Kontinuirana, neumoljiva potraga za postignućima i produktivnošću ukorijenjena je u našem društvu. Svako malo uvjetovani smo izjednačavati vlastitu vrijednost s onim što postižemo. Ova “push-estetika” ima duboke korijene, posebno u 70-im godinama kada se posao isprepleo s identitetom, naglašavajući korelaciju između napornog rada i uspjeha.

Pojava interneta u 80-im i 90-im donijela je brzi porast povezanosti i simbiotskog odnosa između ljudi i tehnologije. Sociolozi su upozorili na potencijalno “mentalno zaostajanje” kako se obujam posla povećava, kao i stope razvoda, a pojavljuje se i fenomen “latch-key djece” (djece koja se redovito ostavljaju bez nadzora odraslih tijekom značajnog dijela dana).

Danas se ovaj tempo proteže na sve aspekte života, utječući na mentalno zdravlje, pa čak i infiltrirajući se u živote djece.

Stalna povezanost negativno utječe na mentalno zdravlje

Moderni svijet bombardira nas sintetičkim načinima da ostanemo povezani, stvarajući nemilosrdan ciklus koji prožima svaki aspekt našeg života. Ova stalna povezanost ima negativne učinke na mentalno zdravlje, pridonoseći problemima kao što su neregulirana ćudljivost, emocionalna ravnodušnost, smanjena kreativnost i ukupna smanjena učinkovitost.

Podsvjesni um olakšava ovu odvojenost, što dovodi do produljenih razdoblja otupljujućeg ponašanja poput pretjeranog korištenja društvenih medija, prekomjernog gledanja serija i filmova (i internetskog sadržaja općenito), nezdrave prehrane i zlouporabe supstanci.

Nemogućnost prekida veze postala je normalna navika. Ljudi su prirodno skloni oscilirati između rada i odmora, ali trenutna neravnoteža premašuje naše inherentne sposobnosti.

Kako bismo se tome suprotstavili, dr. sc. Rodney Luster, administrator visokog obrazovanja, poduzetnik i zdravstveni djelatnik, predložio je za Psychology Today “izokronometrijski život” – uključivanje u odmjerene “sprintove aktivnosti”, umjesto zadržavanja u jednoj krajnosti. Postizanje ravnoteže i skladnog življenja ključno je za zdravu egzistenciju.

Kako se “odspojiti”?

Za one koji se ne mogu “odspojiti”, prvi korak je osporavanje “inkapsuliranih uvjerenja”. To znači da smo sami sebe naučili da se, iz bilo kojeg razloga, ne možemo odvojiti od društvenih medija, propustiti telefonski poziv, propustiti e-poštu ili uživati u odmoru bez negativnih implikacija.

Kognitivno restrukturiranje pomaže identificirati i osporiti pogrešna uvjerenja, omogućujući točniji prikaz stvarnosti. To možete učiniti tako da prvo istražite sva područja svojeg života koja prevladavaju nad vašim danima ili one stvari koje stvaraju oštre krajnosti i neravnoteže.

Primjena sokratskog propitivanja omogućuje pojedincima da ispitaju zabrinutosti, uvjerenja i dokaze, potičući realističniju perspektivu. Upitajte se:

• “Što me točno ovdje brine?”
• “Što mislim da će se dogoditi?”
• “Zašto mi je to važno?”
• “Gdje je dokaz da bi se ovo što osjećam ili o čemu razmišljam dogodilo kad bih napravio/la pauzu?”
• “Može li postojati neko drugo objašnjenje zašto se ovo javlja u meni?”.

Ponovnom procjenom našeg odnosa uz stalnu povezanost i provedbom malih, djelotvornih koraka za postavljanje granica, možemo težiti zdravijoj ravnoteži u životu, što u konačnici donosi pozitivne rezultate.

Pročitajte i ove članke:

• Puno “skrolate”? Otud depresija i anksioznost! Treba vam tjedan dana “odmora” od društvenih mreža
• S koliko su godina vaša djeca počela koristiti društvene mreže? Prema stručnjacima ovo je primjerena dob kako biste izbjegli štetu
• Ovisnost o internetu: Mladi su rizična skupina, a narušava psihičko i fizičko zdravlje! Psihologinja otkriva kako je prepoznati.

• digital detox
• internet
• kako se isključiti

Učitaj više izvora