Česte promjene raspoloženja: Evo gdje trebate tražiti uzrok i što kada vas snađe emocionalni rollercoaster

Česte promjene raspoloženja

Česte promjene raspoloženja mogu biti posljedica određenih psihičkih stanja ili trenutna reakcija na zahtjevne životne promjene s kojima se osoba teško suočava. Promjene raspoloženja zajednički su simptom brojnih psihijatrijskih stanja (bipolarni poremećaj, anksioznost, granični poremećaj ličnosti, opsesivno-kompulzivni poremećaj, PTSP itd.), a ponekad su čak i prvi znak njihove pojave.

Nagle promjene raspoloženja često se događaju i kao posljedica svakodnevnih stresnih situacija koje se s vremenom gomilaju, pa rezultiraju burnoutom. Promjena raspoloženja najčešće se očituje emocionalnom impulzivnošću i brzim afektivnim oscilacijama, a takav emocionalni rollercoaster može se višestruko ponavljati nakon određenih traumatskih situacija ili iznenadnih gubitaka. 

Što je afekt, a što raspoloženje?

Pojam “afekt” upotrebljava se u užem smislu za akutne, reaktivne emocije jakog intenziteta. Uvijek ga prate tjelesne pojave, najčešće u motoričkom i mimičkom izražaju. Kada je osoba u afektu, doživljava pojačano lupanje srca, znojenje, drhtanje i sl., zbog čega joj je teško misliti na druge stvari jer jaki afekti iskrivljuju logiku i racionalno donošenje odluka. Zato je preporuka da u afektu uzmemo pauzu, ohladimo se i tek onda nastavimo komunikaciju.

Raspoloženje je afektivno stanje duljeg trajanja, a podložno je vanjskim i unutarnjim utjecajima. Ovisno o tome koliko je netko “osjetljiv” na takve utjecaje, doći će do veće ili manje promjene raspoloženja. Održavanje raspoloženja stabilnim ponekad nije jednostavno, posebno ako se osobi događaju različiti utjecaji izvana ili iznutra. Ponekad, kada se to događa istovremeno, neminovno je da će doći do značajnijih promjena raspoloženja ili da će raspoloženje neko dulje vrijeme biti drugačije u odnosu na ono što smo kod nekih ljudi navikli.

Nagle promjene raspoloženja
FOTO: Shutterstock

Česte promjene raspoloženja

Nagla promjena raspoloženja često se prepoznaje u izraženom emocionalnom odgovoru na psihosocijalne promjene na koje osoba nije spremna. Iako je vjerojatno svatko od nas barem jednom u životu doživio oscilacije raspoloženja, one najčešće postanu problem kada se ponavljaju u radnom i socijalnom funkcioniranju, kada onemogućuju održavanje koncentracije i pažnje te općenito narušavaju kogniciju. 

Afektivna nestabilnost može utjecati na pretjerano razmišljanje o mogućim uzrocima ovog stanja zbog čega osoba može imati česta overthinkanja te razviti strah od naizgled bezazlenih situacija samo kako bi spriječila vlastite ispade na koje ne može utjecati. S obzirom na to da su nepredvidive, afektivne promjene mogu pretvoriti uobičajene događaje u stalnu dramu, a pritom utjecati na cjelokupno psihofizičko stanje osobe stvarajući joj dodatne probleme.

Zbog toga je svakodnevni život obilježen ovakvim afektivnim promjenama najveća patnja osobi koja ih proživljava, a odmah zatim i njezinoj okolini koja se ne može pripremiti na nenadane promjene koje će se dogoditi. 

Promjene raspoloženja u trudnoći
FOTO: Shutterstock

Uzroci čestih promjena raspoloženja

U psihijatrijskim priručnicima značajne promjene raspoloženja povezane su s neuroticizmom, depresijom, opsesivno-kompulzivnim, bipolarnim i drugim psihičkim poremećajima. Iz fizičkog aspekta mogu ukazivati na nevidljive tjelesne promjene koje se događaju u živčanom sustavu. Kod ljudi koji su skloni potiskivati emocionalne odgovore na svakodnevne situacije događa se problem eksplozije emocija i iznenadnih promjena raspoloženja. 

Nadalje, bilo kakve značajne hormonalne promjene mogu dovesti do nagle promjene raspoloženja (kod žena najčešće, posebno promjene raspoloženja u trudnoći). Hormoni i promjene raspoloženja su dva usko povezana stanja koja stvaraju brojne promjene u tijelu i izvan njega. Zbog toga su česte promjene raspoloženja u menopauzi, u trudnoći ili nakon poroda, odnosno tijekom raznih promjena u menstruacijskom ciklusu žene. Promjene raspoloženja u pubertetu također su primarno povezane s hormonalnim promjenama, ali i vanjskim faktorima odrastanja.

Promjene raspoloženja kod muškaraca nisu rijetkost, ali mogu se povezati s različitim unutarnjim i vanjskim promjenama, kao i trenutnom životnom pozicijom (npr. muškarci koji se suočavaju s promjenama uloga, ulaskom u svijet očinstva, naglim gubicima, preuzimanjem odgovornosti i sl.). Nadalje, promjene raspoloženja kod djece povezane su s afektivnom labilnosti koja se obično smatra neobuzdanim izražavanjem afekata (što najčešće uočavamo u stanjima kao što je temper tantrum). 

Kako stabilizirati raspoloženje
FOTO: Shutterstock

Kako stabilizirati raspoloženje?

Stručnjaci ne smatraju da je svaka promjena raspoloženja alarmantno stanje, nego ističu da se problemi javljaju kada postane otežano ili nemoguće regulirati afekt i raspoloženje, kada osoba ne može smanjiti intenzivna iskustva koja proživljava te kada se, unatoč nastojanjima, ne može predvidjeti reakcija na događaje.

Međutim, postoji nekoliko vrlo jednostavnih stvari na koje možete utjecati u svojoj svakodnevici. Iako se čine uobičajenima, postoji mnogo onih koji ne uzimaju u obzir koliko način života može utjecati na globalno stanje osobe, a posebno na raspoloženje. Prije nego zaključite da imate problema s težim psihijatrijskim stanjima zbog promjena raspoloženja, provjerite sljedeće:

  • spavanje – visokokvalitetan i redoviti san izravno utječe na stabilizaciju raspoloženja, što znači da nedostatak sna rezultira nestabilnim i razdražljivim raspoloženjem te ometanjem sposobnosti kontrole emocija
  • tjelesna aktivnost – nedostatak kretanja je povezan s nestabilnim raspoloženjem, a redovita fizička aktivnost pridonosi samokontroli i regulaciji negativnih emocija
  • kvalitetna prehrana – nezdravi i neredoviti obroci, kao i učestali strogi režimi dijeta i manjka kvalitetnih namirnica povećavaju razdražljivost i hormonalnu neravnotežu te snižavaju raspoloženje
  • društveni život – nedostatak kvalitetnih socijalnih interakcija povećava osjećaj usamljenosti i depresivnih raspoloženja, a obogaćen društveni život povećava zadovoljstvo i osigurava dovoljno empatije, pažnje i podrške
  • nedavne značajne promjene – ako ste trenutno u bilo kakvoj značajnoj promjeni ili ste doživjeli nenadani gubitak, imajte na umu da je možda prošlo nedovoljno vremena za emocionalnu proradu takvih stresnih situacija, stoga potražite pomoć u obliku psihoterapije ili psihološkog savjetovanja kako biste mogli verbalizirati unutarnja emocionalna previranja
  • briga za mentalno zdravlje – ako sumnjate na bilo kakva psihička oboljenja, potražite savjet stručnjaka, napravite pregled i provjerite jesu li promjene raspoloženja povezane s nekim od psihičkih poremećaja za koje je potrebna redovita i adekvatna terapija.

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. Marano, H. E. (2022). The Makers of Mood. Psychology Today.
  2. Karlović, D. (2017). Opća psihopatologija: Prikaz života i rada Josipa Glasera. Naklada Slap: Jastrebarsko.
  3. Američka Psihijatrijska Udruga. (2014). Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje: DSM-5. Naklada Slap: Jastrebarsko.
  4. Scott, J. (2010). Overcoming Mood Swings: A self-help guide using cognitive behavioural techniques. Hachette UK: London.

Ocijenite članak

5 / 5   1

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: Imate oscilacije u raspolozenju, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu