Burnout sindrom ili sindrom izgaranja predstavlja stanje mentalne i fizičke iscrpljenosti koje nastaje kao posljedica dugotrajnih stresora u radnom okruženju. Burnout simptomi podrazumijevaju osjećaj preplavljenosti, emocionalne iscrpljenosti te nesposobnosti ispunjenja zahtjeva iz okoline. 

Mnogi smatraju da simptomi burnouta krenu tek kada ne mogu više izdržati na poslu, ali burnout započinje puno prije toga, već u trenutku kada osoba osjeća da počinje gubiti interes i motivaciju koja ju je dovela do određene uloge na samom početku. 

Da biste znali kako spriječiti burnout i reagirati na vrijeme, donosimo vam korisne savjete za prevenciju i očuvanje mentalnog zdravlja u radnoj okolini.

Burnout sindrom – simptomi 

S obzirom na to da se burnout promatra kao bolest modernog doba, tek su početkom 21. stoljeća istraživači počeli značajnije otkrivati karakteristike vezane za sindrom izgaranja. Simptomi se mogu podijeliti na emocionalne, bihevioralne i tjelesne.

Emocionalni burnout simptomi su:

• gubitak motivacije
• manjak samopoštovanja
• manjak samopouzdanja i samoća
• osjećaj neuspjeha i sumnja u sebe
• osjećaj bespomoćnosti i beznadnosti
• negativna razmišljanja o sebi i trenutnoj situaciji.

Bihevioralni burnout simptomi su:

• socijalna izolacija i otuđivanje
• povlačenje iz posla i izbjegavanje odgovornosti
• prokrastinacija i odgađanje izvršenja obveza
• sumnjičavost i paranoičnost prema kolegama
• zlouporaba hrane, lijekova i psihoaktivnih supstanci
• izljev frustracija na ljude oko sebe i teško održavanje odnosa
• smanjena produktivnost i radna učinkovitost.

Tjelesni burnout simptomi su:

• smanjen imunitet i česta obolijevanja
• razdražljivost, umor i iscrpljenost
• česte glavobolje i bolovi u mišićima
• gubitak apetita i emocionalno prejedanje
• poteškoće s usnivanjem i razbuđivanjem te nesanica
• pojačane emocionalne reakcije (plač, hiperventiliranje i sl.).

Burnout sindrom – test 

Nije svaki umor uzrokovan dinamičnim razdobljem na poslu simptom burnouta. Osobe koje su na putu prema burnoutu obično na početku doživljavaju iscrpljenost nakon koje se narušava cjelokupan odnos prema poslu. Postoje tri faze koje obično prethode razvoju sindroma, a bilo bi dobro da pokušate procijeniti u kojoj se fazi nalazite:

1. osjećaj iscrpljenosti i manjka energije za obavljanje posla
2. osjećaj odvojenosti od posla i demotivaciji pri obavljanju zadataka
3. smanjena radna i profesionalna učinkovitost te loše obavljeni zadaci.

Možete napraviti kratku samoprocjenu odgovaranjem na sljedeća pitanja.

• Osjećate li da vam je svaki dan loš?
• Oduzima li vam briga o radnim obvezama previše energije?
• Osjećate li iscrpljenost većinu vremena?
• Trošite li većinu dana na obavljanje zadataka koje smatrate dosadnima i besmislenima?
• Osjećate li da nitko ne cijeni vaš trud? 
• Smatrate li da vam je prijeko potreban odmor i odsutnost s posla?

Ako ste na većinu ovih pitanja odgovorili potvrdno, a zatim i uočili prisutnost raznih simptoma burnouta, potražite pomoć stručnjaka kako biste definirali problem i započeli s procesom oporavka.

Burnout simptomi nisu isto što i stres! 

Prije nego brzopleto zaključite da ste zapeli u burnout sindromu, provjerite jeste li možda “samo” pod stresom. U posljednje dvije godine pandemijski uvjeti rada te promjena načina obavljanja posla se kod nekih ljudi značajno promijenila. Neki su jedva dočekali rad od doma, dok je drugima izazvao značajnu količinu stresa zbog poteškoća s organizacijom vremena i prostora u suživotu s drugim ljudima.

S obzirom na to da je vrijeme hibridnog načina rada potrajalo, burnout je mogao rezultirati nakupljanjem stresa, ali i dalje nije sinonim za kronični stres. Naime, kronični stres podrazumijeva još nekoliko skupina fizičkih i psihičkih simptoma, a pritom barem djelomično ostavlja optimističan pogled na situaciju. Osoba može smatrati da će, ako uspije ispuniti sve obveze, ipak sve zadržati pod kontrolom.

Pročitajte članke:

• Stres – simptomi, uzroci i kako ga se riješiti
• Kako izbaciti stres iz sebe? – 5 savjeta psihologinje.

Međutim, burnout brzo poprima pesimističnu dimenziju. Osobe koje ga proživljavaju ne vide gotovo nikakvo svjetlo na kraju tunela i ne smatraju da je problem u kojem su se našli rješiv. Burnout je sindrom koji dolazi postepeno i suptilno, najčešće se uočava kada je već u poodmakloj fazi. Kada je stres u pitanju, vrlo brzo uočavamo da je prisutan te da nam stvara probleme.

Usporedbu između stresa i burnouta je najlakše predočiti kroz jednu rečenicu: 

Ako je prekomjeran stres osjećaj utapanja u vlastitim obvezama, onda je sindrom burnouta osjećaj da ste već potpuno presušili.

Burnout sindrom – liječenje

Ako se pitate kako se oporaviti od burnouta, onda je jedini točan odgovor – rad na sebi. U pitanju je proces koji se može sastojati od vlastitog angažmana osobe i podrške okoline ili pak rada sa stručnom osobom. Burnout iskustva su različita, prvenstveno zato što je u pitanju sindrom koji se još uvijek otkriva i koji, prema posljednjim studijama, značajno može biti u kombinaciji i s izvanposlovnom okolinom koja na osobu dugotrajno stavlja nerealne i previsoke zahtjeve bez mogućnosti predaha i odmora. 

Kada je u pitanju burnout sindrom, bolovanje je u nekim europskim državama potpuno opravdano i moguće od strane zdravstvenog sustava, neovisno o poslodavcu. U većini država to još uvijek nije slučaj, a još uvijek se vode rasprave o tome može li se burnout definirati kao službena dijagnoza. To bi svakako utjecalo na prevenciju težih oblika sindroma, napuštanje poslova i održavanje radne učinkovitosti, no još uvijek je nedovoljno edukacije o tome što je točno burnout.

Pročitajte članak “Mentalno zdravlje na radnom mjestu – što može učiniti poslodavac, a što radnik?“.

Kako spriječiti burnout?

Ako primjećujete da ste u početnim fazama burnouta, promijenite svoj način života i odnos prema poslu, a prvenstveno uzmite u obzir sljedećih nekoliko savjeta:

• presložite prioritete i redefinirajte ciljeve
• potražite pomoć od bliskih ljudi i povjerite im se
• naučite uzeti pauzu i zatražiti odmor kada vam je potreban
• naučite postavljati granice u poslovnom, ali i osobnom svijetu
• ne zaboravite na aktivnosti u kojima uživate i koje vas ispunjavaju
• pazite na primarne potrebe (zdrava i uravnotežena prehrana, kvalitetan san, fizička aktivnost itd.)
• potražite stručnu pomoć (individualna psihoterapija, psihološko savjetovanje, grupe podrške).

Ovisno o uzroku burnouta, konačni ishod i najbolji oblik pomoći će biti različiti. Da biste bili sigurni koji je točno uzrok prisutan kod vas, provjerite u članku “Burnout sindrom (sindrom izgaranja) – zašto se javlja i kako ga pobijediti?“.

Ako smatrate da ste ipak pod nekim oblikom stresa, ali da niste dosegnuli stupanj burnouta, savjetujemo vam provjerene psihološke tehnike koje učinkovito smanjuju stres, a možete ih pronaći u članku “Tehnike suočavanja sa stresom koje provjereno pomažu“.

Imajte na umu da prepoznavanje burnouta u ranim fazama nije nimalo jednostavno. Ponekad je to pravi izazov i za stručnjake, a posebno zato što podsjeća na druga zdravstvena stanja (npr. depresivne i anksiozne simptome). Jedan od važnih faktora koji trenutno pridonosi razlikovanju drugih stanja od burnouta je činjenica da je burnout odgovor na poslovni i profesionalni stres, stoga pojedinci koji su nezaposleni ne mogu obolijevati od istog.

Promjena posla nije nužno najbolje rješenje, već shvaćanje uzroka, simptoma i rad na sebi. Koliko god burnout bio vezan za posao, rad na sebi će zasigurno globalno poboljšati vaše nošenje sa stresom te prevenirati brojne druge negativne posljedice koje može imati na zdravlje.

Pročitajte i članke:

• Rad na sebi – kako započeti i koje su tehnike rada na sebi?
• Zona komfora – zašto je opasno biti u njoj i kako izaći iz nje?
• Dajte si oduška: Pet situacija u kojima ljenčarenje nije gubitak vremena.

• burnout simptomi
• burnout sindrom
• burnout sindrom - test
• kako spriječiti burnout
• liječenje
• sindrom izgaranja

Učitaj više izvora