Sindrom zlostavljane žene psihološka je posljedica života provedenog u nasilju od strane intimnog partnera. Nije riječ o psihičkoj bolesti, nego rezultatu onoga što se događa kada osoba iz dana u dan proživljava traumu zlostavljanja. Međutim, sindrom zlostavljane žene je potkategorija posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) koji se može pojaviti kod ljudi koji su doživjeli traumatski događaj ili životno ugrožavajuće iskustvo kao što su prirodna katastrofa, rat, teroristički čin, teška nezgoda, zlostavljanje, nasilje i sl.

Sindrom zlostavljane žene – značenje 

Sindrom zlostavljane žene podrazumijeva niz simptoma koji se javljaju kod žena koje trpe zlostavljanje u intimnom odnosu. Iako je riječ o potkategoriji PTSP-a, ne moraju nužno sve zlostavljane žene zadovoljavati kriterije ovog poremećaja. Kod nekih žena koje su žrtve fizičkog, seksualnog i psihičkog zlostavljanja razvijaju se različiti problemi koji im otežavaju ponovno uspostavljanje kontrole nad vlastitim životom. 

Bilo kakav oblik nasilja u intimnim odnosima događa se postepeno i u ciklusima, a s vremenom postaje sve teže i zahtjevnije izaći iz takve situacije i potražiti pomoć. Napetost je prisutna cijelo vrijeme, nakon izljeva nasilja zlostavljač se često ispričava i obećava da se takvo nešto više neće ponoviti, no ciklus se ponavlja i žrtva ostaje zarobljena u tom začaranom krugu. 

Mnogo više žena postaje žrtvom obiteljskog nasilja, iako u nešto manjem broju i muškarci mogu biti žrtve. Stoga se često koristi i izraz “sindrom zlostavljane osobe”. Još uvijek nije provedeno dovoljno istraživanja u kojima bi se moglo iščitati prolaze li muškarci kroz iste psihološke posljedice kao i žene, zbog čega je teško pretpostaviti radi li se uopće o istom sindromu.

Pročitajte članak “Profil nasilnika u obitelji – kako ga prepoznati?“.

Sindrom zlostavljane žene – simptomi

Žene koje prolaze kroz zlostavljanje ili nasilje u intimnoj vezi mogu razviti sljedeće simptome i psihološke posljedice:

• nametljiva i uznemirujuća sjećanja, noćne more i flashbackovi (bljeskovi sjećanja) – ponovno proživljavanje traumatskih događaja iz prošlosti, ponavljajuća sjećanja na događaj u obliku misli, slika ili opažanja
• izbjegavanje misli, osjećaja ili razgovora povezanih s traumatskim događajem – kada se osoba fizički ne može izvući iz situacije zlostavljanja, pokušava se psihički udaljiti od onoga što se događa tako što poriče, negira ili minimalizira ozbiljnost traumatske situacije kako bi umrtvila svoje emocije
• anksiozni poremećaji – žene koje pate od ovog sindroma imaju visoku razinu tjeskobe i stresa kada osjećaju da nešto nije u redu, zbog čega su cijelo vrijeme u pripravnosti i stanju “borbe ili bijega” a to ujedno znači da se mogu uznemiriti i na najmanji okidač u okolini (npr. zvukove) koji i ne mora biti ugrožavajući
• kognitivne promjene – osobe koje prolaze kroz traumatska iskustva mogu imati značajnih problema s prisjećanjem važnih dijelova traume, verbaliziranjem problema te poteškoćama s koncentracijom, pažnjom i pamćenjem, a neke studije sugeriraju da to može biti posljedica i ozljeda mozga uzrokovanih fizičkim nasiljem, što ostavlja dugotrajne učinke na kognitivne funkcije
• prekidanje drugih bliskih odnosa – činjenica da zlostavljač nastoji imati potpunu kontrolu nad žrtvom znači da će na sve načine otuđiti i isključiti žrtvu iz društva te prekinuti i kontrolirati sve odnose koje ima kako se žrtva ne bi mogla obratiti obitelji ili prijateljima za pomoć
• zdravstveni problemi – zbog ekstremnog stresa i tjeskobe koju žrtva trpi, kao i zbog različitih ozljeda koje joj zlostavljač nanosi, osoba može imati značajne fiziološke simptome (npr. glavobolje, gastrointestinalne probleme, poremećaje u prehrani i sl.).

Zašto je teško potražiti pomoć?

Sindrom zlostavljane žene uključuje i prisilnu kontrolu u kojoj zlostavljač uvijek treba znati gdje se ona nalazi, kojim putevima se kreće i s kime je u društvu. Pritom je nastoji odvojiti od prijatelja i obitelji te zadržati pod financijskom kontrolom tako da ni u jednom trenutku ne može otići. 

Zlostavljači mogu prijetiti osobi da će ubiti sebe, nju i/ili djecu, druge članove obitelji ili prijatelje, ako se dogodi da ih žrtva napusti. Upravo zato je ponekad toliko teško pronaći u sebi snagu i potražiti pomoć.

Primjer toga je psihičko zlostavljanje koje uključuje različite vrste ucjene, manipuliranja, maltretiranja i oduzimanja slobode osobi, a često se prikriva ispod površine toksične brige i patološke ljubavi. S vremenom prerasta u sve ozbiljniji oblik zlostavljanja, nakon čega prelazi i u fizičko nasilje.

Pročitajte članak “Gaslighting: Psihologinja otkriva kako prepoznati i kako odgovoriti na ovaj oblik emocionalnog zlostavljanja“.

Sindrom zlostavljane žene – liječenje

Najučinkovitiji oblik liječenja ovog sindroma je upravo u proradi traume i osnaživanju žena. Ponekad je potrebno koristiti i psihofarmakološka sredstva, ali psihoterapijski tretman je nužan tijekom dužeg razdoblja izlaska iz traume. 

Glavni terapijski cilj u liječenju žena koje pate od ovog sindroma je u oslobađanju od simptoma, ublažavanju istih, osnaživanju te boljoj prilagodbi u svakodnevnom životu. Postepeno se prepričava i prolazi kroz proživljeno iskustvo, normalizira simptome, suočava s emocijama te ponovno nastoji ostvariti životni smisao.

Pročitajte članak “Razbijamo ‘tabu’ odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju“.

Ono što zabrinjava je činjenica da neke studije pokazuju kako žene koje su bile seksualno ili fizički zlostavljane u djetinjstvu i/ili koje su vidjele kako je njihova majka zlostavljana od strane partnera imaju veću vjerojatnost od upuštanja u nasilnu vezu ili ostajanja u istoj kao odrasle osobe. To ukazuje na važnost ranih intervencija prorade traume kod djece koja su vidjela ili pretrpjela nasilje, uzimajući u obzir da se psihološke posljedice mogu razviti vrlo rano i opstati do odrasle dobi.

Ako trpite bilo kakav oblik zlostavljanja, imajte na umu da nasilje nije vaša odgovornost niti krivnja. Teško je donijeti odluku zbog straha koji se nakupljao mjesecima, ali potražite pomoć, pozovite policiju i zaštitite se. Postoje osobe koje su spremne pomoći i pružiti vam sigurno mjesto na kojem ćete dobiti svu potrebnu pomoć i podršku. Više informacija potražite na http://www.sigurnomjesto.hr/informacije/tko-sto-radi/.

Pročitajte i članke:

• Svako 5. dijete u Hrvatskoj žrtva je nekog oblika nasilja: Porast obiteljskog nasilja tijekom pandemije, mnogi slučajevi se ne prijavljuju
• Kako prepoznati i pomoći zlostavljanom djetetu?
• “Tko se tuče, taj se voli” je možda najgora rečenica koju možete reći svojoj kćeri.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• obiteljsko nasilje
• osnaživanje žena
• ptsp
• simptomi
• sindrom zlostavljane žene
• trauma
• zlostavljanje