Karcinom debelog crijeva je zloćudni (maligni) tumor debelog crijeva, koji nastaje iz epitelnih stanica sluznice debelog crijeva. Kolorektalni (kolon – debelo crijevo; rektum) karcinom je najučestaliji maligni tumor debelog crijeva. To je bolest koja rezultira nekontroliranim rastom abnormalnih stanica koje potječu iz kolona ili rektuma. Javlja se u preko 90% slučajeva. 

U većini slučajeva rak debelog crijeva započinje kao benigna nakupina stanica, odnosno adenomatozna polipoza (polip – izraslina na/u ljudskom tijelu). Progresivnim pogoršanjem adenomatozne polipoze može doći do pojave karcinoma debelog crijeva. Neke od polipoza mogu prerasti u karcinom, stoga je važno među njima prepoznati one s “prekanceroznim” potencijalom (to su polipi žljezdanog porijekla). 

Polipoze su većinom male, te uzrokuju jedva primjetne ili nikakve simptome. Upravo iz ovog razloga se preporučuje redovito kontrolirati zdravstveno stanje crijeva kako bi se spriječio karcinom debelog crijeva ili nastanak nekih poremećaja. 

Kao što smo već spomenuli, najveći broj ovih karcinoma nastaje adenomsko-karcinomskim slijedom, što znači da se na sluznici debelog crijeva najprije primjećuju adenomi.

Adenomi ili adenomatozni polipi su benigni epitelni tumori koji nastaju poremećenom proliferacijom stanica sluznice debelog crijeva. 

Te stanice posjeduju sposobnost kontinuirane ubrzane reprodukcije (razmnožavnja), što rezultira invazijom normalnih okolnih tkivnih struktura ili razmnožavanjem u udaljene organe putem krvi ili limfe (metastaze).

U Hrvatskoj je rak debelog drugi karcinom po učestalosti i kod muškaraca i kod žena.

Rak debelog crijeva – simptomi 

Znakovi i simptomi karcinoma debelog crijeva se mogu, ali i ne moraju manifestirati u početnim stadijima bolesti.

U ranoj fazi kolorektalni karcinom nema karakterističnih simptoma, no najčešći znaci upozorenja su:

• kontinuirane promjene u radu crijeva kao što su proljev, zatvor i slično, 
• grčevi i bolovi u trbuhu,
• nadutost, 
• tragovi krvi u ili na stolici, 
• krvarenje iz rektuma,
• osjećaj da se crijeva nikada ne isprazne u potpunosti, 
• slabost i umor,
• neobjašnjiv gubitak težine u kratkom periodu. 

Javiti se liječniku ako:

• se pojavi krv u stolici,
• dođe do neuobičajenih izmjena ritma stolice,
• je dijagnosticirana anemija,
• se jave nejasni bolovi u trbuhu, zajedno sa malaksalošću i gubitkom na tjelesnoj težini.

Velik broj osoba s rakom debelog crijeva ne doživi nikakve simptome u ranoj fazi bolesti. Kada se simptomi i pojave, oni mogu varirati, ovisno o veličini raka te njegovoj poziciji u debelom crijevu. 

Kod bolesnika u kojih postoji sumnja na karcinom debelog crijeva traži se karcinoembrijski antigen (CEA). Prvi puta je prepoznat upravo kod bolesnika s karcinomom debelog crijeva te je do dan danas ostao najpoznatiji pokazatelj te bolesti.

Koristi se u dijagnostici karcinoma debelog crijeva, osobito kada je riječ o metastatskom obliku te bolesti. Rjeđe je prisutan i alfa-fetoprotein koji također može biti dovoljan pokazatelj. Nerijetko i povišen CA 125 također može biti pokazatelj zloćudnog tkiva u organizmu. 

Liječnika biste nakon 50-te godine trebali posjetiti i u sklopu provođenja programa redovite kontrole zdravstvenog stanja.

Ako vas u sandučiću dočeka poziv za kontrolu odazovite se, a pogotovo ako ste u obitelji imali zabilježenih slučajeva karcinoma debelog crijeva. Prevencija i rano otkrivanje raka debelog crijeva te liječenje mogu vam spasiti život. 

Razgovarajte s liječnikom o tome kada biste trebali početi redovita testiranja. Obično se testiranje počinje raditi s napunjenih 50 godina života, no liječnik može preporučiti i ranije praćenje, ako imate druge rizične faktore, poput povijesti bolesti u obitelji.

Rak debelog crijeva – uzroci

U većini slučajeva nije posve jasno što uzrokuje rak debelog crijeva. Liječnicima je poznato da se karcinom pojavljuje kada se zdrave stanice zaraze i promijene.

U starijih muškaraca vrijedi posebno pravilo. Kada se sideropenična anemija (posljedica manjka željeza u organizmu) ne uspije izliječiti pravilnom prehranom, treba posumnjati da dijagnozu kolateralnog karcinoma dok se ne dokaže suprotno.

Kod raka debelog crijeva ili rektuma, pretjerani rast stanica može uzrokovati formaciju kanceroznih stanica u sluznici crijeva.

Uz poznate rizične faktore kao što su nasljedni faktori i adenomi, postoji velik broj zabilježenih slučajeva kolateralnog karcinoma, točnije karcinoma kojem je teško utvrditi pouzdani uzrok.

• Nasljeđe – određene osobe nasljeđuju stanja poznata pod imenom familijarna adenomatozna polipoza (FAP) ili Gardnerov sindrom u kojima se polipi crijeva javljaju neovisno o dobi bolesnika i gotovo redovito, unatoč terapiji, dovode do razvoja karcinoma.
• Dijeta – sigurno predstavlja važan čimbenik, no uzročno-posljedična veza nije sigurno dokazana. Svi se slažu da dijeta s dosta voća i povrća povećava rizik za razvoj kolorektalnog karcinoma. Neke studije ukazuju da prekomjerna konzumacija “crvenog” mesa, bogatog mastima i proteinima, kao i to da je važna prerada mesa na visokim temperaturama, povećavaju rizik za razvoj karcinoma, s čime se ne slažu drugi znanstvenici.
• Druge bolesti – viši rizik za nastanak karcinoma imaju osobe s ranije dijagnosticiranim polipom ili familijarnom anamnezom, upalne bolesti crijeva (ulcerozni kolitis ili Crohnova bolest), karcinoma gušterače, dojke, jajnika ili maternice.

U slučaju tumora se zdrave stanice poremećeno dijele, riječ je o poremećenom staničnom ciklusu u kojem nije prisutna apoptoza odnosno stanična smrt. Stanice se dijele i stvaraju nakupine tumorskog tkiva.

Ako je riječ o malignom odnosno zloćudnom karcinomu, stanice imaju tendenciju metastazirati, širiti se i zahvatiti druga tkiva. U slučaju kolorektalnog karcinoma, tumorsko tkivo može biti prisutno u sluznici debelog crijeva, čime dolazi do poremećaja rada cijelog probavnog sustava. 

Pretkancerogene izrasline u debelom crijevu

Rak debelog crijeva najčešće počinje s nakupinama pretkancerogenih stanica (polipa) u unutrašnjosti crijeva. Polipi se mogu pojaviti u obliku gljive. Pretkancerogene izrasline mogu također biti ravne ili uvučene u stijenku debelog crijeva. Uklanjanje polipa može spriječiti rak debelog crijeva.

Više informacija o polipima na debelom crijevu možete saznati u našem članku —> Polipi na debelom crijevu.

Obiteljska adenomatozna polipoza (FAP)

FAP (Familial adenomatous polyposis) je vrlo rijedak poremećaj koji uzrokuje razvijanje tisuće polipa unutar vašeg crijeva ili rektuma. Ljudi s neliječenim FAP-om imaju povećan rizik od razvijanja raka debelog crijeva prije starosti od 40 godina.

Poremećaj se u prosjeku javlja kod u 1 na 8.000 do 11 000 osoba. Maligna transformacija se može javiti već u 35. godini života. Polipi se javljaju u 50% bolesnika do 15. godine i u 95% do 35. godine.

Većina bolesnika nema gotovo nikakve simptome, no u većini slučajeva se javlja skriveno rektalno krvarenje. 

Dijagnoza se postavlja kolonoskopski.

Kolektomiju treba učiniti u trenutku postavljanja dijagnoze.

Nasljedni nepolipozni rak debelog crijeva (HNPCC)

HNPPC, koji se također naziva i Lynchov sindrom, povećava rizik od raka debelog crijeva i drugih oblika raka. Osobe sa HNPCC mogu razviti rak debelog crijeva prije starosti od 50 godina.

I FAP i HNPCC se mogu otkriti kroz genetsko testiranje. Ako ste zabrinuti zbog vaše obiteljske povijesti s rakom debelog crijeva razgovarajte s vašim liječnikom. Lynchov sindrom je autonomno dominantni poremećaj. U slučaju da ga imate, postoji vjerojatnost od 50% da ga imaju i vaša braća, sestre, djeca itd. 

Rak debelog crijeva – liječenje

Liječenje karcinoma debelog crijeva ovisi o tome koliko je vaš tip karcinoma razvijen. Liječenje najčešće obuhvaća tri primarne mogućnosti:

• operaciju,
• kemoterapiju i
• radijaciju. 

Kirurško je liječenje ipak primarni način liječenja raka debelog crijeva.

Operacija za rani karcinom debelog crijeva

Ako je rak debelog crijeva male veličine i nerazvijen, smješten u polipu, liječnik ga može ukloniti tijekom kolonoskopije. Ako se otkrije da karcinom u polipu ne uključuje bazu, u tom slučaju je karcinom kompletno eliminiran. 

Veći polipi se mogu ukloniti uz pomoć laparoskopskog postupka. U ovom postupku, kirurg izvodi operaciju kroz nekoliko malih rezova oko vašeg pupka i umeće male instrumente s kamerama u vaše crijevo i uklanja polipe.

Operacija za invazivni karcinom debelog crijeva

Ako je rak svojim rastom zahvatio crijeva, liječnik može preporučiti djelomičnu kolektomiju kako bi uklonio dijelove crijeva koji sadržavaju karcinom. Tijekom operacije se obično uklanjaju i okolni limfni čvorovi te se izvodi testiranje na rak. 

Operacija za napredni karcinom debelog crijeva

Ako se karcinom već razvio te se vaše zdravstveno stanje može opisati kao vrlo loše, kirurg može izvesti operaciju koja ublažava blokadu vašeg debelog crijeva te pokušati utjecati na druge zdravstvene probleme koji pogoršavaju simptome. 

Riječ je o operaciji koja ne liječi karcinom, već samo olakšava bolove te smanjuje intenzitet i pojavljivanje simptoma. U posljednjoj fazi vjerojatnost izlječenja je najmanja, a liječenje je većinom simptomatsko i usklađeno sa željama bolesnika. 

Kemoterapija u liječenju raka debelog crijeva

Kemoterapija koristi lijekove za uništavanje stanica raka. Kemoterapija se može koristiti nakon operacije, za kontroliranje rasta tumora ili kako bi se smanjili simptomi raka debelog crijeva.

Liječnik će preporučiti kemoterapiju ako se vaš rak raširio preko debelog crijeva ili je zahvatio limfne čvorove. Kod osoba u kojih se razvio karcinom rektuma, kemoterapija se koristi u kombinaciji s radioterapijom. 

Radioterapija u liječenju raka debelog crijeva

Radioterapija koristi snažne izvore energije poput X-ray zraka kako bi uništila stanice raka koje mogu ostati u crijevu nakon operacije te kako bi se velike tumore smanjilo i prije operacije. Radioterapija se koristi i kako bi se smanjili simptomi i bol koja nastaje kod raka debelog crijeva.

Radioterapija se rijetko koristi u ranim fazama, ali je česta rutina u liječenju rektalnog raka, posebno ako se on proširio izvan crijeva ili na okolne limfne čvorove. Radioterapija, obično kombinirana s kemoterapijom, može se koristiti nakon operacije kako bi se smanjio rizik da se rak vrati u dio tijela u kojem se počeo razvijati. 

Ciljana terapija lijekovima u liječenju raka debelog crijeva

Lijekovi koji sprječavaju rast stanica raka te tako obustavljaju širenje raka, mogu pomoći osobama koje imaju napredni stupanj karcinoma debelog crijeva. Neki od tih lijekova su bevacizumab (Avastin), cetuximab (Erbitux) i panitumumab (Vectibix).

Ciljana terapija lijekovima može se koristiti sama ili u kombinaciji s kemoterapijom. Kombinacija lijekova i kemoterapije obično je rezervirana za napredni stupanj karcinoma debelog crijeva.

Liječnici pažljivo prate liječenje ciljanim lijekovima te uspoređuju nuspojave, no prate i cijenu samog lijeka prije nego se konačno odluče pacijentu predložiti terapiju.

Rak debelog crijeva – metastaze

Osim određivanja stadija bolesti, čine se i druge pretrage kako bi se utvrdili potencijalni znakovi širenja bolesti u druga tkiva, opće zdravstveno stanje bolesnika, a pristupa se i biokemijskim pretragama krvi. U ovom poglavlju ćemo govoriti malo više o stadijima karcinoma.

Rak debelog crijeva – stadiji: 

• Stadij 0 – (carcinoma in situ) manifestira se kao malo uzdignuće na sluznici debelog crijeva, može se vidjeti tijekom kolonoskopije, patohistološki nalaz su vidljive zloćudne stanice koje su zadržane samo na površini sluznice debelog crijeva. 
• Stadij 1 – stanice se nalaze na sluznici i na unutrašnjoj stijenci crijeva.
• Stadij 2 – dijeli se na dva podstadija II A i II B. U stadiju II A zloćudne stanice su zahvatile cijelu širinu crijevne stijenke. U stadiju II B su zloćudne stanice probile stijenku i zahvatile strukture izvan stijenke crijeva, limfne čvorove i/ili okolno tkivo.
• Stadij 3 – dijeli se na III A, III B i III C. III A stanice su probile stijenku crijeva i nalaze se u više od 3 limfna čvora. III B stanice se nalaze u više od 3 limfna čvora, okolnom tkivu ili drugim organima u trbušnoj šupljini. III C stanice su zahvatile više od 4 okolna limfna čvora, tkivo ili druge organe. 
• Stadij 4 – zloćudne stanice su metastazirale po cijelom tijelu. Najčešće metastaze su na jetri i plućima.

Rak debelog crijeva – prognoza i smrtnost

U najranijem stadiju kada je karcinom smješten samo na sluznici crijeva stopa petogodišnjeg preživljenja iznosi 90%. Pacijenti u kojih se karcinom otkrije u početnom stadiju imaju najbolju i najveću šansu preživljenja.

Kada se karcinom probije u mišićno tkivo stopa preživljenja iznosi 80%.

U slučaju da se karcinom proširio na okolne limfne čvorove, stopa preživljenja je oko svega 30%. 

Premda rezultatima dosadašnjih istraživanja, otprilike polovica bolesnika s rakom debelog crijeva je nakon nekog vremena razvila metastaze. Većina takvih bolesnika nisu kandidati za operaciju.

U Hrvatskoj je broj umrlih od karcinoma debelog crijeva i dalje izuzetno visok. Tome u prilog ide i otkrivanje karcinoma u simptomatskom, odnosno kasnom stadiju bolesti.

Definitivna prevencija u slučaju raka debelog crijeva ne postoji. Skrining metoda može utjecati na rano otkrivanje raka, ali i povećanje šanse preživljenja.

Liječnici preporučuju digitorektalni pregled svake godine nakon 40. godine života. Nakon 50. godine života, preporučuju se testovi na okultnu krv u stolici uz fleksibilnu sigmoidoskopiju svakih 3-5 godina.

• adenomatozna polipoza
• karcinoembrijski antigen
• karcinom
• kemoterapija
• pravilna prehrana
• prevencija raka
• radikularna cista
• radioterapija
• rak
• rak debelog crijeva