Poremećaji spavanja: Ima ih čak 1/3 odraslih! Psihologinja otkriva što sve remeti san, koji simptomi upućuju na poremećaj i što učiniti

Poremećaji spavanja

Poremećaji spavanja su stanja koja rezultiraju promjenama u načinu na koji spavamo, a mogu utjecati na cjelokupno zdravstveno stanje osobe, sigurnost i kvalitetu života. Neki od znakova i simptoma poremećaja spavanja uključuju pretjeranu pospanost tijekom dana, nemogućnost usnivanja, nepravilno disanje i pojačanu motoričku aktivnost tijekom spavanja. Generalno, poremećaji sna i spavanja predstavljaju nepravilan ciklus spavanja i budnosti, što ometa funkcioniranje cirkadijalnog ritma osobe te narušava dobrobit i kvalitetu života.

Važnost spavanja za zdravlje

Spavanje je osnovna ljudska potreba ključna za fizičko i mentalno zdravlje. Dokazano je da ljudi mogu bez većih posljedica mjesec dana ništa ne jesti, ali ako mjesec dana ne spavaju, neće izdržati. Pomanjkanjem sna osoba nužno ne postaje psihotična, kao što neki misle, ali u nekom trenutku će toliko biti umorna da će zaspati na nogama, odnosno neće više moći ostati budna.

Potrebe za spavanjem su različite s obzirom na dob i okolnosti pojedinca. Što je osoba mlađa, potrebno je više sna – do 6. mjeseca života dijete provede i do 18 sati u spavanju, a nakon tih šest mjeseci se smanjuje potreba za spavanjem pa djeca do 10. godine spavaju između 9 – 12 sati, adolescenti 7 – 9 sati, a odrasla osoba oko 7 – 8 sati.

Spavanje manje od šest sati bitno umanjuje kvalitetu života, a pojedinac je sljedeći dan umoran, smanjenih kognitivnih i emocionalnih kapaciteta.

Dugotrajno nespavanje dovodi do promjena u homeostatskim mehanizmima (hormonalnim, neurotransmiterskim, imunološkim, metaboličkim itd.) i predisponira pojedinca za razvoj kroničnih tjelesnih ili psihičkih bolesti.

Važno je znati da mozak ne odmara kada spava, nego je prilično aktivan, prorađuje primljene informacije i aktivira pohranu sjećanja zbog čega dolazi do konsolidacije pamćenja (neurološki proces odgovoran za stvaranje trajnih tragova u dugoročnom pamćenju). Prekidanjem ili ukidanjem sna mozak gubi mogućnost obnavljanja kognitivnih funkcija potrebnih za normalno funkcioniranje.

Poremećaji spavanja uključuju probleme s kvalitetom, vremenom i količinom sna
FOTO: Shutterstock

Poremećaji spavanja – psihijatrija

Poremećaji spavanja uključuju probleme s kvalitetom, vremenom i količinom sna, što rezultira pojačanim dnevnim stresom i oštećenjem radnog funkcioniranja osobe. Iako se često javljaju uz druga medicinska i mentalna stanja (npr. depresija, anksioznost itd.), postoji nekoliko specifičnih vrsta poremećaja spavanja od kojih je najčešća nesanica.

Poteškoće sa spavanjem mogu biti prolazne ili kronične, povezane s fizičkim i emocionalnim problemima. Pritom mogu potaknuti razvoj drugih poremećaja i bolesti ili pogoršati trenutna zdravstvena stanja. Prema objektivnim procjenama čak jedna trećina odraslih redovito prijavljuje simptome nekog poremećaja spavanja.

Poremećaje spavanja dijelimo na kvantitativne poremećaje spavanja (dizsomnije – poremećaje u spavanju u kojima je količina spavanja poremećena) i kvalitativne poremećaje spavanja (parasomnije – poremećaje u spavanju u kojima je kvaliteta spavanja poremećena). 

Poremećaj sna – uzroci 

Većina ljudi ima povremene probleme sa spavanjem zbog stresa, užurbanog ritma svakodnevice ili drugih vanjskih čimbenika. Međutim, kada se ti problemi počnu redovito javljati i ometati funkcioniranje, mogu ukazivati na poremećaj spavanja. U nekim slučajevima poremećaji spavanja mogu biti simptom drugog zdravstvenog ili mentalnog zdravstvenog stanja, što znači da s vremenom mogu nestati nakon što se izliječi temeljni uzrok.

Bilo da su uzrokovani zdravstvenim problemima ili stresom, poremećaji spavanja su sve češći problem. Nekih od mogućih uzroka poremećaja u spavanju su:

Poremećaj spavanja - simptomi
FOTO: Shutterstock

Poremećaj spavanja – simptomi

Simptomi poremećaja spavanja općenito uključuju izraženu pospanost tijekom dana i probleme s uspavljivanjem navečer te nepravilne obrasce između budnosti i spavanja. Najočitiji simptomi su umor i smanjena energija, razdražljivost te problemi s koncentracijom, pažnjom i pamćenjem.

Simptomi poremećaja spavanja razlikuju se ovisno o težini i vrsti poremećaja. Oslabljene kognitivne funkcije, pogoršanje postojećih zdravstvenih stanja te nemogućnost kontroliranja nagona za spavanjem ukazuju na poremećaj spavanja. Kod odraslih poremećaji spavanja u neurologiji često imaju poveznicu s nekim ozbiljnijim stanjima (npr. Parkinsonovom bolesti), a mogu ukazivati i na kardiovaskularne probleme.

Vrste poremećaja spavanja

U kvantitativne poremećaje spavanja (dizsomnije) ubrajamo insomniju i hipersomniju, a u kvalitativne poremećaje spavanja (parasomnije) ubrajamo somnabulizam (hodanje u snu), noćni strah, noćne more, noćno mokrenje, bruksizam i govorenje u snu.

Dizsomnije ili kvantitativni poremećaji spavanja:

  • insomnija ili nesanica odnosi se na nemogućnost usnivanja nakon što se legne u krevet ili na nemogućnost prosnivanja ujutro (rano buđenje nakon što se regularno zaspalo); može biti uzrokovana stresom i tjeskobom, hormonskom neravnotežom, probavnim problemima, a može biti i simptom nekog drugog stanja (npr. depresije, pretilosti, anksioznosti, shizofrenije)
  • hipersomnija je stanje povećane potrebe za spavanjem; uobičajeno vrijeme potrebno za spavanje kod osoba koje pate od hipersomnije nije dovoljno; i nakon uobičajenog vremena za spavanje osoba se žali da je nenaspavana, umorna i da ima potrebu za dodatnom količinom sna.
Poremećaji spavanja kod djece
FOTO: Shutterstock

Parasomnije ili kvalitativni poremećaji spavanja:

  • somnabulizam, mjesečarenje ili hodanje u snu, automatsko je ponašanje koje se manifestira ustajanjem, lutanjem i hodanjem po kući; osoba može i napustiti kuću, a u ovom stanju je sposobna izvršavati i složene radnje tako da zaobilazi predmete na putu, otključava vrata, hoda po stepenicama i sl.; riječ je o prijevremenom buđenju motoričkih radnji u još uvijek prisutnom spavanju; česta je pojava kod djece; ako potraje, riječ je o poremećaju te je potrebno zatražiti pregled
  • noćni strah je stanje naglog noćnog buđenja uz intenzivan osjećaj straha (u non-REM fazi); uz intenzivan strah prisutni su i vegetativni znakovi poput lupanja srca, ubrzano disanje, drhtanje i sveopći osjećaj užasa; osoba se ujutro najčešće ne sjeća straha koji je doživjela, a ovo stanje treba razlikovati od noćnih mora zato što reakcija straha nije povezana sa sadržajem sna; poremećaji spavanja kod beba ili djece najčešće se vežu za ovu vrstu poremećaja, a uglavnom je riječ o prolaznom stanju
  • noćna mora je buđenje u REM fazi spavanja, dok osoba sanja strašne i neugodne sadržaje; može se javiti samostalno ili u komorbiditetu s drugim psihijatrijskim poremećajima (npr. PTSP)
  • noćno mokrenje nastaje za vrijeme dubokih faza spavanja (u non-REM fazi); kod djece se ova pojava može javljati tijekom odvikavanja od pelena i tijekom usvajanja navike mokrenja, ali ako se ponavlja redovito, tada su u pitanju poremećaji spavanja kod djece
  • bruksizam je spontano škripanje zubima u snu, pri čemu se grizne plohe zuba pojačano troše; javlja se kod približno 15 % djece, obično prije nego što usnu; ako nakon nekog vremena ne prestane, potrebno je potražiti pregled kod stomatologa kako bi se otklonili organski uzroci
  • govorenje u snu je česta, ali ne i patološka pojava koja se može javiti tijekom spavanja; osoba se nakon buđenja najčešće ne sjeća sadržaja koji je govorila.

Ostali poremećaji spavanja

Tijekom spavanja može se pojaviti poremećaj disanja u snu, a riječ je o apneji za vrijeme spavanja koju karakteriziraju respiratorne pauze tijekom sna (manifestiraju se hrkanjem, stankama u disanju). Riječ je o ozbiljnom zdravstvenom stanju koje je potrebno provjeriti s liječnikom s obzirom na to da tijelo dobiva manje kisika nego što mu je potrebno.

Smatra se da apneja pogađa do 15 % odraslih osoba srednje dobi i više od 20 % starijih osoba.

Pročitajte članak “Apneja u snu – uzroci, simptomi i liječenje“.

Poremećaj disanja u snu
FOTO: Shutterstock

Sindrom nemirnih nogu podrazumijeva psihomotorni nemir tijekom spavanja, odnosno snažni nagon za pomicanjem nogu, a može biti popraćen i trncima u nogama. Ovaj sindrom se najčešće povezuje s drugim zdravstvenim stanjima (npr. ADHD, Parkinsonova bolest), no točan uzrok još nije poznat.

Narkolepsija je stanje “napadaja sna” dok je osoba u stanju budnosti što znači da će se iznenada osjećati iznimno umorno i zaspati bez upozorenja. Iako se narkolepsija može pojaviti sama od sebe, također je povezana s nekim neurološkim poremećajima (npr. multipla skleroza). Osobe koje pate od ovog stanja imaju i epizode katapleksije, iznenadnog gubitka mišićnog tonusa, zbog čega fizički padaju u stanje spavanja.

Pročitajte članak “Narkolepsija (poremećaj spavanja) – uzroci, simptomi i liječenje“.

Paraliza sna se odnosi na stanje u kojem pojedinac lebdi između REM faze spavanja i budnosti. Osoba je obično do određenog stupnja svjesna, ali ne može se pomaknuti niti govoriti, što je tipično za poremećaj REM faze sna u kojoj sanjamo. U mnogim slučajevima dolazi do halucinacija, a paraliza traje od nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Iako se smatra bezopasnom, može biti uznemirujuća te smanjiti kvalitetu sna zbog pojačane tjeskobe.

Pročitajte članak “Paraliza sna – uzroci, simptomi, liječenje“.

Poremećaji spavanja i budnosti, odnosno poremećaji cirkadijalnog ritma, označavaju poteškoće koje nastaju zbog neusklađenih unutarnjih nagona za spavanjem kod osobe (tjelesni sat) i vanjskih čimbenika izmjene svjetlosti i tame. Ova neusklađenost uzrokuje stalne probleme sa spavanjem te ekstremnu pospanost tijekom dana što dovodi do značajnog stresa i problema u radnom funkcioniranju.

Pročitajte članak “Pomicanje sata: Počinje zimsko računanje vremena! Evo kako to utječe na naš organizam i ima li smisla ukidanje“.

Poremećaj sna - uzroci
FOTO: Shutterstock

Dijagnoza i liječenje poremećaja spavanja

Sveobuhvatna procjena i dijagnoza poremećaja spavanja može uključivati anamnezu pacijenta, fizički pregled, vođenje dnevnika spavanja i kliničko testiranje spavanja. Sve navedeno omogućuje liječniku utvrđivanje specifične vrste poremećaja kako bi se mogla propisati adekvatna terapija.

Liječenje poremećaja spavanja može varirati ovisno o vrsti i temeljnom uzroku. Međutim, liječenje općenito uključuje kombinaciju medicinskih tretmana te promjenu načina života. Većina lijekova za spavanje bez recepta sadrži antihistaminike koji se obično koriste za liječenje alergija. Iako ne stvaraju ovisnost, s vremenom mogu postati manje učinkoviti, a mogu imati i značajne nuspojave.

Stoga je preporuka potražiti liječniku pomoć i detaljnu dijagnozu, kako bi se propisala adekvatna terapija koja će biti učinkovita i imati što manje nuspojava. Osim lijekova, nužna je promjena i prilagodba životnog stila te redovita higijena spavanja, a tada je potrebno razmotriti sljedeće:

  • poštivanje rasporeda spavanja – koliko je moguće, u isto vrijeme odlaziti na spavanje te se u isto vrijeme ujutro buditi, čak i vikendom
  • smirujuće i opuštajuće aktivnosti prije spavanja (npr. čitanje)
  • izbjegavanje jakog svjetla elektroničkih uređaja prije spavanja
  • redovita tjelesna aktivnost
  • izbjegavanje alkohola, kofeina i teških obroka navečer
  • okolišni faktori – osigurati tišinu, zamračiti prostoriju, regulirati optimalnu temperaturu, provjeriti potporu i udobnost madraca i jastuka.

Poremećaj spavanja – Vrapče

Ako poremećaji spavanja predugo traju i ometaju vaše svakodnevno funkcioniranje, potražite liječničku pomoć. U Klinici za psihijatriju (Vrapče) djeluje Centar za poremećaje spavanja i budnosti gdje možete potražiti informacije o svojem problemu te zatražiti procjenu i preporuku terapije.

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. Roddick, J. i Cherney, K. (2020). Sleep disorders. Healthline.
  2. Torres, F. (2020). What are Sleep Disorders? American Psychiatric Association.
  3. Pavlova, M. K. i Latreille, V. (2019). Sleep Disorders. The American Journal of Medicine, 132(3): 292–299.
  4. Američka Psihijatrijska Udruga. (2014). Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje: DSM-5. Naklada Slap: Jastrebarsko.

Saznajte više o nesanici u sljedećim tekstovima:

Ocijenite članak

5 / 5   1

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu