Alzheimer i ateroskleroza moždanih krvnih žila (2. dio)

alzheimer

Strahovito suženje arterija baš jako ograničava protok krvi u našem mozgu i veliki je neprijatelj zdravlja našeg jedinog, tako potrebnog i tako voljenog nam mozgića.

Kolesterol – nevino okrivljen, slučajno otkriven, ali ipak i djelomično zaslužan

Ali za to ne krivite kolesterol, on je naš prijatelj u umjerenim količinama. Bez njega nema spolnih hormona. Svih odreda! Ni muških ni ženskih, niti ovojnica moždanih živaca. Vrlo važnog izolatora kako signali ne bi krivo preskakali s jednog živca na drugi, krivi – uzrokujući krive informacije i signale.

To se onda vidi kao čudnovato i nerazumljivo, gotovo suludo ponašanje osobe. Višak i manjak kolesterola pak stvara poteškoće, a taj višak ili manjak nije došao sam po sebi!

“Netko” ga je ipak na neki način unio u organizam, a taj isti netko ga je možda i previše smanjio na neki način.

Taj isti netko je onaj momak ili djevojka koje vidite svaki dan u vašoj kupaoni u ogledalu! 🙂

Starenje – čitaj neodržavanje, zanemarivanje.

Protok krvi opada s “neodržavanjem” krvnih žila, neki bi rekli sa starenjem, oko pola posto godišnje, pa tako sa 65 godina može biti niži za 15 do 20 % u “neodržavanim sistemima”.

To ne mora nužno utjecati na funkcije mozga, no ovo neželjeno i nezgodno opadanje protoka krvi sa starenjem (neodržavanjem) može biti kritično važno ako se pojavi neki dodatni faktor opterećenja, primjerice ovapnjenje!

Ovo smanjenje protoka krvi može užasno izgladnjivati naš jadni i dragi mozgić, uskraćujući mu dragocjeni kisik, do mjere da doživljavamo tihe mini-moždane udare, atrofiju (raspadanje tkiva) mozga.

Potraje li ovakvo stanje duže, bez popravka, nadoknade i terapije (temeljita promjena životnog stila – od prehrane do razmišljanja) loše su prognoze za ozdravljenje, odnosno Alzheimer vodi, bar 3:0 u gostima, da se sportski izrazim! I to u drugom poluvremenu!

Stoga i uz put, ljubazno molim, mobitele čim dalje od uha!

Neki kažu da oni nemaju nikakav utjecaj na mozak, no smatram da je naše uho, koje zna baš čudno boljeti i to baš nakon dužeg razgovora, pametnom dovoljan dokaz.

Najjača bol od svih boli u tijelu proizlazi od začepljenja krvne žile, odnosno smanjenog protoka.

Tada se izlučuju tvari koje strahovito podražuju živčane završetke. Osjećamo to kao ekstremno jaku bol uz vriskanje i grčenje. Pučki rečeno, brojimo zvijezde!

No, sam mozak pak, je neosjetljiv na bol. On bol ne osjeća, ali prenosi te signale.

Arterioskleroza – začepljenje tamo gdje ne treba i besramna neugodnost, ali na sreću reverzibilna!

Centri za memoriju i učenje ponekad mogu toliko biti “neishranjeni” i ” nenatopljeni ” svježom oksigeniranom krvlju – zbog slabog dotoka te “vrele zagorske” krvi, do mjere da se Alzheimerova bolest klasificira kao bolest krvnih žila.

Bolest suženja, odnosno ovapnjenja krvnih žila, često puta je i vlastitih ruku djelo!

Alzheimerova bolest

Ne biste vjerovali, to je dobra vijest! Zaista je! Upravo zato jer je ateroskleroza potencijalno reverzibilna.

Ovi rezultati su potvrđeni u dvije veće studije – preko tisuću obdukcija u svakoj studiji i svaka je pronašla istu stvar:

Ateroskleroza (ovapnjenje) krvnih žila u mozgu je znatno češća i ozbiljnija kod onih s Alzheimerovom bolesti.

To nam govori da prehrana koja dokazano usporava progresiju bolesti arterija – kao što je prehrana na bazi bilja, može biti korisna za prevenciju ili liječenje Alzheimerove bolesti.

Ali ne i bez vitamina iz skupine B, kojih ima u mesu i maslacu, ali ne i u margarinu groznom!

Naravno, obdukcijske studije su malo kasne za to. Stoga, da bi procijenili utjecaj arterijskog suženja unutar lubanje (intrakranijski) na napredovanje Alzheimerove bolest, znanstvenici su tajno i lukavo pratili 400 ljudi s misaonim oštećenjima čak pune četiri godine pomoću CT angiografije, posebnim tehnikama i pokušali procijeniti stupanj začepljenosti krvnih žila i njihov utjecaj na razvoj te mrske i neugodne bolesti.

Rezultati istraživanja – potvrda onog u što smo sumnjali! Krivi ste do kosti!

Rezultati ovakvih istraživanja pokazali su da su misaone funkcije onih s najmanjim aterosklerotičnim (ovapnjenim) promjenama u krvnim žilama glave ostale prilično stabilne tijekom godina.

No, oni s više kolesterolskog nagomilavanja u krvnim žilama su imali lošije misaone funkcije, a oni s totalnom blokadom krvnih žila su bili u jako lošem stanju.

Zaključak: Što bolja prohodnost krvnih žila to bolje funkcionira naš mozak bajni! A da bi bila što bolja prohodnost i protočnost krvnih žila moramo jako, jako pametno jesti!

Dobro pazimo što točimo u naš auto – dobro znamo koje gorivo, a je li važno paziti i znati što unosimo u tijelo? I te kako! Od životne je to važnosti! Važnije od naše plaće jer kad se razbolimo želimo samo ozdraviti, a bez zdravlja ne možemo ništa ni zaraditi.

Važnije je jesti ono što nam treba nego jesti ono što volimo! Puste i lude želje često vode i k ludim rezultatima!

Dakle neučinkovit dotok krvi u mozak i još k tome bez ikakvih kvalitetnih nutrijenata (minerali i vitamini) ima vrlo, vrlo ozbiljne posljedice na funkcioniranje mozga u budućnosti!

I sad se pitam što ako imamo nekog na ekstra važnoj poziciji u društvu, tvrtki ili porodici, a sa ovapnjenim krvnim žilama u mozgu! Još k tome nenahranjen i čangrizav, a šef ili ne daj Bože, voljena osoba! Koliko štete može nastati? Za sve.

Čini li zapravo razliku liječenje krvožilnih čimbenika rizika, poput visokog krvnog tlaka i previsokog kolesterola? Sve do nedavno smo bili u mraku kada je provedena jedna studija na 300 bolesnika s Alzheimerovom bolesti.

Pokazala je da su pacijenti koji su se uredno brinuli o svim svojim faktorima rizika imali značajno manje, sporije napredovanje bolesti, od onih koji se nisu baš brinuli.

Netko je rekao da je “cilj medicine pružiti bolesniku nadu, a kad nema nade ponuditi razumijevanje”. Pa, po prvi put u povijesti ove bolesti, imamo priliku pružiti nadu! 

Važno je brinuti se o svome zdravlju.

Važno je brinuti o protočnosti svih naših tjelesnih tekućine. Važno je odupiranje agresivnom marketingu i pomodarstvu! Važno je brinuti i djelovati na čistoću prehrane! A za to treba znanja i discipline!

Što jesti važnije je nego znati kamo ulagati. Ako krivo uložite, odu pare, ali ako krivo jedete, ode život.

Prvi dio ovog teksta pročitajte ovdje.

Članak objavljen:

Saznajte više o alzheimerovoj bolesti u sljedećim tekstovima:

Ocijenite članak

5 / 5   4

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu