Stres je normalna psihološka i fizička reakcija na životne situacije. Mala količina stresa može biti dobra, motivirajući čovjeka da bolje funkcionira. Međutim, svakodnevni izazovi ga mogu gurnuti izvan njegove sposobnosti da se nosi sa istim.

Mozak je opremljen alarmnim sustavom za zaštitu protiv opasnosti. Kada mozak opazi prijetnju, signalizira tijelu da oslobodi hormone poput adrenalina i kortizola koji reguliraju otkucaje srca i podižu krvni tlak.

To je odgovor “borba ili bijeg” koji sprema čovjeka da se nosi s prijetnjom. Nadzire ga autonomni živčani sustav koji se dijeli na simpatikus i parasimpatikus. Simpatikus je zadužen za “podizanje alarma”, odnosno sprema tijelo za stresne situacije, dok parasimpatikus radi suprotno, odnosno aktivira opuštanje tijela. 

Nakon što prijetnja nestane, tijelo bi se trebalo vratiti u normalno, opušteno stanje. Stalne komplikacije suvremenog života i njegovi zahtjevi i očekivanja (izvori stresa) znače da alarmni sustavi nekih ljudi ostaju upaljeni duže nego što bi trebali.

Ako se tijelo pravilno nosi sa stresom, odgovor na opuštanje uslijedit će nakon odgovora na borbu ili bijeg. To se događa zbog oslobađanja hormona koji imaju suprotan efekt djelovanjem parasimpatičkog živčanog sustava. Tijelo se pomiče natrag u ravnotežu. Omogućuje otkucajima srca i krvnom tlaku da se vrate na početnu razinu i omogućuje da se aktivnosti poput probave i sna nastave normalnim tempom.

Pročitajte članak “Fizički simptomi stresa: Obratite pozornost! Ovo su upozoravajući znakovi koje vam tijelo šalje“.

Bolesti od stresa

Dugotrajni stres stavlja tijelo u kontinuirano stanje spremnosti za djelovanje. Kada tijelo nema vremena za ponovnu uspostavu ravnoteže, ono postaje preopterećeno i imunološki sustav slabi, što čovjeka čini podložnim bolestima. Mnogi bitni tjelesni procesi su poremećeni i povećava se rizik od zdravstvenih problema. Kad su u pitanju stres i bolesti, znanstvenici smatraju da kronični stres uzrokuje upalu u organizmu koja ima ključnu ulogu u razvitku ili pogoršanju određenih bolesti i stanja (bolesti stresa).

Istraživanja ukazuju na to da je teški ili dugotrajni (kronični) stres rezultirao povećanim rizikom za fizičke i psihijatrijske poremećaje, koje se nazivaju “bolesti povezane sa stresom” (bolesti od stresa).

Najčešće bolesti uzrokovane stresom su:

• kardiovaskularne bolesti (hipertenzija i ateroskleroza)
• metaboličke bolesti (dijabetes i bezalkoholna masna bolest jetre)
• psihotični i neurodegenerativni poremećaji (depresija, Alzheimerova bolest i Parkinsonova bolest)
• rak.

Rjeđe se javljaju i manje opasne kožne bolesti od stresa (kao što je atopijski dermatitis i urtikarija od stresa).

Pročitajte članak “Posljedice stresa na organizam: Psihologinja otkriva kako nas stres ubija i kako se trgnuti prije nego bude prekasno“.

Bolesti koje se dobivaju od stresa

U nastavku donosimo detaljan opis bolesti koje nastaju zbog stresa.

Stres i dijabetes

Stresni događaji mogu motivirati izbor nezdrave hrane koja je često povezana s morbidnom pretilošću, dijabetesom tipa 2, metaboličkim sindromom i masnom jetrom. Stres povećava i koncentraciju masnoća nakon obroka i odgađa njihov pad. Pokazalo se da učinkovit trening smanjenja stresa ima značajne koristi za pacijente s dijabetesom tipa 2.

Inzulinska rezistencija često se razvija tijekom akutnog ili kroničnog stresa. Nedovoljno izlučivanje inzulina, kako bi se nadoknadila inzulinska rezistencija, također je karakteristika dijabetesa tipa 2. Inzulinska rezistencija, visceralna pretilost, dislipidemija, dijabetes melitus tipa 2 i metabolički sindrom ključni su čimbenici rizika u razvoju i napredovanju masne jetre. 

Kardiovaskularne bolesti

Smatraju se vodećim uzrokom smrti diljem svijeta. Velika klinička ispitivanja istaknula su da je kronični stres, bilo da se radi o stresu u ranom životu ili stresu u odrasloj dobi, povezan s povećanim rizikom od koronarne bolesti srca. Razvoj hipertenzije i ateroskleroze povezani su s povišenim razinama markera upale kao posljedica dugoročnog stresa.

Depresija

Stres je često glavni uzrok provokacije velike depresivne epizode. Visoka razina kolesterola često se nalazi kod depresivnih pacijenata. Povišene vrijednosti upalnih tvari također su pronađene kod pacijenata s depresijom u perifernoj krvi i cerebrospinalnoj tekućini.

Pročitajte članak “Simptomi depresije: Svaki znak treba ozbiljno shvatiti! Evo koji su i što učiniti ako sumnjate da imate depresiju“.

Alzheimerova bolest i Parkinsonova bolest

Uloga stresa i upale prepoznaje se u neurodegenerativnim bolestima poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Dokazi iz životinjskih i kliničkih studija pokazuju da su stres i upala živčanog sustava čimbenici rizika i mogu igrati temeljnu ulogu u razvoju ovih bolesti.

Pročitajte članak “Neurodegenerativne bolesti: Ozbiljna i nekontrolirana prijetnja javnom zdravlju! Nema lijekova, starenje ne možemo zaustaviti – što možemo učiniti?“.

Rak

Rak spada u najopasnije bolesti izazvane stresom. Istraživanja pokazuju da kronični stres ima ulogu u ishodima nekoliko vrsta karcinoma. Metastaza je glavni uzrok smrti kod bolesnika s rakom. Istraživači su pokazali da kronični stres ubrzava metastaze raka jetre, debelog crijeva, dojke i prostate. 

Pročitajte članak “Najčešće vrste raka: Donosimo najstrašniji popis! Ove zloćudne tvorevine imaju najveću incidenciju u Hrvatskoj“.

Kronični stres – simptomi

Stres se pokazao kao rizičan faktor u razvoju i pogoršanju:

• glavobolje
• astme
• gastroezofagealne refluksne bolesti
• sindroma iritabilnog crijeva.

Pročitajte i članke:

• Psihosomatske bolesti: Ne rješavaju se magičnom društvenom zabludom – “sve je u glavi”! Psihologinja otkriva koje su i kako se liječe
• Tehnike suočavanja sa stresom: Provjereno pomažu! Psihologinja otkriva kako zaštititi psihofizičko zdravlje
• Namirnice protiv stresa: Složite tanjur koji će sniziti kortizol! Nutricionistica otkriva koja hrana pomaže u borbi protiv stresa.

• bolesti koje nastaju zbog stresa
• bolesti od stresa
• kronični stres
• stres i dijabetes

Učitaj više izvora