Mentalno zdravlje na radnom mjestu – što može učiniti poslodavac, a što radnik?

Mentalno zdravlje na radnom mjestu

Svjetska zdravstvena organizacija mentalno zdravlje definira se kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi svojoj zajednici.

Kada osoba osjeća da je njezin rad cijenjen, osobno i društveno koristan te da je poslodavac i kolege poštuju, mentalno zdravlje na radnom mjestu ne treba dovoditi u pitanje. Nažalost, kod mnogih nešto od navedenog nedostaje, zbog čega nastaje nezadovoljstvo i stres. Dugotrajna izloženost takvim okolnostima značajno narušava cjelokupno psihofizičko stanje čovjeka.

Mentalno zdravlje je važno!

Mentalno zdrava osoba nije samo ona koja nema dijagnozu psihičkih poremećaja i bolesti, nego i ona osoba koja je potpuno ostvarila svoju dobrobit te ima sposobnost jasnog uvida u svoje stanje. Takva osoba slijedi svoje ciljeve, uspijeva ih ostvariti i suočiti se s potencijalnim preprekama i neuspjesima. Bavi se produktivnim aktivnostima koje pozitivno utječu na nju te razvijaju njezine sposobnosti i potencijale.

Ono što se često zaboravlja, a jako je važno za mentalno zdravlje, jest i činjenica da mentalno zdravi pojedinci njeguju zdrave i podržavajuće socijalne odnose, pridonose svojoj zajednici svojim radom i trudom te na taj način ostvaruju osjećaj potpunog blagostanja.

Kada uzmemo sve navedeno u obzir, mogli bismo reći da nitko od nas nije potpuno mentalno zdrav, što je i normalno jer, iako relativno uspješno balansiramo uspjehe i neuspjehe svakodnevice, dobro je znati da uvijek možemo više od toga.

Drugim riječima, uvijek ima prostora za rad na sebi, što pridonosi činjenici da čovjek kao ljudsko biće ima pregršt mogućnosti za napredak i samoostvarenje.

Pročitajte članak “Samoaktualizacija – što je i kako je postići?“.

Mentalno zdravlje je važno
FOTO: Shutterstock

Mentalno zdravlje na radnom mjestu

Posao je koristan i dobar za mentalno zdravlje, ali negativno radno okruženje može dovesti od ozbiljnih fizičkih i psihičkih zdravstvenih problema.

Procjenjuje se da se godišnje gube milijarde dolara zbog pada produktivnosti zbog sve češćih dijagnoza depresije i anksioznosti radnika koje imaju značajan ekonomski utjecaj. Globalno, procjenjuje se da 264 milijuna ljudi pati od depresije, a mnogi od tih ljudi također pate od simptoma anksioznosti.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi sljedeće rizike za mentalno zdravlje na radnom mjestu:

  • neadekvatna zdravstvena i sigurnosna politika organizacije
  • loša praksa komunikacije i upravljanja poslom
  • ograničeno sudjelovanje u donošenju odluka ili slaba kontrola nad svojim područjem rada
  • neprikladni zadaci za kompetencije osobe i veliko radno opterećenje
  • specifični pomagački poslovi povezani s višom razinom stresa koji nose veći osobni rizik od drugih (npr. liječnici, hitni službenici i humanitarni djelatnici)
  • niske razine potpore zaposlenicima
  • manjak timske kohezije i društvene podrške
  • nefleksibilno radno vrijeme
  • nejasni zadaci i organizacijski ciljevi.

Nezaposlenost je također dobro poznat čimbenik rizika za probleme mentalnog zdravlja, dok povratak na posao ili dobivanje posla štiti. Negativno radno okruženje može dovesti do tjelesnih i psihičkih zdravstvenih problema, štetne upotrebe supstanci ili alkohola, izostajanja s posla i gubitka produktivnosti.

Nezaposlenost u ranoj odrasloj dobi povezana je s većom stopom oboljenja zbog uobičajenih mentalnih poremećaja, a istraživanja su pokazala da je učinak nezaposlenosti na zdravlje općenito jači kod mlađih u odnosu na starije dobne skupine.

Pročitajte članak “Stres na radnom mjestu – kako smanjiti stres na poslu?“.

Mobbing na poslu
FOTO: Shutterstock

Mobbing na poslu – prijetnja zdravlju!

Rad čovjeku predstavlja životni smisao, ostvaruje ljudske potencijale te mu daje sredstva za život. Međutim, treba uzeti u obzir da nisu svi pojedinci na radnim mjestima koja omogućuju navedeno te da posao ne mora uvijek biti podržavajući za mentalno zdravlje osobe.

Uznemiravanje i maltretiranje na poslu, poznatije kao mobbing, postaju sve izraženiji problemi koji, ako potraju, ostavljaju brojne zdravstvene posljedice i rizik za razvoj fizičkih i psihičkih oboljenja radnika.

Mobbing na poslu se može jednostavno opisati kao zlostavljanje na radnom mjestu u obliku isključivanja, prisiljavanja, ponižavanja, općeg uznemiravanja, emocionalnog zlostavljanja i zastrašivanja. Ovakva vrsta nasilja pogađa otprilike svakog trećeg zaposlenika, a žene su češće žrtve uznemiravanja od muškaraca. Mobbing je važno na vrijeme prepoznati, potražiti pomoć i zaštititi zdravlje koliko god je moguće.

Pročitajte članak “Mobbing na poslu – kako se nositi sa zlostavljanjem na radnom mjestu?“.

Mobbing na poslu
FOTO: Shutterstock

Što može učiniti poslodavac?

Postoje mnoge učinkovite aktivnosti koje poslovne organizacije mogu poduzeti za promicanje mentalnog zdravlja na radnom mjestu, a takve aktivnosti mogu značajno povećati produktivnost. Važan element osiguranja zdravog radnog okruženja je prvenstveno važan na globalnoj razini – od razvoja strategija i politika od strane države za zaštitu mentalnog zdravlja na radnom mjestu pa sve do jasnih mjera zdravstvene zaštite od strane poslovnih organizacija.

Jako je važno razviti jasnu strategiju za zaštitu mentalnog zdravlja radnika, a to svakako uključuje:

  • povećanje svijesti o radnom okruženju i koracima koji se mogu poduzeti za promicanje boljeg mentalnog zdravlja za različite zaposlenike s obzirom na vrstu i sadržaj posla
  • istraživanje organizacija koje su uspješne u zaštiti mentalnog zdravlja svojih zaposlenika te analiza poduzetih akcija kao mogućih za primjenu u vlastitoj organizaciji
  • redovita psihoedukacija zaposlenika, šefova i svih djelatnika uključenih u rad organizacije
  • shvaćanje potreba i mogućnosti pojedinih zaposlenika, uzimanje u obzir novonastalih životnih okolnosti te povećanje podrške u situacijama povećanog radnog stresa i dinamike posla
  • ako organizacija nema mogućnost osigurati adekvatnu psihosocijalnu podršku unutar organizacije, onda je svakako potrebno imati vanjske suradnike da bi se zaštita mentalnog zdravlja osigurala te da bi zaposlenici jasno znali koji su mogući izvori podrške te mjesta za pomoć.

Uvijek je dobro pratiti primjere dobre prakse u zemlji i susjedstvu kada je u pitanju poduzimanje intervencija za zaštitu mentalnog zdravlja. Pritom će svaka organizacija moći poduzeti ono što je u mogućnosti, s obzirom na vrstu posla, broj zaposlenika te okolnosti rada.

Konkretno, fleksibilno radno vrijeme, redizajn posla, rješavanje negativne dinamike na radnom mjestu te podrška i povjerljiva komunikacija s upravom mogu pomoći osobama s mentalnim problemima da nastave s poslom ili se vrate na posao. Primarno se treba raditi na kvalitetnoj komunikaciji sa zaposlenicima i redovitom ispitivanju njihovog zadovoljstva poslom, a nakon toga je naglasak na motivaciji zaposlenika i povećanju radnog zadovoljstva.

No, činjenica je da ulaganje u zaštitu mentalnog zdravlja u radnoj okolini nije bacanje novca niti trošenje vremena! Nedavna studija pod vodstvom Svjetske zdravstvene organizacije je procijenila da se za svaki američki dolar uložen u prevenciju i liječenje mentalnih poteškoća i poremećaja organizaciji vraćaju četiri dolara za poboljšanje zdravlja i produktivnosti zaposlenika te održavanje radne učinkovitosti.

Pročitajte članak “Kako motivirati zaposlenike i tim?“.

Zdravlje je ipak na prvom mjestu
FOTO: Shutterstock

Što može učiniti radnik?

Svatko od nas povremeno doživljava stres na radnom mjestu zbog kojeg je teško izvršavati osnovne obveze i održavati produktivnost na uobičajenom nivou. Međutim, ako se pojave značajne poteškoće za koje osoba smatra da nema dovoljno kapaciteta za rješavanje, važno je potražiti pomoć!

Najvažnije je odrediti uzrok stresa, jasno posložiti prioritete i shvatiti koliko uopće utjecaja imamo na rješavanje problema. Ako je stres prevelik te značajno prijeti svakodnevnom funkcioniranju osobe, to ujedno znači i da je u pitanju ozbiljan rizik za razvoj mentalnih poteškoća. Tada je važno potražiti pomoć organizacije, odnosno tima odgovornog za zdravstvenu zaštitu ili vanjske izvore pomoći i podrške.

Educirajte se o problemima koje osjećate, potražite pomoć, nemojte ignorirati signale koje vam tijelo šalje da vas upozori da je vrijeme za promjenu i predah. Iako živimo u nestabilnom vremenu dinamičnih i nenadanih promjena, mentalno zdravlje moramo zaštititi u svim područjima u kojima možemo.

Egzistencijalni faktori jesu bitni, važno je osjećati materijalnu sigurnost, ali gubitak zdravlja je teško nadomjestiti bilo kakvim novcima, titulama i uspjesima. Zdravlje je ipak na prvom mjestu!

Pročitajte članak “Zašto je odmor važan za uspjeh u poslu?“.

Članak objavljen:
  1. Harper, J. (2013). Surviving Workplace Mobbing: Identify the Stages. Psychology Today.
  2. Juras, K. i sur. (2009). Stres na radu: mjere prepoznavanja, rješenja i prevencija. Sigurnost: časopis za sigurnost u radnoj i životnoj okolini, 51(2): 121–126.
  3. Robbins, S. P. i Judge, T. A. (2010). Organizacijsko ponašanje. MATE: Zagreb.
  4. Mental Health and Substance Use: Mental health in the workplace. (2021). World Health Organization.

Saznajte više o depresiji u sljedećim tekstovima:

Ocijenite članak

5 / 5   1

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu