Psihoza je teški psihički poremećaj koji predstavlja oštećenje socijalnog i emocionalnog funkcioniranja. Psihoza se ubraja u prave duševne bolesti zbog oštećenja ličnosti i gubitka sposobnosti prosudbe realnosti.

Bolesnici su ograničeni za život u društvu, a često doživljavaju deluzije i halucinacije koje ih potpuno odvajaju od vanjskog svijeta i normalnog funkcioniranja.

Vrste psihoza

Postoje dvije glavne skupine psihoza: organske (popratne) i funkcionalne (endogene).

Organske psihoze

Organske psihoze nastaju kao rezultat nekog drugog organskog oboljenja ili poremećaja. Mogu biti izazvane malarijom, sifilisom, trbušnim tifusom, različitim ovisnostima i drugim bolestima. S obzirom na to da su ove psihoze u pozadini primarnog organskog poremećaja ili bolesti, one nestaju ako se ta bolest ukloni i izliječi.

Upravo zato se nazivaju organske ili popratne, jer imaju organsku osnovu i „prate“ neku drugu bolest koja je u prvom planu.

Funkcionalne psihoze

Funkcionalne psihoze uglavnom imaju urođenu podlogu, odnosno nasljedne faktore pri nastanku. Kod njih je ključna uloga socijalizacije i prilagodbe na okolinu, a najbolji primjer jedne ovakve psihoze je shizofrenija.

Akutna psihoza

Ako je u pitanju akutna psihoza, njezino glavno obilježje je vrijeme trajanja koje mora biti minimalno jedan mjesec, ali opet manje od šest mjeseci.

Simptomi se javljaju unutar dva tjedna, a uz to je prisutan akutni stres kojemu su uzroci dugoročni emocionalni problemi ili neočekivana stresna i traumatska iskustva (gubitak voljene osobe, rat, gubitak posla itd.). 

Uzroci psihoze

Čimbenici koji pridonose razvoju ove bolesti mogu biti vanjski ili unutarnji.

Vanjski uzroci psihoze

Vanjski čimbenici su:

• stres,
• traumatsko iskustvo,
• teške i zarazne bolesti,
• ovisnost o alkoholu i drogama.

Unutarnji uzroci psihoze 

Uzrok može biti i unutarnji i tada dolazi do razvoja i formiranja endogenih psihoza koje rezultiraju ozbiljnim oštećenjima središnjeg živčanog sustava. 

Dvije najkarakterističnije psihoze koje imaju unutarnje uzroke su shizofrena i manično-depresivna psihoza, odnosno bipolarni afektivni poremećaj. Smatra se da su obje djelomično nasljedne, a posljedica su poremećaja biokemijskih procesa u mozgu, emocionalnih problema i tjeskobnih razdoblja u djetinjstvu.

Sukladno ovome, psihoza je blago povezana s depresijom i anksioznim poremećajem, ali nije nužno posljedica istih. 

Kada su u pitanju unutarnji čimbenici nastanka psihoze, uzrok je potpuno organski. Najbolji primjer tome je Korsakovljeva psihoza koja je posljedica poremećaja živčanog sustava, npr. kroničnog alkoholizma. 

Bolesti koje mogu uzrokovati psihozu 

Psihozu mogu uzrokovati i neke bolesti i demencije koje uništavaju živčani sustav i ostavljaju teške posljedice. 

Neke od njih su: 

• Parkinsonova bolest, 
• Huntingtonova bolest,
• Alzheimerova demencija,
• HIV,
• epilepsija,
• lezije mozga.

Simptomi psihoze

Glavni simptom psihoze je otuđenje od realnosti. Prekidaju se kontakti sa stvarnim svijetom, a javljaju se poremećaji pažnje, percepcije, mišljenja i ponašanja. Psihotični pojedinci često nisu svjesni svoje bolesti stoga često misle da nisu oni ti koji imaju problem, već njihova okolina.

Ljudi mogu doživjeti psihozu na različite načine, pa se zbog toga razlikuju i simptomi. Prvi znakovi psihoze su uglavnom blaži i često se zanemaruju, a to su:

• gubitak apetita,
• neujednačen ritam spavanja,
• povlačenje iz društva i zatvaranje u sebe,
• iracionalne izjave,
• neurednost i nezainteresiranost za osobnu higijenu,
• opsjednutost određenim radnjama i/ili mislima.

Ako psihoza potraje, pojavit će se ozbiljni problemi i simptomi koji bolesnika potpuno odvajaju od realiteta. Ove simptome je lakše uočiti i važno je na njih reagirati:

• halucinacije – osoba vidi predmete ili čuje glasove koji ne zapravo ne postoje; halucinacije mogu biti vidne, slušne, taktilne, imperativne, a često uznemiravaju bolesnika i tjeraju ga na radnje koje mogu biti opasne,
• deluzije ili bolesne ideje – patološki promijenjen sadržaj mišljenja na koji se ne može djelovati dokazima ili argumentima; mogu biti deluzije odnosa (kada osoba vjeruje da se uvijek govori o njoj), deluzije veličine (kada osoba samu sebe smatra najvažnijom) ili deluzije proganjanja (kada osoba smatra da su svi protiv nje),
• poremećaji raspoloženja – često dolazi do izmjena maničnih i depresivnih stanja bez ikakvog povoda,
• neorganiziran govor i/ili ponašanje – osoba često govori brzo i nepovezano, preskače s jedne teme na drugu i reagira na uobičajene situacije na neobičan i neodgovarajući  način,
• emocionalna nestabilnost – manjak emocija i govora, povlačenje od drugih ljudi i nemogućnost ostvarenja bliskog odnosa,
• tjeskobne situacije – iracionalni strah i silan stres, nemogućnost smirivanja i opuštanja u stresnim situacijama.

Liječenje psihoze – kako izliječiti psihozu?

Vrlo je važno da osoba koja boluje od psihoze prima adekvatnu terapiju. Od lijekova su temelj za liječenje antipsihotici koji mogu u početku imati nuspojave. Iako su one ponekad vrlo neugodne, lijek ipak postupno uklanja temeljne psihotične simptome. 

Uz lijekove, često se provode i terapijske grupe u kojima bolesnici pričaju o svojim poteškoćama s drugim bolesnicima. S obzirom da psihoza uvijek nosi sa sobom otuđenje od realiteta i vanjskog svijeta, bolesnika se polako uvodi u terapijske grupe kako bi s vremenom poboljšao socijalizaciju. 

Liječenje se odvija isključivo u bolničkim uvjetima zato što je jedino na taj način dostupan adekvatan tijek liječenja.

Psihoza – oporavak

Rezultati liječenja se kod nekih osoba vide za nekoliko dana, a kod nekih je potreban duži period za vraćanje u normalno psihičko stanje.

Oporavak ovisi i o vrsti psihoze. Ako je riječ o akutnoj psihozi, onda je ona prolaznog karaktera i obično je reakcija na stresne događaje. Međutim, ako se radi o psihozi koja ima neke unutarnje i organske uzroke, riječ je o teškoj duševnoj bolesti kroničnog karaktera. 

Kao i uvijek, bolesnici najviše trebaju podršku obitelji i prijatelja. Obilazite ih, razgovarajte s njima i naglašavajte im koliko je važno u ovoj životnoj situaciji redovito uzimanje lijekova i poštivanje tijeka terapije.

Imajte na umu da je najvažniji cilj već postignut, a to je početak adekvatne terapije.

• antipsihotici
• deluzije
• halucinacije
• mentalno zdravlje
• organske psihoze
• psihologija
• psihoza