Alzheimer je vrlo nezgodan momak i poprilično zaboravan, a svim se silama trudi da ga zaboravimo, no zbog toga što nam čini postaje nezaboravna smetnja.

Uzroka ima više, ali najbliži istini mi se čini ovaj:

Nedostatak odgovarajućeg protoka krvi u i prema mozgu zbog začepljenja moždanih arterija ima ključnu ulogu u razvoju i napredovanju Alzheimerove demencije.

Davne 1901. godine, gđa. Augusta je odvedena u bolnicu u Frankfurtu, u Njemačkoj, a pacijenticu Augustu je doveo, a tko drugi nego njezin suprug.

U prijemnom listu pisalo je “…smetna, zaboravna, dezorijentiran žena koja ne može obavljati svoje kućanske poslove”.

Pregledao ju je dr. Alzheimer, koji je detaljno opisao ovaj slučaj i postao sinonim za istoimenu bolest. Tako je staračka zaboravnost prozvana po svojem “otkrivaču”, dr. Alzheimeru.

Na autopsiji je opisao plakove i zamršenja spletova živaca u mozgu koji karakteriziraju bolest, ali je od silnog uzbuđenja da će otkriti novu bolest, omaškom previdio jedan zanimljivi trag.

Uz ostalo, opisao je i arteriosklerotične promjene – otvrdnjenje u arterijama – u mozgu dotične pacijentice.

Obično zamišljamo aterosklerozu (ovapnjenje-otvrdnjenje) SAMO srčanih krvnih žila, ali ateroskleroza uključuje gotovo cijeli ljudski organizam. Naše cijelo krvožilno stablo.

I eto vam jedan od najupečatljivijih primjera da ateroskleroza može obuhvatiti bilo koju krvnu žilu našeg tijela. Upravo to je poveznica između bolesti koronarnih arterija, degenerativnih (čitaj. strukturno-razarajućih) bolesti mozga i demencije.

Alzheimer i ateroskleroza moždanih krvnih žila – tajna veza s jako malo ljubavi, ali s puno puno komplikacija

Još davne 1970. godine, predložen je koncept kardiogene (čitaj: srčano-tvorne ili srčano stvarajuće) demencije – demencije koju stvara krvožilni sustav.

(Zapravo, stvara ga naše ne znanje i pogrešna prehrana, a ovapnjenje je samo posljedica našeg nemara.)

Budući da je starenje mozga vrlo osjetljivo na nedostatak kisika, a dovod krvi bogate kisikom ovisi o srčanoj pumpi, a srčane bolesti su sve češće lako možete zaključiti sljedeće:

Loše disanje (smanjen broj udisaja u minuti, čistog zraka) dovodi do manje koncentracije kisika u krvi, čime se smanjuje dovod kisika u srce, a čime ono slabije lupa, čime se smanjuje dotok svježe oksigenirane krvi u mozak, čime se on manje hrani, čime pak i na kraju dolazi do odumiranja moždanih stanica!

Još ako tome dodamo sužene krvne žile onda je dotok krvi još manji čime…oprostite mi na tolikoj i pretjeranoj upotrebi riječi “čime”, čime vam idem na živce…!

Zaključak: ovapnjenje krvnih žila mozga značajno oštećuje mozak, a sve zbog loše prehrane i nedovoljnog disanja – čitaj stresa i neaktivnosti.

Stres je teško izbjeći, ali mu se može doskočiti tajnim i gipkim potezima duha i tijela, a postati aktivni možete samo ako dobro jedete (čitaj kvalitetno! Ne po količini već po sastavu!)

Alzheimer i arteroskleroza – prijatelji, nažalost uvijek jedan uz drugog!

I sada, imamo velik broj dokaza koji snažno povezuju aterosklerotske – krvožilne bolesti s brojem 1 uzroka demencije, s njegovom mrskosti, Alzheimerovom bolesti.

Obdukcijska istraživanja, primjerice, pokazuju da osobe s Alzheimerovom bolesti imaju znatno više aterosklerotskog suženja arterija, krvnih žila mozga.

Nakon teške borbe i natezanja s dobro, dobro obaviještenim krugovima, uspio sam iskamčiti nekoliko “inkriminirajućih” fotografija koje nedvojbeno dokazuju da začepljenje krvnih žila mozga oštećuje mozak.

Samo za čitatelje portala Kreni Zdravo, evo ekskluzivne snimke kako bi trebale izgledati arterije mozga…Evo ovako, otvorene, čiste i prohodne, omogućujući protok krvi:A ovako izgleda ovapnjenje pod nazivom ateroskleroza u našim arterijama mozga. Začepljenje mastima i viškom kolesterola (upozoravam na uznemirujuće snimke):To strahovito suženje arterija, baš jako ograničava protok krvi u našem mozgu. Pa ljubazno pitam, kakve moždane arterije želite u glavi?

Drugi dio ovog teksta pročitajte ovdje.

• alzheimerova bolest
• arterije
• ateroskleroza
• cirkulacija
• kisik
• krv
• mozak