Iako nam je život u digitalnom dobu uvelike olakšan zbog digitalnih alata kao što su mobiteli, računala i tableti, kompulzivno i prekomjerno korištenje istih može ometati posao, školu, odnose i brojne druge aktivnosti u svakodnevici. Ovisnost o mobitelu predstavlja ovisnost novog doba, a možemo je definirati kao pretjerano korištenje interneta koje narušava fizičko i/ili psihičko zdravlje te uzrokuje poteškoće u socijalnom funkcioniranju.

Ovisnost o mobitelu

Ovisnost o mobitelima i pametnim telefonima, popularno poznata kao i “nomofobija” (iracionalni strah od ostajanja bez mobitela), često dolazi u kombinaciji s prekomjernom upotrebom interneta ili nekim oblikom otežane samokontrole i poremećaja ovisnosti. Uostalom, rijetko je mobitel ili neki drugi tehnološki alat ono što stvara ovisnost, već su u pitanju aplikacije, igrice, društvene mreže i taj cijeli online svijet koji nas često privlači više nego onaj realni u kojem živimo.

Pročitajte članak “Ovisnost o internetu – podjela, simptomi i liječenje“.

Ako niste sigurni kako prepoznati ovisnost o mobitelu, provjerite koliko vremena provodite koristeći ga, a većina pametnih mobitela danas ima opcije putem kojih možete doći do točne i precizne informacije koliko ste sati i minuta proveli na pojedinoj aplikaciji. Ako provodite više vremena na mobitelu nego u stvarnoj interakciji s ljudima u svojoj okolini, ako sami sebe ne možete spriječiti u stalnom provjeravanju poruka koje vas ometaju u poslu svojim zvučnim signalima, ako ste pritom zanemarili neke druge aktivnosti ili zapostavili odnose – vrlo vjerojatno ste ušli u fazu ovisnosti o mobitelu. 

Iako je u pitanju naizgled produktivan alat koji bi nam trebao olakšati komunikaciju i uštedjeti vrijeme, postavlja se pitanje je li zaista tako? Ako smo uštedjeli vrijeme jer smo platili račune internet bankarstvom, a nismo čekali u redu na šalteru, što smo točno napravili s tim “bonus” vremenom koje smo si osigurali? Jer ako smo nastaviti scrollati po društvenim mrežama, teško da smo na dobitku. Možda je ipak vrijeme da procijenite koliko koristite tehnologiju, možete li se kontrolirati ili ipak smatrate da ste pretjerali i da vam je potrebna pomoć.

Pročitajte članak “10 znakova da ne možete bez mobitela“.

Ovisnost o mobitelu – simptomi 

Ovisnost o mobitelu može obuhvatiti niz problema s kontrolom impulsa, uključujući:

• virtualne odnose – ovisnost o društvenim mrežama, aplikacijama za upoznavanje, stvaranju i održavanju odnosa isključivo virtualnim putem može dovesti do toga da online prijatelji postanu važniji od odnosa u stvarnom životu, zbog čega se stvarni odnosi ignoriraju ili potpuno prekidaju
• predoziranje informacijama – osobe koje kompulzivno koriste internet kao izvor informacija se mogu dovesti u situaciju da zanemaruju druge obveze zbog stalne potrebe za dobivanjem novih informacija, provjeravanjem i gledanjem vijesti ili čitanjem članaka, zbog čega može doći i do nedovoljnog provjeravanja informacija ili širenja dezinformacija
• seksting – slanje neprimjerenih seksualnih poruka i fotografija putem mobitela ili interneta, dijeljenje vlastitih ili tuđih neprimjerenih seksualnih sadržaja te ovisnost o pornografiji i cybersex sadržaju
• ovisnost o igricama i internetskim igrama na sreću, ovisnost o internetskoj trgovini i online shoppingu, kockanje i trgovanje dionicama, kriptovalutama i sl. 

Treba uzeti u obzir da ovisnost o mobitelu nije jednoznačna te da obuhvaća više dimenzija ovisnosti koje se mogu stvoriti tijekom korištenja digitalnih alata i internetskih usluga. Iako se još uvijek ne može sa sigurnošću procijeniti kod koje dobne skupine je prisutnija ovakva vrsta ovisnosti, svakako je važno naglasiti da je sve češća ovisnost o mobitelu kod djece.

Više informacija o opasnostima virtualnog svijeta i nedovoljnoj sigurnosti djece na internetu pročitajte u članku “Sigurnost djece na internetu – opasnosti virtualnog svijeta“.

Ovisnost o mobitelu – posljedice

S obzirom na to da su mobiteli vrlo praktični i jednostavno prenosivi tehnološki alati koje gotovo uvijek imamo uz sebe, zadovoljavanje potrebe za istim je moguće u bilo kojem trenutku. Da problem s nekom vrstom ovisnosti postoji, najčešće se primijeti u situacijama kada je onemogućen brzi pristup mobitelu. Tada shvatimo da smo pod stresom, tjeskobom i velikom razinom brige i nesigurnosti.

Kada je u pitanju dječja ovisnost o mobitelu, zbog nedostatka psiholoških kapaciteta za racionalno prosuđivanje kod djece, roditelji i okolina igraju najvažniju ulogu u procjeni razvoja ovisnosti kod djeteta. Stoga je njihova odgovornost u ovom slučaju veća, a to ujedno znači da bi pri prvoj pojavi simptoma trebali poduzeti određene mjere da dijete ne razvije značajnije probleme.

Naime, ovisnost o mobitelima je često simptom nekih drugih problema, kao što su stres, tjeskoba, depresija ili usamljenost. Istovremeno mobiteli pogoršavaju ove probleme ako već postoje, posebno ako osoba mobitel koristi za ublažavanje simptoma navedenih problema. Samo prividno se može dogoditi da se osjećamo “sigurnije” jer na društvenim mrežama imamo puno prijatelja, ali realno to ne znači da je kvantiteta jednaka kvaliteti odnosa.

Mnogi se odlučuju na sklapanje prijateljstava putem interneta jer se čini jednostavnije i sigurnije, ali u realnosti nam skraćuje vrijeme interakcije licem u lice koje nas smisleno i kvalitetnije povezuje s drugima i poboljšava naše raspoloženje. 

Pročitajte članke:

• Utjecaj društvenih mreža na mlade
• Čine li vas društvene mreže nedruštvenima?

Stalni protok poruka i informacija s mobitela može preplaviti mozak i onemogućiti usmjeravanje pozornosti na bilo koju stvar dulje od nekoliko minuta zbog čega se dugoročno mogu stvoriti problemi usmjeravanja i održavanja pažnje, posebno kod djece.

Isto tako, prekomjerna upotreba mobitela, posebno prije spavanja i odmah nakon buđenja, može poremetiti kvalitetu sna, što ima ozbiljan utjecaj na cjelokupno psihofizičko stanje organizma. To može pogoršati pamćenje i sposobnost racionalnog donošenja odluka te smanjiti učinkovitost funkcioniranja ostalih kognitivnih funkcija.

Ukratko, mobiteli nisu lijek za probleme s mentalnim zdravljem koje imate, već čine baš suprotno – pogoršavaju simptome problema i stvaraju teže oblike poremećaja.

Pročitajte članak “Znanstvenici upozoravaju: Ovisnost o pametnim telefonima ima ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje“.

Ovisnost o mobitelu i socijalna anksioznost

Dosadašnja istraživanja su pokazala da su tehnološki napredak i virtualni svijet značajno promijenili međuljudske odnose. Pritom se posebno uočava pogoršanje socijalne anksioznosti, a zanimljivo je kako se razvio i potpuno novi spektar problematike određenih stanja povezanih sa socijalnom anksioznošću i vremenom provedenim na društvenim mrežama. Neki od mogućih novonastalih problema su:

• FOMO (“fear of missing out“) – strah da će nam nešto promaknuti ako nismo aktivni na društvenim mrežama i ne pratimo najnovije vijesti, strah od socijalne isključenosti ako nismo stalno online ili u virtualnom kontaktu s drugima
• FOLO (“fear of living offline“) – osjećaj nelagode i straha koji se javlja u situacijama u kojima može doći do privremene isključenosti iz internetskog svijeta (npr. kada nam se isprazni baterija na mobitelu)
• MOMO (“mistery of missing out“) – osjećaj nelagode i straha koji se javlja onog trenutka kada prijatelji na društvenim mrežama prestanu stavljati objave, a uzrok straha nije briga da im se nešto dogodilo, već misao da su toliko okupirani ludom zabavom (na koju ta osoba nije pozvana), pa ne stignu ništa objavljivati 
• FOJI (“fear of joining in“) – suprotan od sindroma MOMO, odnosno strah od uključivanja u virtualni svijet, kada osoba svoje online društvo uskraćuje za objave, ali ne zato što ne stiže od lude zabave, već zato što se boji da će njezina objava proći neprimijećeno
• JOMO (“joy of missing out“) – sindrom “radosti propuštanja”, javlja se u trenutku kada osoba prihvati da je u redu ne biti zvijezda društvenih mreža, ali može prijeći u drugu krajnost, tj. pretjeranu ravnodušnost i nezainteresiranost za sve što se događa u svijetu.

Prvenstveno su se ovi sindromi proučavali kod djece i adolescenata gdje su bili prisutniji, ali se pokazalo da više nema dobne razlike u stvaranju ovakve vrste ovisnosti. I djeca i odrasli traže i šalju skrivene poruke iza lajkova, komentara, ignoriranja, blokiranja i ostalih opcija na društvenim mrežama. Te opcije ih dovode do pretjeranog internaliziranja, odnosno neprestanog razmišljanja o tome zašto im netko nije komentirao fotografiju, zašto ih je netko obrisao, zašto ih je netko dodao za prijatelje i sl.

Ovisnost o mobitelu – liječenje

Dok se stručnjaci još uvijek pitaju kako izliječiti ovisnost o mobitelu i pronaći terapiju koja je učinkovita kod većine pojedinaca, trenutno se radi na širem pristupu problemu ovisnosti o mobitelu, odnosno uzimanju u obzir situacija koje su vjerojatno dovele do toga da je osoba mobitelu dala toliki značaj za svoje mentalno zdravlje i stvorila ovisnost zbog manjka samokontrole. Ono što je svakako važno je:

• uočavanje situacija u kojima se uočava tjeskoba zbog nedostupnosti mobitela
• traženje okidača i situacija koji dovode do prekomjerne upotrebe mobitela
• prepoznavanje problema koji su doveli do manjka samokontrole i obuzdavanja impulsa
• dostupnost podrške i pomoći u okolini koja može utjecati na smanjenje vremena provedenog na mobitelu
• uključivanje u stručne programe pomoći i podrške (individualna psihoterapija ili grupe podrške).

Prije donošenja naglih zaključaka o mogućoj prisutnosti ovisnosti o mobitelu pokušajte isprobati nekoliko sljedećih tehnika kojima ćete provjeriti koliko još uvijek prostora postoji za sprječavanje težih oblika ovisnosti.

1. Postavite jasna vremenska ograničenja korištenja mobitela – ako sami ne možete ispoštovati ograničenja, postoje aplikacije koje blokiraju korištenje određenih funkcija na mobitelu nakon što dođete do određenog vremenskog limita.
2. Isključivanje mobitela u određeno doba dana – npr. kada vozite, na sastanku i druženjima, tijekom jela, kada ste u kupaonici, prije odlaska na spavanje i tijekom noći i sl.
3. Ne nosite mobitel u krevet – plavo svjetlo koje emitiraju ekrani može poremetiti san ako mobitel koristite unutar dva sata prije spavanja, stoga bi bilo dobro da ih potpuno isključite ili ostavite u drugoj prostoriji preko noći.
4. Zamijenite korištenje mobitela zdravijim aktivnostima – ako vam je dosadno, pokušajte organizirati vrijeme i ispuniti ga boljim i zdravijim aktivnostima (npr. čitanje knjige, slušanje glazbe, bicikliranje, šetnje u prirodi, razgovor s prijateljima i sl.).
5. Ograničenja za korištenje mobitela u društvu – npr. ako su oko vas drugi ovisnici o mobitelu, pokušajte uvesti zanimljive oblike kazni za one koji tijekom druženja posegnu za mobitelom (možete mobitele staviti na jedno zajedničko mjesto, a onaj tko ih tijekom druženja uzme kako bi provjerio poruke plaća jednu rundu pića za ostatak društva).
6. Uklonite aplikacije društvenih mreža s mobitela kako biste samo s računala mogli provjeriti obavijesti – ako ste spremni, možete i potpuno obrisati društvene mreže i provjeriti možete li ispoštovati vremenske rokove koje će postaviti za odsutnost (pritom promatrajte kako se ponašate, posebno prvih nekoliko dana kada mozak tek krene shvaćati da ne može provjeriti obavijesti i poruke kada poželi).
7. Obuzdajte strah od propuštanja (FOMO) i sve ostale potencijalne sindrome koji se mogu javiti – ako vam ne ide, potražite stručnu pomoć.
8. Zapamtite! Ono što vidite o drugima na društvenim mrežama rijetko je realan odraz njihovih života – ljudi preuveličavaju pozitivne aspekte svojih života, a ne objavljuju nesigurnosti, strahove, sumnje i razočaranja koja svi svakodnevno doživljavamo.
9. Sukobi i problemi se ne rješavaju blokiranjem, ignoriranjem i brisanjem ljudi s društvenih mreža, iz vlastitih života i sl. Komunikacijom se problemi rješavaju, odnosi prekidaju, a lekcije uče. Bez dijaloga se ne može uspostaviti odnos, kao što se bez dijaloga ne može jasno niti riješiti poteškoća u odnosu. Sve ostalo je odraz nezrelog ponašanja.
10. Život se događa dok vi scrollate internetom – nemojte se dovesti u situaciju jednog dana da shvatite da imate propušten život na mobitelu.

Pročitajte i ove članke:

• Narušeno mentalno zdravlje: Psihologinja otkriva upozoravajuće simptome i kako sačuvati mentalno zdravlje
• Mentalno zdravlje djece i adolescenata: Jedno od sedmero djece i mladih u dobi 10 – 19 godina ima problema! Psihologinja otkriva kako ih prepoznati i riješiti
• Mentalno zdravlje na radnom mjestu: Sve češće dijagnoze depresije i anksioznosti imaju velik ekonomski utjecaj! Evo što može poduzeti poslodavac, a što radnik.

• kako izliječiti ovisnost o mobitelu
• kako prepoznati ovisnost o mobitelu
• liječenje
• nomofobija
• ovisnost o mobitelima
• posljedice
• simptomi

Učitaj više izvora