Učestale noćne more ubrajaju se u kvalitativne poremećaje spavanja – parasomnije, odnosno poremećaje u spavanju u kojima je kvaliteta sna poremećena. Riječ je o buđenju u REM fazi spavanja u kojoj osoba sanja strašne i neugodne sadržaje. 

Noćne more se mogu pojaviti samostalno ili u komorbiditetu s drugim psihijatrijskim problemima i poremećajima mentalnog zdravlja (uzrok koji je najviše istraživan je PTSP). Međutim, smatra se da noćne more nastaju iz više razloga, a samo neki od njih su stres, tjeskoba, loša higijena spavanja, lijekovi i sl. 

Povremene noćne more obično nisu razlog za brigu, ali ako su u pitanju učestale noćne more koje uzrokuju stres, ometaju san, uzrokuju probleme sa svakodnevnim funkcioniranjem ili stvaraju strah od odlaska na spavanje, potrebno je potražiti savjet liječnika zato što je vjerojatno riječ o poremećaju spavanja. Iako su noćne more uobičajene pojave, u obliku specifičnog poremećaja se javljaju relativno rijetko.

Pročitajte članak “Poremećaji spavanja: Ima ih čak 1/3 odraslih! Psihologinja otkriva što sve remeti san, koji simptomi upućuju na poremećaj i što učiniti“.

Zašto sanjamo?

Svatko od nas sanja različite snove – neke je jednostavnije shvatiti, a neki su nam potpuno nelogični i neshvatljivi, osim ako ih kroz duži period vremena ne istražujemo, zapisujemo i analiziramo (u takvim slučajevima bismo vjerojatno pronašli asocijaciju na koju nas mozak upućuje). Međutim, snovi su dio zadane mreže mozga, međusobno povezanih moždanih regija koje uključuju talamus, prefrontalni korteks i stražnji cingularni korteks.

Riječ je o diskontinuiranoj fazi koja je podijeljena u četiri ili pet intervala koji zajedno čine oko 20 % vremena spavanja tijekom noći. Tijekom REM faze aktiviraju se navedene moždane strukture koje pokreću živopisne snove, a noćne more se obično događaju tijekom razdoblja spavanja kada se produljuju REM intervali.

Pročitajte članak “Psihologija snova – zašto sanjamo i kako nam snovi mogu pomoći?“.

Noćne more – značenje

Iako često koristimo pojam “noćna mora” kada želimo opisati koliko je nešto bilo užasno i neugodno (npr. “Moj prvi posao je bio noćna mora.”), riječ je o ozbiljnom stanju koje rezultira intenzivnim osjećajima uznemirenosti, tjeskobe i straha. Noćne more su strašni snovi, a opširnije ih možemo definirati kao nedavne autobiografske epizode koje su isprepletene prošlim sjećanjima, ali koje stvaraju snažnu i neugodnu emocionalnu reakciju.

Noćne more kod odraslih mogu biti veliki problem, prvenstveno zato što ometaju kvalitetu spavanja te uzrokuju oslabljene kognitivne sposobnosti sljedeći dan. Noćne more su tipičnije kod djece, posebno u dobi 3 – 6 godina. Iako neki stručnjaci to smatraju evolucijskim zaostatkom, činjenica je da su djeca manja i osjetljivija na mnogo više podražaja i prijetnji iz okoline nego odrasli, zbog čega mozak intenzivnije prima i pamti slike iz svakodnevice.

Dok se pripremamo za buđenje, sjećanja koja smo prethodnih dana, tjedana ili mjeseci prikupili integriraju se i konsolidiraju, odnosno urezuju u pamćenje. Izlazeći iz REM faze sna, sanjamo one sadržaje koji zaostaju u tom procesu, a kada je riječ o noćnim morama, javljaju se zastrašujuće slike koje nas bude s prilično neugodnim emocijama straha i uznemirenosti.

Učestale noćne more – uzroci

Anksioznost i stres su primarni uzroci noćnih mora, a mogu ih izazvati i druga traumatska iskustva. Prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje, još neki uzroci noćnih mora mogu biti značajne promjene u rasporedu spavanja, deprivacija sna, jet lag, bolest i sl. Apneja za vrijeme spavanja također može u nekim slučajevima uzrokovati noćne more, ali i drugi poremećaji spavanja mogu biti povezani s ovom pojavom.

Anksioznost i noćne more su nedvojbeno povezane, ali čini se da je najviše istraživan poremećaj koji se pokazao u korelaciji posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Učestale noćne more su jedna od najčešćih pritužbi osoba koje pate od PTSP-a, a mogu se javljati i više puta tjedno kroz duži period. Posttraumatske noćne more često uključuju elemente slične samoj traumi, a neki stručnjaci smatraju da razlog leži u području mozga koje aktivira emociju straha (posebno amigdala), a koje je često preaktivno ili preosjetljivo.

Pročitajte članak “Posttraumatski stresni poremećaj – simptomi, test, dijagnoza, liječenje“.

Noćne more se također mogu pojaviti kao nuspojava određenih lijekova, droga, sredstava za smirenje, tableta za spavanje i drugih psihoaktivnih supstanci. Mogu biti učestale tijekom apstinencijskih razdoblja kod ovisnika, a uzrokovati ih mogu i svakodnevne loše navike – nezdrava prehrana, pretjerana konzumacija alkohola, kofeina ili drugih stimulansa prije spavanja.

Noćne more i noćni strahovi

Noćne more se često smatraju sinonimom za noćne strahove, a riječ je o potpuno drugačijem poremećaju spavanja. Noćni strah je stanje noćnog buđenja uz intenzivan osjećaj straha, a javlja se u non-REM fazi (fazi spavanja koja nije povezana sa snovima). Uz intenzivan strah prisutni su znakovi poput lupanja srca, ubrzanog disanja, drhtanja i sveopći osjećaj užasa, a ponekad se može pojaviti i vikanje u snu.

Noćni strahovi su češći kod bebe ili djece, a uglavnom je riječ o prolaznom stanju. Obično su dramatičniji od noćnih mora, ali tehnički nije riječ o snovima, već iznenadnim reakcijama straha koje se javljaju tijekom prijelaza iz jedne faze spavanja u drugu. Osoba ih se ujutro najčešće ne sjeća jer ne postoji sadržaj sna s kojim bi ga povezala. Ako s vremenom ne prolaze, potrebno je potražiti stručnu pomoć kako bi se utvrdio jasan uzrok javljanja.

Kako liječiti noćne more?

Noćne more su najčešće simptom koji se javlja kod nekih ozbiljnijih stanja koja osoba proživljava, a oni koji pate od učestalih noćnih mora prvo se trebaju obratiti liječniku za pronalazak uzroka koji leži u pozadini. Liječenje se može odvijati na različite načine, ovisno o tome što je potencijalni uzrok, stresa i koji su učinkoviti načini za nošenje s istim. Noćne more izazvane lijekovima mogu se smanjiti promjenom terapije, a one koje se javljaju kao posljedica drugih stanja (npr. PTSP-a) liječe se odgovarajućom farmakoterapijom za primarni poremećaj i psihoterapijom.

Noćne more s kojima se osoba bori, a koje joj povremeno ometaju funkcioniranje moguće je rješavati putem kognitivnih psihoterapijskih tehnika, posebno onih koji opetovano prorađuju sadržaj stresa, traume ili noćne more pod stručnim nadzorom, tako što se od osobe traži prisjećanje i zapisivanje noćne more i kreiranje drugačijeg završetka, odnosno restrukturiranje sadržaja.

Upravo zbog toga je dobro imati na umu da je učenje adekvatnih i provjerenih metoda suočavanja sa stresom nužno za rješavanje ovakvih problema, ali i da je psihoterapijski rad na sebi ponekad potreban da bi osoba uspjela proraditi situacije koje joj stvaraju poteškoće.

Pročitajte i članke:

• Razbijamo “tabu” odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju
• Loši snovi u srednjoj dobi mogu ukazivati na razvoj demencije: Uskoro ćemo znati tko je rizičan i usporiti pojavu bolesti?
• Ne pomišljajte na “snoozanje”: Psihologinja otkriva zašto je budilica stres za mozak i zašto tako loše spavamo
• Tablete za spavanje: Potrošnja raste iz godine u godinu! Magistar farmacije otkriva sve o njima, jesu li opasne i kada se treba obratiti liječniku.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Mogu se javiti i u 30-im, 40-im i 50-im godinama

Rani simptomi demencije: Osim gubitka pamćenja, ovo je 11 najranijih znakova

• Tomislav Stanić
• 3 min čitanja

• kako liječiti noćne more
• noćne more kod odraslih
• noćni strahovi
• ptsp
• REM faza sna
• snovi
• učestale noćne more