U posljednje tri godine u mnogima od nas probudio se osjećaj za koji vjerojatno nismo niti znali – strah od potresa. Nadajući se da će onaj u ožujku 2020. biti jedini, vrlo brzo smo shvatili da jednostavno moramo naučiti kako prevladati strah od potresa. U zemljama kojima je osjećaj potresa nešto uobičajeno postoje dobro razvijeni programi koji educiraju građanstvo o potresu kao prirodnoj nepogodi, nude savjete kako pobijediti strah od potresa te sigurnosne mjere koje svatko od nas može poduzeti kako bi se zaštitio. 

Mnogi još uvijek brinu jesu li razvili blagi PTSP nakon potresa, stoga vam u nastavku članka donosimo savjete o tome kako nadvladati strah te kakav je utjecaj potresa na mentalno zdravlje. 

STRAH – primarna ljudska emocija

Strah ubrajamo u primarne emocije, a javlja se u situacijama kada osoba procjenjuje da je ugrožena neka njezina vrijednost i kada se ne može suprotstaviti ugrožavajućoj sili iz okoline. Međutim, kada osjećamo samo strah, ipak postoji neka mogućnost izlaska iz takve situacije dok je kod stanja panike i užasa ugrožavajući osjećaj izraženiji, a mogućnost izlaska iz situacije nejasna ili nemoguća. Sukladno tome, vjerojatno su mnogi od nas tijekom trajanja potresa osjećali paniku s obzirom na to da nismo znali hoće li podrhtavanje stati, u kojem trenutku ćemo se moći skloniti na sigurno i hoće li se ponoviti.

Strah je vrlo koristan osjećaj koji ima svoju svrhu – da nas u ugrožavajućim situacijama brzo i automatski osposobi za trenutnu mobilizaciju organizma i spremnost na bijeg ili borbu (eng. fight or flight). Strah nas nastoji zaštititi i dati nam do znanja da je neka situacija potencijalno opasna. U tom trenutku mozak šalje tijelu signale da se nalazi u situaciji koja nije sigurna i u kojoj, laički rečeno, mora poduzeti nešto da izvuče živu glavu.

Pročitajte članak “Kako prevladati napadaje panike? – 6 savjeta“.

Što je fobija?

Fobija je intenzivan i iracionalan strah od prepoznatljivih objekata ili situacija. Naime, vanjski objekti i situacije mogu biti objektivno opasni za osobu, pa je strah onda normalna reakcija. Međutim, ponekad se dogodi da osoba umisli njihovu opasnost, pa onda govorimo o intenzivnom, iracionalnom strahu – fobiji. Postoje razne vrste fobija, one mogu biti specifične i nespecifične, praćene su izbjegavanjem uzroka fobije te socijalnim i funkcionalnim teškoćama. 

Postoje određeni kriteriji za razlikovanje normalnih od patoloških oblika strahova:

• situacijska primjerenost
• intenzitet simptoma
• trajanje simptoma
• stupanj u kojem simptomi ometaju svakodnevno funkcioniranje
• razvojna primjerenost straha.

Isto tako, kada govorimo o specifičnim fobijama, najčešća su četiri tipa:

• fobije od životinja
• fobije od prirodnog okoliša
• fobije od krvi, injekcije ili ozljede
• situacijske fobije.

Strah od potresa – fobija?

Promatrajući navedene kriterije za razlikovanje straha i fobije, strah od potresa je u ovom slučaju povezan s traumatskim iskustvom. Mnogima od nas je zagrebački potres u ožujku 2020. bio prvi takvih razmjera koji smo ikada osjetili, zbog čega je vjerojatno došlo do intenzivne emocionalne reakcije koja se tjednima smirivala. 

Tek nakon toga smo se počeli informirati o onim važnim činjenicama koje mogu značajno olakšati – u kakvim zgradama živimo i koliko smo sigurni u njima, koje stvari su nam potrebne u slučaju potresa, kako izgledaju evakuacijske vježbe i što prvo napraviti u realnoj situaciji itd. Ove objektivne informacije i realni dokazi iz okoline itekako utječu na smanjenje straha, a s obzirom na to da o njima prije nismo razmišljali jer nismo pomišljali na to da će se potres dogoditi, strah je jedino što nas je u tom trenutku preplavilo.

Pročitajte članak “Potres u Zagrebu – što smo to doživjeli, kako se nositi s traumom i kako si pomoći?“.

Moguće psihološke posljedice nakon potresa su:

• hipervigilancija – normalan psihološki odgovor na doživljenu traumu u obliku pretjerane osjetljivosti na podražaje iz okoline s obzirom na to da je tijelo još uvijek u pripravnosti za potencijalni bijeg iz ugrožavajuće situacije
• tjeskobna i depresivna raspoloženja – u obliku pojave umora, gubitka sna, smanjenog interesa za svakodnevne aktivnosti, razdražljivosti, smanjenog apetita i nemogućnosti koncentracije
• mentalni zastoj – nemogućnost normalnog funkcioniranja i izvršavanja obveza s obzirom na to da su misli i emocije još uvijek u proradi traumatskog iskustva
• zemljotresna fobija – unatoč prolasku vremena još uvijek intenzivno reagirate na bilo kakva podrhtavanja i ne možete utjecati na misli i osjećaje kada je riječ o mogućem potresu
• posttraumatski stresni poremećaj – najčešći simptomi koji prate PTSP su intenzivan strah, nagli flashbackovi i ponovno proživljavanje traume te noćne more koji traju mjesecima, pa čak i godinama, od doživljene traume.

Kako prevladati strah od potresa? – savjeti kako si pomoći 

Kada je riječ o bilo kakvoj vrsti straha, najučinkovitija psihoterapijska tehnika je sistematska desenzitizacija, odnosno postepeno približavanje izvoru straha. S obzirom na to da je u pitanju prirodna nepogoda kao izvor straha, teško je primijeniti navedenu tehniku, ali sljedećih nekoliko savjeta vas može kognitivno i emocionalno “rasteretiti” kada je u pitanju potres. Evo kako prevladati strah od potresa.

1. Prihvaćanje situacije

Nakon nekoliko većih i manjih potresa u bliskoj prošlosti brojni građani izvještavaju da su prihvatili činjenicu da su prirodne nepogode često nepredvidive te da na njih ne možemo previše utjecati.

Možemo poduzeti osnovne sigurnosne mjere za zaštitu, informirati se o postupcima u slučaju većih potresa i prihvatiti da nad ovakvim situacijama uglavnom nemamo gotovo nikakvu kontrolu, što znači da pretjerana briga oko istih ne može promijeniti ono što će se u prirodi događati.

2. Prihvaćanje emocija

Nema ispravnih niti pogrešnih emocija u ovakvim nepredvidivim i nejasnim situacijama. Dopustite si da niste dobro i da trebate malo vremena da se vratite u svoju kolotečinu. Ako je ikako moguće, uzmite si vrijeme za odmor, potražite podršku od bliskih ljudi i podijelite s njima emocije koje doživljavate.

U ovakvim okolnostima normalne su mentalne i emocionalne blokade, ali je jako važno da si dozvolite dovoljno vremena da ih proradite.

Pročitajte članak “Tehnike suočavanja sa stresom koje provjereno pomažu“.

3. Održavanje rutine 

Koliko god je moguće, pokušajte održavati svoju svakodnevnu rutinu koju ste imali i prije potresa. Nemojte zaboravljati na svoje osnovne fiziološke potrebe – jedite zdravo, pijte dovoljno tekućine, spavajte onoliko koliko vam je potrebno.

Ako možete, vratite se nekim poslovima koje ste obavljali prije kako biste i sami vidjeli koliko ste spremni za povratak u prijašnje emocionalno stanje. Bilo kakva vrsta fizičke aktivnosti će svakako biti korisna da se tijelo oslobađa od doživljenog stresa, pa makar i kratka polusatna šetnja svaki dan.

4. Izbjegavanje dezinformacija

Kada je situacija krizna i nejasna, većina ljudi nema dovoljno vremena za kritično promišljanje nad pročitanim naslovima, pa brzopleto prelazi preko vijesti koje, u većini situacija, samo pogoršavaju strah i tjeskobu.

U redu je biti informiran, ali je važno dozirati informacije i imati na umu da nije sve što pročitate na internetu točno. U ovakvim situacijama je najučinkovitije ograničiti vrijeme provedeno na društvenim mrežama i portalima te istražiti provjerene izvore informacija.

Pročitajte članke:

• Dezinformacije i lažne vijesti – utjecaj na društvo, tko je podložniji i kako ih zaustaviti?
• Teorije zavjere i njihove posljedice: Psihologinja otkriva kako ih prepoznati i reagirati.

5. Niste sami, potražite pomoć!

Imajte na umu da se mnogo ljudi boji ovakvih situacija te da zajedno prolazimo kroz novonastale okolnosti. Ako je moguće, povežite se s onima koji vas razumiju i koji vas mogu saslušati kada osjećate da ste preplavljeni emocijama.

Ako ste nakon nekog od doživljenih potresa osjetili značajne emocionalne poteškoće i ako ih još uvijek toliko osjećate da vam ometaju svakodnevno funkcioniranje, potražite stručnu pomoć u obliku psihoterapije.

Pročitajte i članke:

• Razbijamo “tabu” odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju
• Vrste emocija: Mogu pomoći, a mogu biti i destruktivne! I mnogi bježe od njih! Psihologinja otkriva sve o njima i kamo vodi njihovo izbjegavanje
• Učestale noćne more: Mogu dovesti do poremećaja spavanja i anksioznosti! Psihologinja otkriva zašto se pojavljuju i kako se liječe.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Nema izgovora za pekaru ili dostavu

Brzi ručak za 15 minuta: Nutricionistica donosi recepte za dane kada ste u žurbi

• Zrinka Babić
• 4 min čitanja

• kako pobijediti strah od potresa
• PTSP nakon potresa
• savjeti psihologinje
• strah od potresa
• utjecaj potresa na mentalno zdarvlje