Burnout sindrom (sindrom izgaranja) – zašto se javlja i kako ga pobijediti?

Burnout-sindrom

Ako se zbog stalnog stresa osjećate bespomoćno, razočarano i potpuno iscrpljeno, možda ste na putu do burnout sindroma, odnosno sindroma izgaranja. Kada se to dogodi, problemi izgledaju nepremostivi, sve izgleda tmurno i negativno, a posebno je teško prikupiti snagu za nove izazove.

Nezadovoljstvo uzrokovano izgaranjem može ugroziti vaš posao, odnose i zdravlje. No, prepoznavanjem ranih simptoma možete poduzeti korake kako biste to spriječili. Ako smatrate da ste već doživjeli burnout sindrom, postoji mnogo stvari koje možete učiniti kako biste ponovno uspostavili ravnotežu i vratili pozitivnost i nadu u bolje sutra.

Briga
Foto: Unsplash

Što je burnout sindrom ili sindrom izgaranja?

Burnout sindrom ili sindrom izgaranja je stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovane pretjeranim i dugotrajnim stresom. To se događa kada osoba osjeti preplavljenost, emocionalnu iscrpljenost i nesposobnost ispunjenja stalnih zahtjeva. Kako se stres nastavlja, osoba počinje gubiti interes i motivaciju koja ju je dovela od preuzimanja određene uloge na samom početku. Neki burnout nazivaju bolešću modernog doba.

Burnout sindrom smanjuje produktivnost i iscrpljuje energiju te ostavlja na osobu osjećaj bespomoćnosti, beznadnosti i ogorčenosti. Osoba se osjeća kao da nema više što dati te da više nema smisla truditi se kako bi napredovala.

Negativni učinci izgaranja su prisutni u svakom području života osobe, uključuju osobni, poslovni i socijalni aspekt. Također može doći do trajnih promjena u tijelu zbog čega osoba postaje osjetljivija na bolesti poput prehlade i gripe.

Naime, stresne situacije aktiviraju kortizol (hormon stresa) koji utječe na stvaranje tzv. negativnog afekta koji uključuje uznemirenost i negativne emocije. Istovremeno, dolazi do promjena imunoloških funkcija te neuroendokrinih promjena koje mogu rezultirati različitim zdravstvenim ishodima. Stoga je na sindrom izgaranja nužno reagirati odmah kako bi se negativne posljedice spriječile ili barem umanjile.

Jesi li na putu prema burnout sindromu?
Osjećaš da ti je svaki dan loš?
Briga o poslu i kući te iscrpljuje i uzima ti mnogo energije?
Iscrpljen/a si cijelo vrijeme?
Većinu dana potrošiš na zadatke koje smatraš dosadnima?
Osjećaš da nitko ne cijeni tvoj trud?

Burnout sindrom – prvi znakovi i simptomi izgaranja

Većina ljudi ima dane kada se osjeća bespomoćno, preopterećeno ili necijenjeno. To su obično dani kada nam je i ustajanje iz kreveta najveći uspjeh u danu. Međutim, ako se tako osjećate većinu vremena, moguće je da je u pitanju burnout sindrom.

Burnout sindrom ili sindrom izgaranja je postupan proces. Ne događa se preko noći, a simptomi su u početku suptilni. S vremenom se simptomi počinju uočavati, ali ako na njih na vrijeme obratite pozornost i započnete s aktivnim smanjenjem stresa, možete izbjeći vrhunac izgaranja i veliki slom.

Tjelesni simptomi sindroma izgaranja su:

  • umor i iscrpljenost većinu vremena,
  • smanjen imunitet i česte bolesti,
  • česte glavobolje i bol u mišićima,
  • gubitak apetita i poteškoće sa spavanjem.

Kognitivni simptomi sindroma izgaranja su:

  • poteškoće s koncentracijom,
  • problemi s pamćenjem,
  • smanjena pažnja,
  • kognitivne distorzije,
  • negativna razmišljanja o sebi i trenutnoj situaciji.

Emocionalni simptomi sindroma izgaranja su:

  • osjećaj neuspjeha i sumnja u sebe,
  • osjećaj bespomoćni i beznadnosti,
  • manjak samopouzdanja i samoća,
  • gubitak motivacije,
  • manjak zadovoljstva i osjećaja postignuća.

Bihevioralni simptomi sindroma izgaranja su:

  • povlačenje iz posla i bijeg od odgovornosti,
  • socijalna izolacija,
  • odugovlačenje u obavljanju posla,
  • zlouporaba hrane, lijekova i alkohola,
  • iznošenje frustracija na ljude oko sebe,
  • preskakanje posla i kašnjenje na posao,
  • smanjena produktivnost i radna učinkovitost.
Iscrpljenost
Foto: Unsplash

Burnout sindrom i stres – razlike

Burnout sindrom može biti rezultat neprestanog stresa, ali nije sinonim za kronični stres. Kada je u pitanju velika količina stresa, simptoma je puno više, a javlja se i previše fizičkog i psihičkog pritiska. Međutim, ljudi pod stresom još uvijek mogu zamisliti da će se, ako uspiju sve riješiti i držati pod kontrolom, osjećati bolje.

Kod sindroma izgaranja, to nije slučaj. Burnout znači osjećaj praznine i mentalne iscrpljenosti te nedostatak motivacije. Osobe koje prolaze kroz burnout sindrom često ne vide nikakvu nadu niti tračak pozitivnosti u svojoj situaciji.

Usporedbu između stresa i izgaranja je najlakše predočiti kroz jednu rečenicu – ako previše stresa predstavlja osjećaj utapanja u vlastitim obvezama, onda je izgaranje osjećaj da ste već potpuno presušili. Osobe koje imaju problema sa stresom su obično svjesne toga te znaju da im stres stvara problem, no osobe koje su pod sindromom izgaranja obično ne primjećuju kada se burnout dogodi.

Umor
Foto: Unsplash

Zašto se javlja burnout sindrom?

Uzroci izgaranja često proizlaze iz poslovnog područja života stoga se ovaj sindrom najčešće veže uz poslovni aspekt te se nerijetko naziva i sindrom profesionalnoga sagorijevanja.

Međutim, važno je naglasiti da svatko tko se osjeća preopterećeno i podcijenjeno može biti u opasnosti od burnouta, neovisno o tome je li u pitanju uredski radnik koji nije imao godišnji odmor ili majka koja se brine za djecu, kućne poslove i starije roditelje.

Važno je znati i da burnout nije uzrokovan isključivo stresnim poslom i prevelikom odgovornosti. Postoje i drugi faktori koji mogu utjecati na doživljavanje sindroma izgaranja, uključujući način života i osobine ličnosti. Način na koji osoba gleda na svijet također može igrati veliku ulogu u izazivaju burnouta.

Burnout na poslu ili sindrom profesionalnog sagorijevanja može biti uzrokovan:

  • osjećajem manjka kontrole nad svojim poslom,
  • nedostatkom priznanja ili nagrade za dobar rad,
  • nejasnim ili pretjeranim zahtjevima,
  • nerealnim radnim očekivanjima,
  • monotonim obavljanjem posla,
  • radom u stresnom i nemotiviranom okruženju.

Burnout ili sindrom izgaranja u svakodnevici može biti uzrokovan:

  • manjkom vremena za druženje i opuštanje,
  • nedostatkom bliskih i podržavajućih odnosa,
  • prevelikom količinom svakodnevnih obveza,
  • prevelikom količinom odgovornosti,
  • manjkom pomoći od drugih ljudi,
  • nedostatkom sna.

Burnout ili sindrom izgaranja može biti uzrokovan i osobinama ličnosti na način da osoba:

  • ima perfekcionističke tendencije te za nju ništa nije dovoljno dobro,
  • pesimistično gleda na sebe i svijet oko sebe,
  • ima snažnu potrebu za kontrolom i upravljanjem drugima,
  • neprestano teži za visokim postignućima bez obzira na posljedice,
  • ima karakteristike osobnosti tipa A (preuzima previše odgovornosti, netolerantna je na pogreške, traži perfekcionizam u svim aspektima itd.).

Ako ste prepoznali burnout u vlastitom životu, pokrenite se i potražite pomoć!

Stres
Foto: Unsplash

Kako pobijediti burnout sindrom?

Kako biste se mogli nositi sa sindromom izgaranja, okrenite svoj život u smjeru prema drugim ljudima. S obzirom na to da se ljudi često osjećaju bespomoćno, nisu svjesni da imaju puno više kontrole nad situacijom nego što misle. Stoga bi bilo dobro da oko sebe imate druge poticajne pojedince koji će vam pomoći u poduzimanju pozitivnih koraka kako bi svoj život vratili u ravnotežu.

Sljedećih nekoliko savjeta vam može biti korisno kako biste pobijedili burnout, ali i poboljšali svoj društveni život.

1. Društveni kontakt je prirodni lijek za stres, a posebno za burnout.

Ako imate osobu od povjerenja koja je ujedno i dobar slušatelj, razgovor licem u lice će vam biti jedan od najbržih načina za smirivanje i ublažavanje simptoma. Osoba s kojom razgovarate ne mora biti u stanju popraviti vašu situaciju, već samo mora znati aktivno slušati i biti uključena u ono što govorite.

Nadalje, osobe koje su vam najbliže (npr. partner/ica, obitelj, prijatelji) vas mogu ojačati i ohrabriti. Nemojte misliti da ćete im biti na teret ako im se otvorite već im na taj način pokažite povjerenje i prijateljstvo.

2. Potičite dobre poslovne odnose.

Ako se potrudite biti društveniji sa svojim suradnicima, mogli biste s njima razviti prijateljstva te im se obratiti u situacijama kada se osjećate preopterećeno. Takvi prijatelji i kolege vam mogu pomoći da usmjerite pažnju na svoje snage, a ne na nedostatke, posebno u situacijama burnouta.

3. Pokušajte ograničiti kontakte s negativnim ljudima.

Druženje s negativnim ljudima može značajno utjecati na vaš pogled na svijet. Njihov glavni cilj je žaliti se na sve što ne valja bez ikakve želje za promjenom, a to može utjecati na vaše raspoloženje i emocije. Stoga se pokušajte okružiti pozitivnim ljudima ili barem naučite kako biti pozitivan te svojom pozitivnošću zarazite i druge.

4. Upoznajte nove ljude i proširite svoju društvenu mrežu.

Nikada nije kasno za upoznavanje novih ljudi i stvaranje snažnih prijateljstava, posebno ako trenutno osjećate da nemate nekoga kome se možete obratiti. Život je nepredvidljiv stoga nikada ne znate tko će se pojaviti na vašem životnom putu.

5. Iskoristite moć pomaganja i davanja sebe drugima.

Kada osoba osjeća da je korisna drugim ljudima i da im može pomoći, javlja se zadovoljstvo koje može značajno smanjiti stres, ali i proširiti društveni krug. Iako je važno da ne preuzimate previše odgovornosti na sebe jer bi to moglo potaknuti burnout, pomaganje drugima ponekad ne uključuje mnogo vremena ni truda. Čak i male stvari, poput ljubazne riječi ili prijateljskog osmijeha, mogu pomoći i vama i drugoj osobi da se osjećate bolje te vam tako pomoći smanjiti stres.

Pomaganje
Foto: Unsplash

Hoćete li doživjeti burnout uvelike ovisi o vašem načinu života, postavljanju prioriteta i životnim ciljevima. Stoga vam sljedećih nekoliko savjeta može pomoći u reorganizaciji životnih navika kako biste izbjegli sindrom izgaranja.

1. Naučite uzeti pauzu.

Osobe koje doživljavaju burnout, često ne znaju prepoznati pravi trenutak u kojima im tijelo javlja da treba odmor. Ako uzmete kratak odmor za sebe, nemojte misliti da ste sebični ili da radite nešto krivo. Kako biste mogli voljeti druge, biti dobri prema njima i dobro obavljati svoj posao, prvo morate znati voljeti sebe i znati si pomoći.

Čim osjetite simptome burnouta, posebno kada ste na poslu, ako ikako možete iskoristite barem jedan dan godišnjeg odmora i privremeno izađite iz situacije koja vas pritišće. Iskoristite to vrijeme za kvalitetno punjenje baterija te učite i slijedite metode opuštanja i oporavka kako biste se snažniji vratili svojim obvezama.

Ljudi često u situacijama umora i iscrpljenosti ne znaju sebi posvijestiti da ne moraju odustati, već samo uzeti kratku pauzu i nastaviti dalje.

2. Ponovno posložite prioritete.

Burnout je pouzdan znak da nešto u vašem životu ne funkcionira. Uzmite si vremena da razmislite o svojim željama, interesima, ciljevima i očekivanjima. Ako zanemarujete nešto što vam je doista važno, bilo bi dobro da ponovno provjerite svoju listu prioriteta. To može biti prilika za ponovno otkrivanje onoga što vas stvarno čini sretnima, a ujedno vam može biti i vrijeme za odmor, razmišljanje i oporavak.

3. Naučite si postaviti granice.

Nemojte pretjerivati i naučite pronaći mjeru u svemu što radite. Jako je važno znati reći „ne“ određenim ljudima i zahtjevima koji vas neprestano iskorištavaju ne uzimajući u obzir vaše granice. Ponekad morate reći „ne“ kako biste mogli reći „da“ obvezama koje želite ispuniti.

4. Svakodnevno uzmite odmor od tehnologije.

Svaki dan si uzmite malo vremena za isključivanje iz virtualnog svijeta. Ostavite računala i mobitele te isključite zvukove kako vas nitko ne bi ometao tijekom tih nekoliko minuta rezerviranih za druge stvari.

5. Budite kreativni.

Kreativnost je važan protuotrov za burnout sindrom. Pokušajte napraviti nešto novo, pokrenite neki zabavan projekt ili se počnite baviti s omiljenim hobijem. Odaberite aktivnosti koje nemaju nikakve veze s poslom i koje vam ne uzrokuju stres.

6. Odaberite zdrav način života.

Zdrava i uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost, tehnike opuštanja i kvalitetan san su najvažniji recepti za zdrav život. Ove aktivnosti će vam pomoći da se osjećate bolje te da imate puno više energije za svakodnevne izazove.

Članak objavljen:

Izvori:

  1. Scott, E. (2019). How to Tell You Have Reached the Point of Burnout? Verywell Mind.
  2. Smith, M., Segal, J., Robinson, L. i Segal, R. (2019). Burnout Prevention and Treatment: Techniques for Dealing with Overwhelming Stress. HelpGuide.
  3. Weber, A. i Jaekel-Reinhard, A. (2000). Burnout syndrome: a disease of modern societies? Occupational medicine, 50(7), 512-517.

Ocijenite članak

4.43 / 5   23

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu