U posljednjih nekoliko godina sve je više pojedinaca koji obolijevaju od mentalnih poremećaja. Najčešći psihički poremećaji od kojih pate milijuni ljudi diljem svijeta i dalje su depresija i anksioznost. Zahvaljujući sve većem broju znanstvenih studija i preciznijim dijagnostičkim sredstvima, moguće je prepoznati simptome u ranoj fazi razvoja poremećaja, čime je povoljnija prognoza i vjerojatniji oporavak.

Psihički poremećaji – psihologija

Psihički poremećaji su stanja u kojima ponašanje i doživljavanje osobe odskače od uobičajenog, nije prilagođeno i predstavlja smetnju te nije opravdano situacijom u kojoj se osoba nalazi. Riječ je o stanjima u kojima je karakteristična prisutnost osobne patnje, onesposobljenosti za ostvarivanje ciljeva te neočekivanih odgovora na okolinske stresore. Neke neizlječive psihičke bolesti (npr. shizofrenija, psihoze itd.) predstavljaju velik problem, ne samo oboljeloj osobi, nego i njezinoj okolini koja se mora uključiti u potpunu brigu i nadzor te pružiti potrebnu zdravstvenu skrb.

Psihička stanja u kojima se nalaze oboljeli od mentalnih poremećaja su vrlo složena, zahtjevna i ponekad prilično nejasna. Zahvaljujući sve većem broju istraživanja, većina simptoma je znanstveno istražena i shvaćena, ali se u okolini još uvijek teško prepoznaju, posebno ako uzmemo u obzir koliko se u nekim krajevima svijeta psihološka pomoć još uvijek smatra tabu temom.

Popis mentalnih poremećaja koji su trenutno najprisutniji u općoj populaciji mijenjao se u posljednjih nekoliko godina, iako depresija i anksioznost i dalje zauzimaju prva mjesta.

Najčešći psihički poremećaji

Prema statističkim podacima iz 2018. godine više od 950 milijuna ljudi diljem svijeta ima neki poremećaj u području mentalnog zdravlja, a anksioznost se smatra najčešćim mentalnim poremećajem od kojeg boluje više od 250 milijuna ljudi. Globalno, čini se da se psihički poremećaji kod žena (11,9 %) pojavljuju češće nego kod muškaraca (9,3 %). Prema podacima iz 2015. godine stopa smrtnosti osoba s mentalnim poremećajima znatno je viša nego u općoj populaciji, a procjenjuje se da se mentalni poremećaji mogu pripisati 14,3 % smrtnih slučajeva u svijetu (približno osam milijuna smrtnih slučajeva godišnje).

Stručnjaci procjenjuju da se broj oboljelih od mentalnih poremećaja povećao u pandemijskim okolnostima, s obzirom na brze promjene životnih okolnosti i uslijed brojnih gubitaka (psihičkih i fizičkih). Primjerice, samo u SAD-u je pandemija COVID-19 utjecala na mentalno zdravlje 59 % ljudi, a uklanjanje stigme oko mentalnih poremećaja u zadnje se dvije godine pokazalo važnije nego ikada.

Pročitajte članak “Moždana magla, depresija, rizik od demencije: Psihologinja otkriva što je COVID-19 učinio s našim mentalnim zdravljem“.

Kao i kod odraslih, najčešći psihički poremećaji kod djece također su iz anksioznog i depresivnog spektra.

Najčešći psihički poremećaji su:

• anksioznost – simptomi poput stalne zabrinutosti, straha i stresa koji ometaju svakodnevni život; manje od polovice oboljelih se uopće odlučuje za liječenje i traženje pomoći, dok ostali funkcioniraju izbjegavanjem situacija u kojima se osjećaju anksiozno čime značajno snižavaju vlastite mogućnosti, otuđuju se iz brojnih društvenih krugova te razvijaju usamljenost
• depresija – posebno blaga depresija (distimija), stalno prisutno loše raspoloženje, umor i iscrpljenost, gubitak interesa i zadovoljstva, duboka tuga, osjećaj krivnje i nisko samopouzdanje, poteškoće s uspavljivanjem, promjene u obrascima prehrane, manjak koncentracije (češća je kod žena nego kod muškaraca)
• poremećaji ovisnosti i zlouporabe tvari – česta uporaba alkohola i/ili droga koja ometa ponašanje osobe u svakodnevici; procjenjuje se da je više od 83 milijuna odraslih osoba (15 – 64 godine) barem jednom konzumiralo neku ilegalnu drogu, dok je kanabis i dalje najčešće konzumirana supstanca
• bipolarni poremećaj – riječ je o mentalnoj bolesti koju karakteriziraju ekstremne promjene raspoloženja, od niskog, sniženog raspoloženja (depresivne epizode) do povišenog raspoloženja (manične epizode) koje mogu trajati tjednima
• shizofrenija – kronična i teška mentalna bolest koja utječe na misli, osjećaje i ponašanje osobe u brojnim segmentima, a s obzirom na progresiju i pogoršanje simptoma (posebno ako se ne tretiraju od početka) s vremenom dovodi do potpune ovisnosti oboljelog o skrbi okoline
• poremećaji prehrane – bolesti koje utječu na odnos osobe s hranom, lošu sliku o sebi i vlastitom tijelu, ekstremna izgladnjivanja ili prejedanja itd. (češće su kod žena nego kod muškaraca, a posebno su u porastu u posljednjih nekoliko godina)
• demencije – neurodegenerativne bolesti su također u porastu, a s obzirom na duži životni vijek populacije, sve su veći javnozdravstveni problem; procjenjuje se da oko 50 milijuna diljem svijeta pati od nekog oblika demencije i značajno oslabljenih kognitivnih funkcija
• opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) – kronični, dugotrajni poremećaj u kojem osoba doživljava nekontrolirane, opsesivne misli koje se ponavljaju i vežu za sebe specifične reakcije u ponašanju, kompulzije
• posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) – poremećaj koji se razvija kod osoba koje su doživjele izrazito stresan i opasan događaj te imaju poteškoće s oporavkom od traume koju je događaj prouzročio.

Prema posljednjim podacima hrvatskih studija, mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani zlouporabom psihoaktivnih tvari vodeća su psihijatrijska dijagnoza u Hrvatskoj koja rezultira velikim brojem hospitalizacija. Riječ je o ozbiljnom javnozdravstvenom problemu, a bolesti ovisnosti (i kod mladih i kod odraslih) postaju sve češća okupacija stručnjaka iz područja mentalnog zdravlja. Ovi poremećaji najčešće dolaze u komorbiditetu s drugim psihičkim poremećajima, a za ublažavanje simptoma je potrebno redovito praćenje i adekvatna psihofarmakološka terapija, kao i psihoterapija.

Pročitajte članak “Ovisnost o drogama: Poremećaji koji proizlaze vodeća su psihijatrijska dijagnoza u Hrvatskoj! Evo koji su simptomi, posljedice i kako se liječi ovisnost o drogama“.

Liječenje psihičkih poremećaja

Liječenje poremećaja iz područja mentalnog zdravlja razlikuje se ovisno o vrsti poremećaja i stupnju razvoja simptoma. Najveći problem predstavljaju oni koji uopće ne traže nikakvu pomoć i liječenje, svjesno odbijajući terapije pribjegavanjem vlastitim metodama liječenja. I dok se neki uspiju stabilizirati samostalnim metodama, velika većina zahtijeva stručni nadzor i multidisciplinarni tim liječnika, psihijatara i psihologa koji će utvrditi adekvatnu terapiju i voditi oboljelog kroz liječenje.

Uzimajući u obzir kompleksnost ljudskog organizma, kao i težinu simptoma mentalnih poremećaja, činjenica je da psiha, koja je osnova mentalnog zdravlja, značajno utječe na sva područja funkcioniranja u životu osobe. Ako se ništa ne poduzima, a prvi znakovi problema postoje, velika je vjerojatnost da će se stanje zakomplicirati, dovesti do pogoršanja kliničke slike i uspostavljanja dijagnoze.

Rana intervencija je najučinkovitiji oblik liječenja, a s obzirom na dugotrajnost i zahtjevnost liječenja psihičkih poremećaja (kao i izrazito skupe lijekove), najveća je vjerojatnost da će se simptomi moći držati pod kontrolom i da će osoba moći normalno funkcionirati u svojoj okolini ako se pomoć potraži na vrijeme.

Pročitajte i članke:

• Razbijamo “tabu” odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju
• Narušeno mentalno zdravlje: Psihologinja otkriva upozoravajuće simptome i kako sačuvati mentalno zdravlje
• Kako izaći iz depresije: Psihologinja donosi 10 koraka.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Nema izgovora za pekaru ili dostavu

Brzi ručak za 15 minuta: Nutricionistica donosi recepte za dane kada ste u žurbi

• Zrinka Babić
• 4 min čitanja

• liječenje psihičkih poremećaja
• najčešći psihički poremećaji
• popis mentalnih poremećaja
• psihijatrijska dijagnoza