Alzheimerova demencija je progresivna degenerativna bolest središnjeg živčanog sustava u kojoj dolazi do odumiranja moždanih stanica i posljedično gubitka moždanih funkcija. Ta je bolest najčešći uzrok demencije kod osoba iznad 65 godina života. Prvi simptomi bolesti javljaju se u 60-tim godinama života kod onih bolesnika koji imaju uobičajeni oblik bolesti, a kod ranog Alzheimera simptomi se javljaju između 30-tih i 60-tih godina, ali taj je oblik bolesti rijedak (demencija i Alzheimerova bolest). 

Poremećaj pamćenja je glavni i prvi simptom bolesti kojem se kasnije pridružuju poremećaj govora, pokreta, spoznaje i funkcioniranja. Nastaju poteškoće u organizaciji svakodnevnog života, ponašanju, osobnosti i interakciji s drugima.

Bolest je dobila ime po dr. Aloisu Alzheimeru koji je 1906. godine primijetio promjene u moždanom tkivu žene koja je umrla od neobične mentalne bolesti. Njezini simptomi uključivali su gubitak pamćenja, probleme u govoru i nepredvidivo ponašanje. Nakon što je umrla, analizirao joj je mozak i pronašao mnoge abnormalne nakupine (koje se sada nazivaju amiloidni plakovi) i zapetljane snopove vlakana (koji se sada nazivaju neurofibrilarnim ili tau vrtlozima).

Od 1994. godine 21. rujna obilježava se Svjetski dan Alzheimerove bolesti. Mnoge udruge za Alzheimerovu bolest i demenciju diljem svijeta organiziraju prikupljanje sredstava i aktivnosti za podizanje svijesti i kampanje za skretanje pozornosti prema onima u zajednici koji su pogođeni Alzheimerovom bolešću ili drugim vrstama demencije (Alzheimer demencija).

Uzroci i čimbenici rizika Alzheimerove bolesti

Plakovi i vrtlozi vlakana koji se formiraju u mozgu još uvijek se smatraju glavnim značajkama Alzheimerove bolesti. Druga značajka je gubitak veza između živčanih stanica (neurona) u mozgu. Neuroni prenose poruke između različitih dijelova mozga i od mozga do mišića i organa u tijelu.

Smatra se da mnoge druge složene promjene u mozgu igraju ulogu i u Alzheimerovoj bolesti. Ovo se oštećenje u početku događa u dijelovima mozga koji su uključeni u pamćenje, no kasnije utječe i na druga područja u moždanoj kori, poput onih odgovornih za govor, rasuđivanje i društveno ponašanje. 

Znanstvenici još ne znaju točno kakvu ulogu plakovi i vrtlozi proteina igraju u Alzheimerovoj bolesti. Većina stručnjaka smatra da igraju ključnu ulogu u blokiranju komunikacije među živčanim stanicama i ometanju procesa koji su stanicama potrebni za preživljavanje. Smrt živčanih stanica uzrokuje zatajenje pamćenja, promjene osobnosti, probleme s obavljanjem svakodnevnih aktivnosti i druge simptome Alzheimerove bolesti.

Uzrok Alzheimerove demencije nije poznat, no smatra se da nastaje kompleksnom interakcijom gena s okolišnim čimbenicima. Najčešće se pojavljuje pojedinačno, no u 5 % slučajeva prenosi se obiteljski. Do sada su utvrđena tri gena odgovorna za nastanak nasljednog oblika bolesti. Utvrđeno je da Downov sindrom uzrokuje rani razvoj Alzheimerove bolesti, obično nakon 40. godine života. 

Mogući čimbenici rizika za nastanak Alzheimerove demencije su:

• moždani udar
• arterijska hipertenzija
• šećerna bolest
• povišene masnoće u krvi
• bolest krvnih žila
• pušenje
• prekomjerni unos zasićenih masti i kalorija
• niska razina vitamina B12
• trauma glave.

Potencijalni zaštitni čimbenici od nastanka Alzheimera su:

• intelektualna aktivnost
• fizička aktivnost
• prehrana ribom i nezasićenim masnim kiselinama
• umjerena konzumacija alkohola.

Alzheimerova demencija – simptomi

Gubitak pamćenja ključni je simptom Alzheimerove bolesti. Rani znakovi uključuju poteškoće prisjećanja nedavnih događaja ili razgovora. Kako bolest napreduje, oštećenja pamćenja se pogoršavaju i razvijaju se drugi simptomi.

U početku osoba s Alzheimerovom bolešću može biti svjesna poteškoća s pamćenjem i organiziranjem misli, no vjerojatnije je da će član obitelji ili prijatelj primijetiti kako se simptomi pogoršavaju. U nastavku donosimo poteškoće bolesnika s Alzheimerovom demencijom.

• Problemi s pamćenjem – gubitak pamćenja povezan s Alzheimerovom bolešću traje i pogoršava se, što utječe na sposobnost funkcioniranja na poslu ili kod kuće. Dolazi do ponavljanja izjava i pitanja, zaboravljanja razgovora, obveza ili događaja, gubitka stvari, često ih ostavljajući na nelogičnim lokacijama. Ljudi se počinju gubiti na poznatim mjestima, a na kraju zaborave imena članova obitelji i svakodnevnih predmeta. Mogu imati problema s pronalaženjem pravih riječi za imenovanje stvari.
• Problemi s razmišljanjem i zaključivanjem – Alzheimerova bolest uzrokuje poteškoće s koncentracijom i razmišljanjem, posebno o apstraktnim konceptima kao što su brojevi. Obavljanje više zadataka odjednom posebno je teško i može biti izazovno upravljati financijama i plaćati račune na vrijeme.
• Problemi s donošenjem odluka – Alzheimerova bolest uzrokuje pad sposobnosti donošenja razumnih odluka i prosudbi u svakodnevnim situacijama. Na primjer, osoba može donositi loše ili neuobičajene odluke u društvenim interakcijama ili nositi odjeću koja nije prikladna za situaciju. Teže će odgovoriti na svakodnevne probleme, poput kuhanja ili neočekivanih situacija u vožnji. Na kraju ljudi s uznapredovalom Alzheimerovom bolešću često zaboravljaju kako obavljati osnovne zadatke poput odijevanja i kupanja.
• Problemi s ponašanjem i osobnošću – promjene u mozgu koje se javljaju kod Alzheimerove bolesti mogu utjecati na raspoloženje i ponašanje. Mogu se javiti depresija, apatija, socijalno povlačenje od obitelji i prijatelja, nepovjerenje u druge, razdražljivost i agresivnost te promjene u navikama spavanja. Bolesnik može iznenada povjerovati da mu je nešto ukradeno.

7 faza Alzheimera

Portal WebMD donosi popis sedam faza Alzheimerove bolesti.

1. Normalno ponašanje prema okolini – Alzheimerova bolest obično počinje tiho, s promjenama u mozgu koje počinju godinama prije nego što itko primijeti simptome. 
2. Vrlo blage promjene – u ovoj fazi još uvijek se neće primijetiti drugačije ponašanje osobe s Alzheimerom, ali postoje male naznake, situacije koje čak ni liječnik ne mora primjetiti. To može uključivati zaboravljanje riječi ili gubitak stvari. U ovoj fazi suptilni simptomi Alzheimerove bolesti ne ometaju sposobnost samostalnog rada ili života.
3. Blagi pad – dolazi do primjećivanja glavnih simptoma bolesti, poput zaboravljanja nečega što je upravo pročitano, postavljanja istih pitanja, problema s izradom planova ili organizacijom, problema s prisjećanjem imena prilikom upoznavanja novih osoba.
4. Umjereni pad – tijekom tog razdoblja problemi u razmišljanju i rasuđivanju koji se primjećuju u 3. fazi postaju očitiji i pojavljuju se novi problemi. Dolazi do zaboravljanja detalja o sebi, vremenskom dobu i godini, problema s kuhanjem obroka ili čak naručivanjem s jelovnika, problema s razumijevanjem što se govori osobi te problema s obavljanjem zadataka s više koraka.
5. Umjereno težak pad – u ovoj fazi dolazi do gubitka pojma o tome gdje je osoba i koliko je sati. Možda će biti problema s pamćenjem vlastite adrese, telefonskog broja ili mjesta u kojem je osoba odrasla. Mogla bi se zbuniti oko toga kakvu odjeću odjenuti za određenu priliku ili sezonu.
6. Težak pad – kako Alzheimer napreduje, osoba može prepoznati lica, ali zaboraviti imena. Također bi mogla zamijeniti osobu s nekom drugom. Mogu se pojaviti i zablude, poput razmišljanja da mora ići na posao iako ga više nema. Može imati problema s odlaskom u kupaonicu i na toalet, kao i s gutanjem i hranjenjem. Kod određenog broja bolesnika dolazi do mršavljenja, kožnih i plućnih infekcija, promjena u ciklusu spavanja i problema s hodanjem.
7. Vrlo težak pad – osnovne sposobnosti kod osobe s Alzheimerovom bolešću, poput jela, hodanja i sjedenja, blijede u tom razdoblju i bolesnik postaje ovisan o drugoj osobi.

Test za Alzheimerovu bolest

Sigurnu dijagnozu Alzheimera moguće je postaviti tek nalazom obdukcije mozga ili njegovom biopsijom. No, postoje i načini kojima se u praksi kliničkih ispitivanja postavlja dijagnoza Alzheimerove bolesti:

• osobna i obiteljska anamneza
• Mini Mental status test – kratki test kojim se boduje razmišljanje i pamćenje ispitanika postavljanjem niza kraćih i jednostavnih zadataka
• CT/MR mozga
• ispitivanje cerebrospinalnog likvora
• PET CT.

Alzheimerova bolest – trajanje

Vrijeme od postavljanja dijagnoze do smrti varira – tri ili četiri godine ako je osoba starija od 80 godina kada joj se dijagnosticira, do čak 10 ili više godina ako je osoba mlađa.

Alzheimerova bolest – smrtnost

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, koje je Hrvatski zavod za javno zdravstvo iznio 2017. godine, 47,5 milijuna ljudi u svijetu ima neki oblik demencije, a procjenjuje se da je u Europskoj uniji 6,4 milijuna osoba s takvim bolestima. Također, ističu da bi do 2050. godine broj mogao narasti i na više od 115 milijuna oboljelih u svijetu. Procjena je da trenutno u Hrvatskoj ima oko 86.000 osoba s demencijom.

Alzheimerova bolest trenutno je rangirana kao šesti vodeći uzrok smrti u SAD-u, ali nedavne procjene pokazuju da bi poremećaj mogao biti treći, odmah iza srčanih bolesti i raka, kao uzrok smrti starijih ljudi.

Trenutno ne postoji lijek za Alzheimerovu bolest, iako je posljednjih godina došlo do značajnog napretka u razvoju i testiranju novih oblika liječenja. Odobreno je nekoliko lijekova za liječenje osoba s Alzheimerovom bolešću, koji smanjuju simptome bolesti, ali ne utječu na njezin napredak.

Budući da je Alzheimerova bolest progresivna bolest, tjedni i mjeseci nakon postavljanje dijagnoze često su dobro vrijeme za razmišljanje o pravnim, financijskim i zdravstvenim pitanjima za budućnost pojedinca i obitelji.

Pročitajte i članke:

• Demencija i njezin najčešći uzrok – Alzheimerova bolest
• Alzheimer i ateroskleroza moždanih krvnih žila
• MIND dijeta – podrijetlo, karakteristike, primjer jelovnika
• Palijativna skrb – medicinska, psihološka i duhovna podrška za oboljele od teških bolesti.

• 7 faza Alzheimera
• Alzheimerova demencija
• čimbenici rizika
• poremećaj pamćenja
• simptomi
• smrtnost
• statistika
• test za Alzheimerovu bolest
• trajanje Alzheimerove bolesti

Učitaj više izvora