šećer za razliku od voća nema vitamine. Da stvar bude gora, šećer troši vitamine iz tijela.

Konzumacija bijelog šećera bogatog kalorijama doprinosi mnogobrojnim zdravstvenim rizicima među milijunima ljudi na svijetu, a neki od zdravstvenih rizika su:

• nastanak zubnog karijesa, 
• debljina, 
• dijabetes mellitus tipa 2,
• kardiovaskularne bolesti, 
• moždani udar, 
• bolesti jetre itd.

Fruktoza i med predstavljaju dobru zamjenu za bijeli šećer.

Fruktoza ima najmanji glikemijski indeks (GI 19) od svih prirodnih šećera. Fruktoza se apsorbira mnogo sporije od glukoze i saharoze i uzrokuje samo manje promjene u razini glukoze u krvi pa se koristi kao zaslađivač kod šećerne bolesti. 

Istraživanje provedeno 2015. godine u Mayo klinici pokazalo je kako cjelovite namirnice koje sadrže fruktozu (npr. voće i povrće) ne predstavljaju problem za zdravlje i vjerojatno djeluju kao zaštita od dijabetesa i nepovoljnih ishoda kardiovaskularnih bolesti. 

U radu objavljenom na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 2014. godine opisan je nutritivni sastav meda. Med se sastoji od: 

• 82% šećera (od toga 41% fruktoze i 36% glukoze, dok ostatak čine saharoza, maltoza i dekstrin),
• vode (16-20%), 
• flavonoida (34-61%), 
• organskih kiselina, 
• aminokiselina, 
• proteina, 
• viših alkohola, 
• inulina, 
• hormona, 
• enzima, 
• raznih derivata klorofila, 
• mineralnih tvari, 
• vitamina (B1, B2, B3 ili pantotenska kiselina, B5, B6 ili H, B9). 

Sve navedeno ga svrstava u jedinstvenu prirodnu i izuzetno ljekovitu namirnicu. Također, med je bogat kromom, mineralom neophodnim u razgradnji ugljikohidrata. Tako se smanjuju nepoželjni učinci uzimanja veće količine jednostavnih šećera i naglog porasta glukoze u krvi.

Udio pojedinih tvari ovisi o vrsti meda. Zbog odličnog sastava, med je kalorična i biološki vrijedna hrana za djecu i odrasle, lako probavljiva namirnica i prirodni izvor energije. Energetska vrijednost 100 g meda iznosi 304 kcal/1271 kJ.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Poziv da više cijenite sebe i svoje vrijeme

Ovog proljeća stvorite zdravu jutarnju i večernju rutinu bez stresa u kojoj ćete uživati 

• Zrinka Babić
• 7 min čitanja

• dijabetes
• fruktoza
• med
• šećer