Ovisnosti i mladi: Na 7. smo mjestu po opijanju mladih u Europi, a 3. po broju mladih pušača! Psihologinja otkriva zašto dolazi do toga i što učiniti

Ovisnosti i mladi

Problematika ovisnosti kod mladih prisutna je u brojnim stručnim raspravama diljem svijeta. Prema nedavnom europskom istraživanju o pijenju alkohola i uzimanju droga u školama (The European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs, ESPAD), Hrvatska je na visokom 7. mjestu po opijanju mladih, a na 3. mjestu po broju mladih koji su pušili cigarete (više od 100.000 ispitanih srednjoškolaca u 37 zemalja Europe i svijeta). Najčešće vrste ovisnosti kod mladih su alkohol i cigarete, ali odmah nakon toga slijedi ovisnost o marihuani (18 % mladih u Hrvatskoj, a 17 % prosječno u ostalim zemljama je probalo marihuanu najmanje jednom u životu).

U nastavku provjerite kako su povezane ovisnosti i mladi te koje su najčešće ovisnosti s kojima se susreću.

Ovisnosti kod mladih
FOTO: Shutterstock

Mladi i ovisnost

Adolescencija je burno razdoblje odrastanja koje sa sobom nosi brojne promjene, ali nije sinonim za rizična i ovisnička ponašanja, kao što mnogi misle. Svaka priča o zlouporabi psihoaktivnih supstanci započinje kod kuće, što ujedno znači da, ako izostanu obiteljska edukacija i informiranost djeteta od strane roditelja o rizičnim faktorima konzumacije alkohola i droga, to također predstavlja problem jer će dijete informacije potražiti izvan kuće (u današnje vrijeme češće na internetu). Najveći rizik su djeca i mladi koji odrastaju uz roditelje ovisnike, a ujedno su izloženi i nepovoljnim iskustvima od strane roditelja ovisnika (uključujući zanemarivanje, zlostavljanje, uznemiravanje itd.).

Obitelj ima najvažniji utjecaj na dobrobit djece, ali korijeni ovisnosti mogu biti različiti.

Mladi navode sljedeće najčešće razloge početka uzimanja određenih psihoaktivnih tvari:

  • znatiželja, zabava ili dosada
  • utjecaj vršnjaka ili partnera
  • želja za samopotvrđivanjem
  • problemi u obitelji i/ili školi
  • neznanje o mogućim štetnim posljedicama
  • ostali psihološki razlozi (uklopiti se u društvo, pobjeći od napetosti i opustiti se, osjećati se snažnijima u svakom smislu, “ubiti” dosadu, bunt prema nekomu ili nečemu, eksperimentiranje i sl.).

Toksični stres s kojim se suočavaju današnji mladi također je jedan od faktora koji utječu na upuštanje u ovisnička ponašanja. Američka psihološka asocijacija izvještava da su današnji mladi također izloženi stresu zbog neizvjesne budućnosti, ali i zbog otežanog postizanja ravnoteže između dobivenih prava i novih obveza s kojima se mnogi ne znaju nositi, zbog čega donose niz nepromišljenih odluka i upadaju u nesuglasice s okolinom.

Školski stres se uočava više nego ikada, posebno kod srednjoškolaca, zbog čega se polazak u srednju školu smatra prekretnicom za početak eksperimentiranja s alkoholom i drogama.

vrste ovisnosti kod mladih
FOTO: Shutterstock

Najčešće vrste ovisnosti kod mladih

Ovisnost o alkoholu kod mladih prva je na popisu problema, a prema rezultatima nacionalnog istraživanja Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva zdravstva:

  • čak 81 % četrnaestogodišnjaka konzumiralo je alkohol najmanje jednom ili više puta u životu
  • svaki 9. četrnaestogodišnjak je 40 ili više puta u svojem životu konzumirao alkoholna pića
  • samo 58 % učenika se slaže s tvrdnjom da konzumacija alkohola u mladosti šteti zdravlju
  • 14 % učenika izjavilo je da ih u konzumaciji alkohola sprječava strah od roditeljske reakcije, a samo 4 % strah od zakonske kazne
  • 11 % učenika prvog razreda srednje škole je jednom ili više puta u životu konzumiralo marihuanu ili hašiš
  • u posljednjih mjesec dana marihuanu ili hašiš konzumiralo je njih gotovo 6 %
  • svaki treći srednjoškolac svakodnevno puši cigarete.

Najveći problem je u tome što mladi smatraju da ne čine ništa loše jer “nisu naštetili nikome, nego samo sebi” ili zato što “svi to rade”. Istina je, a i stručnjaci upozoravaju da su alkohol i droge postali toliko dostupni i prisutni u društvu da je većini mladih vrlo jednostavno ilegalno nabavljati ove psihoaktivne supstance bez ikakvih zakonskih posljedica. Konzumacija alkohola i cigareta među mladima se gleda kao poželjno ponašanje, tj. znak odraslosti, dobre “uklopljenosti” i popularnosti, što posebno zabrinjava stručnjake i roditelje.

Uz alkohol i cigarete, ovisnost o marihuani je sljedeća najčešća vrsta ovisnosti kod mladih. Više od 90 % ovisnika o teškim drogama (npr. heroin) navodi da je kao svoju prvu drogu konzumiralo marihuanu. Smatra se da do kraja srednje škole svaki treći učenik barem jednom proba marihuanu, a prosječna dob prvog kontakta s ostalim drogama (kao što su amfetamini, ecstasy, LSD, kokain i heroin) je 15 – 17 godina.

Mladi i ovisnost
FOTO: Shutterstock

Prevencija ovisnosti kod mladih

Dobra prevencija je najjeftiniji, najbolji, najučinkovitiji, najzdraviji i najjednostavniji način borbe protiv ovisnosti. Kada su mladi u pitanju, moramo biti svjesni da je njihov mozak još u razvoju te da za mnoge stvari još uvijek nemaju dovoljno kognitivne i emocionalne zrelosti da bi mogli dugoročno planirati, racionalno rezonirati i donositi odluke. Uklopiti se u društvo glavni je zadatak većine mladih, a to je u današnje vrijeme sve zahtjevnije, s obzirom na digitalne medije koji su preuzeli vodeću ulogu u informiranju o svim bitnim (i nebitnim) temama koje zanimaju mlade.

Sukladno tome, prvi i osnovni problem je što mladi nemaju dovoljno ispravnih informacija o konzumaciji psihoaktivnih supstanci. U brojnim online grupama šire se različite teorije koje navode nepotpune i netočne informacije o prednostima konzumacije psihoaktivnih tvari, stoga programi prevencije moraju biti usmjereni na razvijanje vještina kao što su kritično promišljanje te socijalne i emocionalne vještine za podizanje samopouzdanja i samopoštovanja na adekvatne načine.

Važno je pratiti istraživanja u ovom području te redovito provoditi informativni, edukativni i savjetodavni rad o mogućim štetnim posljedicama ovisničkog ponašanja, ali paralelno raditi i na osnaživanju, razvijanju i afirmiranju pozitivnih stavova i životnih stilova, kvalitetnom provođenju slobodnog vremena i konstruktivnom donošenju odluka.

Djeca i mladi imaju previše pitanja u vezi ovih stvari, ali zato treba biti spreman odgovoriti na njih i ne ostavljati stvari nedorečene.
Prevencija ovisnosti kod mladih
FOTO: Shutterstock

Ovisnosti i mladi – kako roditelji mogu pomoći?

Psihoedukacija roditelja o posljedicama zlouporabe alkohola i opojnih droga nužna je kako bi se učenje o opasnostima psihoaktivnih tvari započelo još kod kuće. Roditeljski stil odgoja vrlo je bitan za uspostavljanje zdravih granica, podrške i potpore, topline i discipline u odgoju s djetetom. Roditelji se često žale da ne znaju kada i kako započeti razgovarati o ovim temama, a nesvjesno zanemaruju znakove koji bi mogli ukazivati na probleme zlouporabe alkohola i droga kod djeteta misleći da se to njihovom djetetu sigurno neće dogoditi. Ipak se može dogoditi, stoga ne treba čekati da se stvari riješe same od sebe.

Roditeljima redovito savjetujemo:

  • budite pozitivan primjer – posebno kada su u pitanju ovakva rizična ponašanja, jer je nerealno očekivati od djece da će usvojiti zdrava ponašanja koja vi niste u stanju pokazati – djeca su savršeni imitatori
  • pratite promjene u ponašanju djece – problematični odnosi s prijateljima, nezainteresiranost za školu i hobije, prisutnost agresivnog i nasilničkog ponašanja, sklonost laganju i krađi, teškoće u pamćenju i pažnji, zapuštanje osobne higijene, ljutnja i izbjegavanje razgovora o alkoholu i drogama, česti neopravdani izostanci, poremećaji ritma spavanja, manjak apetita, posjedovanje sumnjivih predmeta (ampule, bočice, šprice, igle, sjemenke, nepoznate biljke, različite vrste tableta itd.)
  • umjesto brzopletog kritiziranja i automatske restrikcije, pokušajte otvorenim i strpljivim razgovorom – shvatite motive i razloge ulaska u ovisničko ponašanje te potražite stručnu pomoć i podršku kako biste znali kako pronaći najbolje rješenje za novonastali problem
  • dosljednost u postavljenim granicama i pravilima – djeci je potrebna struktura i jasnoća uputa, a ne granice koje se mijenjaju iz situacije u situaciju, bez ikakvog razgovora o mogućim posljedicama
  • kvalitetan i podržavajući rad na odnosu s djetetom – uz umjerenu razinu roditeljskog nadzora i djetetove autonomije
  • zdrave alternative za slobodno vrijeme – ekrani nisu zamjena za kvalitetnu komunikaciju. preporučite im igre na otvorenom, zajedničke obroke, sudjelovanje u kulturnim i sportskim aktivnostima itd.

Dodatne informacije o vrstama ovisnosti i konzumaciji različitih psihoaktivnih tvari možete pronaći u dokumentu Vlade Republike Hrvatske (Ured za suzbijanje zlouporabe droga) na poveznici.

Pomoć možete potražiti u zavodima za javno zdravstvo (službe za školsku medicinu i službe za mentalno zdravlje) koji su prisutni u svim županijama Republike Hrvatske, ali i u nekim udrugama (Ambidekster, Pragma, Jedni za druge, Mentor, MREŽA – zajedno protiv ovisnosti, Nada – za suzbijanje zlouporabe droga i pomoć obiteljima ovisnika, Sirius itd.).

Psihoterapija
FOTO: Shutterstock

Što možemo učiniti kao društvena zajednica?

Uzimajući u obzir porast ovisnosti kod adolescenata i odraslih, eksperimentiranje sa psihoaktivnim supstancama u sve ranijoj dobi te život u neizvjesnim i stresnim okolnostima, nužno je naglasiti važnost bolje pripremljenosti stručnjaka u provedbi preventivnih programa s djecom i mladima, ali i s njihovim roditeljima, učiteljima i stručnim suradnicima, o štetnim učincima ovisnosti na cjelokupno psihofizičko funkcioniranje pojedinca.

Pristup tržištu psihoaktivnih tvari nikad nije bio jednostavniji, a većina djece i mladih vrlo vješto koristi tehnologiju za pretraživanje i nabavljanje željenih supstanci, paralelno razvijajući ovisnost o internetu i online svijetu. Pritom je roditeljski nadzor minimalan i gotovo nikakav, društveno odobravanje neopravdano visoko, a uz to odrasli sve teže prate tehnološke alate koje njihova djeca vrlo brzo usvajaju.

Bilo kakve preventivne mjere mogu biti učinkovite samo ako obuhvaćaju sve socijalne sustave jednog pojedinca. Ako je u pitanju dijete u osnovnoj školi, onda preventivni rad mora biti prisutan i u obiteljskom okruženju, u školskim prostorima te u zajednici u kojoj dijete živi.

Rane intervencije su izuzetno važne kako bi se omogućio napredak.

Djeci i mladima je potreban kvalitetan, sustavan i kontinuirani rad na socijalnoj i emocionalnoj pismenosti. Zbog sve češće komunikacije na internetu, koja je kod nekih potpuno zamijenila komunikaciju uživo, djeca i mladi sve više pate od socijalno-anksioznih problema, manjka samopoštovanja, otuđivanja i zatvaranja u sebe, depresije i rizika za počinjenje suicida.

Stoga je, kada su u pitanju ovisnosti i mladi, na razini države potrebno osigurati:

  • veći broj specijaliziranih jedinica po cijeloj Hrvatskoj za konkretne ovisnosti uz prethodnu edukaciju stručnjaka za rad s takvim ovisnicima, umreženost takvih jedinica i redovitu komunikaciju o novim znanstvenim spoznajama, zajednički rad na provođenju istraživanja u području ovisnosti (posebno novih ovisnosti) te planiranju preventivnih programa za ostale institucije i odgojno-obrazovne ustanove
  • veći broj stručnjaka psihologa i socijalnih pedagoga u odgojno-obrazovnim institucijama koji će provoditi individualna savjetovanja, grupe podrške i edukativne radionice o prevenciji ovisnosti, strukturiranju slobodnog vremena i alternativnim, zdravim i kvalitetnim aktivnostima izvan školske i radne okoline
  • zakonsko ograničenje i bolji nadzor mjesta na kojima je povećan rizik od upuštanja u određene ovisnosti; jasnije educirati javnost o sankcijama i posljedicama prodaje i konzumacije psihoaktivnih tvari
  • kontinuirani rad na emocionalnoj inteligenciji i treningu socijalnih vještina kod djece i mladih, tijekom i nakon školskog razdoblja (npr. u prvim tjednima nakon završetka školske godine u organizaciji udruga, škola i centara koji djeluju u području mentalnog zdravlja)
  • veći broj programa za jačanje roditeljskih kompetencija, vještina upravljanja stresom te učenja tehnika za suočavanje s roditeljskim stresom i prevenciju sagorijevanja (u radnoj i obiteljskoj okolini)
  • veći broj programa za usvajanje zdravih životnih navika kod odraslih kako bi došlo do smanjenja tjeskobe i napetosti, boljeg upravljanja vremenom i adekvatnijeg nošenja sa stresom
  • uključivanje bivših ovisnika u grupe oboljelih dijeljenjem vlastitog iskustva prolaska kroz proces rehabilitacije, odvikavanja i rada na sebi.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Internacionalna Policijska Asocijacija – IPA Hrvatska sekcija. (2023). Droge, ovisnost i mladi – savjeti za djecu, mladež, roditelje. IPA Hrvatska sekcija.
  2. Choate, P. W. (2015). Adolescent alcoholism and drug addiction: The experience of parents. Behavioral Sciences, 5(4): 461–476.
  3. Ivandić Zimić, J. (2011). Rizični čimbenici za pojavu ovisnosti o drogama s naglaskom na čimbenike u obiteljskom okruženju. Kriminologija & socijalna integracija: časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u ponašanju, 19(1): 65–80.
  4. Bognar, L. (2005). Pedagoški aspekt problema ovisnosti kod mladih. Pedagogijska istraživanja, 2(1): 113–124.

Ocijenite članak

5 / 5   2

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu