Kako izbaciti stres iz sebe? – 5 savjeta psihologinje

Kako izbaciti stres iz sebe

Toliko puta smo stres okrivili za brojne promjene u tijelu, a da nismo ništa učinili po pitanju smanjenja istog. Stres nastaje pod utjecajem bilo kakve vrste pritiska te predstavlja sredstvo pomoću kojeg osoba reagira na izazove i neizvjesnosti postojanja. Manifestacije stresa nisu nepoznate – hormoni stresa počinju prodirati u tijelo, preplavljuju ga, zatim ga pripremaju za borbu ili bijeg, povećavajući puls i brzinu disanja i odvlačeći pozornost tijela od svega ostalog.

Da bismo pronašli najbolji lijek protiv stresa za sebe, moramo otkriti što ga uzrokuje te kako izbaciti stres iz sebe. Svjesni da smo svakodnevno okruženi različitim stresorima koji na svakog pojedinca mogu djelovati na različit način, donosimo nekoliko savjeta koji mogu poslužiti kao oporavak od stresa i pomoći u situacijama u kojima ne znate kako izbaciti stres i nervozu iz sebe.

Što je stres?

Stres je psihološka percepcija pojedinca o pritisku koji doživljava iz okoline i koji prelazi njegove psihološke resurse i kapacitete. Kada su okolnosti prezahtjevne i opterećujuće, kada narušavaju dobrobit pojedinca i značajno otežavaju svakodnevicu, znači da je stres već obuzeo osobu i potaknuo reakciju borbe ili bijega. 

Ako takvo stanje potraje, stres može postati kroničan, odnosno osoba može postati pretjerano osjetljiva na situacije koje izazivaju stres, a tijelo može biti prepuno hormona stresa kojih se ne može tako brzo riješiti. Taj umor od stresa koji se manifestira i fizički i psihički predstavlja veliku opasnost za zdravlje, a da bismo ga pobijedili, moramo istražiti i naučiti one tehnike suočavanja sa stresom koje nam mogu olakšati suočavanje sa stresorima u svakodnevici.

Pročitajte članak “Stres – simptomi, uzroci i kako ga se riješiti“.

Što je stres
FOTO: Shutterstock

Kako izbaciti stres iz sebe? – 5 savjeta za svakodnevno suočavanje sa stresom

Nakon što shvatite kako, zašto i zbog čega dolazi do opterećenja i stresa, možete primijeniti određene obrasce ponašanja koji dugoročno mogu utjecati na smanjenje stresa i jednostavnije nošenje sa svakodnevnim stresorima. 

1. Po jutru se dan poznaje – kako započinjete dan?

“Što jedete za doručak i koliko spavate?” – jedno je od prvih pitanja koje vam može otkriti je li vaše tijelo pod opterećenjem od ranog jutra. Nedovoljno kvalitetnog sna, problemi s razbuđivanjem ili usnivanjem, izbjegavanje doručka ili pak nezdrav i nekvalitetan doručak mogu biti važni razlozi zbog kojih cijeli dan krene u krivom smjeru.

Nije toliko važno idete li spavati u isto vrijeme svake večeri, ali buđenje u isti sat je nužno. Tjeskobu i depresiju povezanu sa stresom nije lako liječiti ako bolesnik ima nepredvidive dnevne rutine. Biološki sustavi odgovorni za negativne emocije blisko su povezani s pravilnim ciklusima cirkadijurnih ritmova.

Nadalje, obilat doručak bogat proteinima i zdravim mastima trebalo bi jesti što je prije moguće nakon buđenja (ne ugljikohidrate, ne šećere, zato što se brzo probavljaju i uzrokuju prvo nagli porast, a odmah potom nagli pad razine šećera u krvi).

Tjeskobni i depresivni ljudi su ionako pod stresom, posebice ako već neko vrijeme nemaju kontrolu nad svojim životom. Ako vas zanima kako smiriti nervozu i depresiju uzrokovanu stresom, imajte na umu da su spavanje po redovitom rasporedu i obilan i kvalitetan doručak prvi koraci prema uspostavljanju psihofizičke stabilnosti.

Pročitajte članke:

Oporavak od stresa
FOTO: Shutterstock

2. Sve kreće od želuca – kako se hranite?

Nije važno samo što jedete za doručak, nego kako se općenito odnosite prema hrani – predstavlja li ona za vas emocionalnu utjehu, nagradu ili kaznu ili pak pokretačku energetsku snagu organizma koju tražite kada osjetite fizičku, a ne emocionalnu glad? Moraju li ekrani biti ispred vas kada jedete da si okupirate pažnju ili ste usredotočeni na jelo i znate kako primijeniti načela intuitivnog jedenja?

Mediteranska prehrana se često veliča kao “najzdravija” sa svojim širokim izborom svježeg voća i povrća, maslinovog ulja, cjelovitih žitarica, sjemenki, orašastih plodova i mahunarki te ribe. Podrazumijeva i lagane porcije piletine, jaja, sira i jogurta, dok je crveno meso rijetko dopušteno. Ova vrsta prehrane preporučuje izbjegavanje šećera, gaziranih pića, prerađene hrane, rafiniranih žitarica, prerađenog mesa i nezdravih masti.

Jedite pažljivo i polako, dobro žvačite, izbjegavajte prejedanje i izbjegavajte toksine koji mogu prodrijeti u vašu hranu. 

Pročitajte članak “Intuitivno jedenje – kako započeti?“.

Najbolji lijek protiv stresa
FOTO: Shutterstock

3. U zdravom tijelu, zdrav je duh! 

Nema veze koliko ste puta čuli ovu izreku, ali ima veze jeste li je ikada zaista ozbiljno shvatili jer tijelo i psiha zaista jesu povezani i utječu jedno na drugo. Svakodnevna tjelovježba ne mora biti visokog intenziteta i napora, ali bilo bi dobro da je redovita i da uživate u njoj maksimalno. Bilo kakva vrsta redovite fizičke aktivnosti – od hodanja i šetanja, pa sve do različitih sportova, preporuka je za borbu protiv stresa.

Preporučuje se 20 minuta aerobne vježbe nekoliko puta tjedno. Umjerena tjelovježba ključna je za oporavak od stresa. Ako vam je teško organizirati vrijeme tako da se možete posvetiti određenoj vrsti tjelovježbe, šetnja prirodom svaki dan može biti dobra zamjena. Pokušajte pronaći zanimljive rute na putu do posla, kuće ili nekog drugog cilja.

Pročitajte članak “Kako pronaći motivaciju za vježbanje?“.

Kako izbaciti stres i nervozu iz sebe
FOTO: Shutterstock

4. Odmor od tehnologije – ima li dana bez ekrana?

Jeste li ovisni o ekranima i možete li uvesti jedan “offline” dan u tjednu? Možete li preživjeti bez društvenih mreža i ekrana općenito cijeli dan? Možda se doima jednostavno, ali mnogima ipak ne uspijeva. Tehnologija zaista svakodnevno oduzima previše vremena, umara mozak od prekomjernih sadržaja i podražaja te ne ostavlja dovoljno prostora za ostale aktivnosti.

Odmorite se od tehnologije. Danas, uz svemoć digitalnog svijeta, u kojem gotovo svi imaju mobitele, a većina je ovisna o internetu, trebali bismo biti svjesni digitalnog preopterećenja i zamora od ekrana, što može uzrokovati naprezanje očiju, glavobolju, pa čak i smanjenje opće kvalitete života i dobrobiti.

Pročitajte članke:

Povežite se s drugima - ali uživo
FOTO: Shutterstock

5. Povežite se s drugima – ali uživo!

S toliko ljudi svakodnevno komuniciramo na društvenim mrežama da polako počinjemo vjerovati da i naši prijatelji zapravo žive u našem mobitelu. Toliko rijetko neke od njih vidimo, a ne shvaćamo da je manjak socijalizacije zapravo prostor za razvoj i povećanje odgovora organizma na stres. Povezivanjem s drugima oslobađa se hormon oksitocin koji potiče stvaranje bliskosti s drugima i osjećaj pripadanja. Upravo na taj način se suzbija lučenje kortizola, hormona stresa, zbog čega se lakše odupiremo pritisku i stresnim situacijama.

Nažalost, društvene zajednice danas pate od novog oblika izolacije koji se stvara u virtualnom svijetu, a koji je daleko od one zdrave interakcije kakva bi trebala biti da se stvara uživo. Većina poslova uključuje neku vrstu druženja s drugima, bilo s klijentima ili suradnicima, ali se sve više ljudi osjeća izolirano od drugih zbog novog oblika rada od kuće. Usamljenost poprima razmjere epidemije i kod mladih i kod starijih. Stoga, ne zaboravite potražiti prijatelje, družiti se s obitelji, dijeliti svoj život s drugima jer je to jedini zdravi način izgradnje kvalitetnih odnosa, ali i otkrivanja sebe.

Pročitajte članke:

Ako želite isprobati stručne psihološke tehnike suočavanja sa stresom, isprobajte autogeni trening, mindfulness meditaciju ili progresivnu mišićnu relaksaciju. O tome više pročitajte u članku “Tehnike suočavanja sa stresom koje provjereno pomažu”.

Članak objavljen:

Ocijenite članak

5 / 5   1

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu