Poremećaji u prehrani – vrste, simptomi i liječenje

Budite prvi i komentirajte!
6 min čitanja

Marija Šimunić

mag. psych.

Poremećaji u prehrani predstavljaju poteškoće u prehrambenom ponašanju.

Postoje tri osnovna tipa poremećaja u prehrani, a to su: anoreksija, bulimija i kompulzivno prejedanje.

Također postoje i nespecifični oblici poremećaja u prehrani koji se ne mogu svrstati u neki od ova tri osnovna tipa, no i dalje predstavljaju težak poremećaj i ozbiljan problem.

Nespecifični poremećaj prehrane može biti:

ortoreksija,
manoreksija,
pregoreksija itd.

Svaki od ovih poremećaja u prehrani predstavljaju specifičan problem kojega je nužno liječiti, a liječenje poremećaja u prehrani je gotovo uvijek uspješno ako se intervenira na vrijeme.

U Hrvatskoj trenutno od poremećaja u prehrani boluje više od 35 000 ljudi, a većinom su to mlade žene ili mladi muškarci koji imaju značajnih poteškoća s prihvaćanjem vlastitog tijela što rezultira izgladnjivanjem, nezadovoljstvom i manjkom samopoštovanja.

Kako se manifestiraju poremećaji u prehrani?

Poremećaje u prehrani ponekad je teško prepoznati, pogotovo kad se tek krenu pojavljivati prvi simptomi. Naime, osoba provodi strogu dijetu, jede premalo ili previše, a nikad nije zadovoljna svojim izgledom. Glavni simptomi poremećaja u prehrani su:

poremećen odnos prema hrani,
negativna slika o svom tijelu,
narušeno samopoštovanje.

Uzroci poremećaja u prehrani

Ne postoje konkretni uzroci poremećaja u prehrani, ali se smatra da su prisutni biološki, psihološki i sociokulturalni uzroci.

Biološki uzroci	sklonost debljanju, povijest poremećaja u prehrani u obitelji, pojava depresije u obitelji
Psihološki uzroci	perfekcionizam, emocionalna nestabilnost, nisko samopoštovanje, depresija, anksioznost, poremećeni odnosi unutar obitelji
Sociokulturalni uzroci	pritisak društva, medijsko nametanje idealnog izgleda, naglašavanje mršavosti, nerealni zahtjevi i očekivanja od žena i njihovog izgleda, neprihvaćanje prirodnog oblika tijela

Ostali simptomi poremećaja u prehrani

Iako se poremećaji u prehrani mogu manifestirati na različite načine, neki simptomi mogu poslužiti kao znakovi upozorenja kod ovakvih poremećaja, a to su:

držanje stroge dijete,
osjećanje krivnje nakon obroka,
iracionalan strah od debljanja,
iskrivljena slika vlastitog tijela,
pretjerano vježbanje,
opterećenost hranom,
prejedanje,
pretjerano kontroliranje unosa hrane,
povraćanje nakon obroka,
česti odlasci na zahod nakon jela (namjerno izazivanje povraćanja),
jedenje u tajnosti,
nagle promjene u težini,
povlačenje u sebe,
depresija ili anksioznost,
česte promjene raspoloženja.

Simptomi poremećaja u prehrani se javljaju postepeno, a osoba ih pod svaku cijenu pokušava sakriti. Kako se simptomi s vremenom razvijaju, osoba gubi kontrolu nad svojom prehranom zbog čega nepromišljeno odbija hranu ili pak previše hrane unosi u organizam.

Kada se javljaju poremećaji u prehrani?

Poremećaji u prehrani se uglavnom javljaju u mlađoj životnoj dobi ili adolescenciji. Pokazalo se da su najčešći poremećaji prehrane kod adolescenata koji su često medijski napadnuti sa svih strana savršenim i poželjnim slikama tijela. Većina tih slika je nerealna i idealizirana što većina mladih ne prepoznaje u svojoj dobi.

Česti su i poremećaji u prehrani kod djece koji se mogu uočiti u odbijanju hrane ili prejedanju. Takve poteškoće u prehrani su uglavnom prolazne pogotovo kada se javljaju kod male djece, ali ako potraju, vrlo vjerojatno je riječ o nekom poremećaju u prehrani zbog čega biste morali potražiti stručni savjet za poboljšanje prehrane djeteta.

Tri osnovne vrste poremećaja u prehrani

Postoje tri osnovne vrste poremećaja u prehrani, a to su:

Anoreksija

Anoreksija je poremećaj u prehrani kod kojega je slika o tijelu potpuno iskrivljena, a doslovno znači nedostatak apetita. Osoba se osjeća debelo ili smatra jedan dio tijela izrazito debelim zbog čega poduzima sve kako bi skinula višak kilograma kojega zapravo nema. Iskrivljena slika vlastitog tijela rezultira izgladnjivanjem što može dovesti do smrti.

Kod anoreksije, osoba trajno ograničava kalorijski unos kako bi smanjila tjelesnu težinu, a uz to ju obuzima i strah da će dobiti na težini. Anoreksija se može pojaviti u dva tipa:

restriktivni tip anoreksije – tijekom epizoda anoreksije nema redovitog prejedanja ili čišćenja,
tip anoreksije s prejedanjem/čišćenjem – tijekom epizoda anoreksije javlja se redovito prejedanje ili čišćenje (namjerno povraćanje ili zlouporaba laksativa i diuretika).

Više o anoreksiji možete pročitati ovdje.

Bulimija

Bulimiju karakterizira unos količine hrane koji je znatno veći od uobičajenog, te namjerno povraćanje poslije obroka. Kod bulimije, osoba gubi kontrolu nad jedenjem zbog čega ima potrebu sama izazvati povraćanje jednom tjedno kroz tri mjeseca.

Osobe koje boluju od bulimije često osjećaju sram ili krivnju zbog pojedene hrane, a umjesto povraćanja mogu gladovati, pretjerano vježbati ili upotrijebiti laskative i diuretike poslije prejedanja.

Ono što često može biti glavni pokazatelj da osoba ima problema s bulimijom su njezini zubi koji su žute boje i uglavnom u izrazito lošem stanju. Uzrok tom stanju je povraćanje, odnosno želučana kiselina koja nagriza zubnu caklinu.

Više o bulimiji možete pročitati ovdje.

Kompulzivno prejedanje

Kompulzivno prejedanje je karakterizirano znatno većom količinom hrane koju osoba konzumira zbog gubitka osjećaja kontrole nad jedenjem tijekom trajanja epizode prejedanja. Iako želi prestati jesti u određenom trenutku, osoba se ne može kontrolirati zbog čega jede brže nego što je uobičajeno i dok se ne javi osjećaj neugodne napuhanosti i pretrpanosti.

Nakon prejedanja, javlja se osjećaj krivnje i srama, a može se pojaviti i depresija zbog toga što je osoba svjesna da je opet previše pojela. Prejedanje se javlja najmanje jedanput tjedno u periodu od tri mjeseca.

Kompulzivno prejedanje se ne pojavljuje isključivo tijekom bulimije ili anoreksije, a često je potaknuto provođenjem strogih dijeta koje povećavaju žudnju za hranom i dovode do pojave intenzivnog osjećaja gladi zbog čega se osoba počinje prejedati.

Nakon prejedanja, osoba shvati da se nije smjela to napraviti, te ponovno kreće na dijetu. Kao što i sami možete uočiti, to je začarani krug prejedanja i izgladnjivanja.

Iako većinom žene obolijevaju od poremećaja u prehrani, čini se da čak oko 40% muškaraca ima problema upravo s kompulzivnim prejedanjem.

Više informacija o kompulzivnom prejedanju možete pročitati ovdje.

Ostale vrste poremećaja u prehrani

Postoje i neki nespecifični oblici poremećaja u prehrani kao što su:

ortoreksija – poremećaj u prehrani koji nastaje kad osobe koje odluče jesti kvalitetnije, svoj prehrambeni plan pretvore u iracionalni strah koji se temelji na unos isključivo zdrave i čiste hrane do te mjere da se izbjegava apsolutno svaka vrsta hrane koja sadrži i najmanje bezazlene količine umjetnih boja, aroma, šećera itd.,
manoreksija – poremećaj u prehrani koji se odnosi na muškarce koji su opsjednuti vježbanjem i pretjeranom konzumacijom proteinskih preparata kako bi potaknuli izgradnju mišićnog tkiva,
pregoreksija – poremećaj u prehrani koji se odnosi na trudnice koje i tijekom trudnoće kontroliraju tjelesnu težinu kroz pretjerano vježbanje (čak i u zadnjem tromjesečju trudnoće) ili kroz nenormalnu potrebu brzog skidanja kilograma nakon poroda.

Liječenje poremećaja u prehrani

Najvažniji oblik liječenja kod poremećaja u prehrani je upravo psihoterapija koja radi na emocijama, samopoštovanju i suočavanju s problemima, te uspostavljanju zdravog životnog stila.

Uz psihoterapiju, važna je uloga psihijatra posebno ako je u pitanju povezanost poremećaja u prehrani s nekim psihičkim oboljenjima kao što su depresija ili anksioznost. Tada je potrebno uvesti i lijekove (npr. antidepresive) kako bi se utjecalo na smanjenje psihičkih smetnji.

Važnu ulogu u liječenju imaju i nutricionisti i liječnici koji prate cjelokupno zdravstveno stanje osobe kako bi joj osigurali čim kvalitetniju pomoć. Korisne su i psihoedukativne radionice, kreativne radionice, grupe podrške i samopomoći, te terapije opuštanja.

Rana intervencija kod poremećaja u prehrani povećava vjerojatnost uspješnog liječenja i brzog oporavka. Svakako treba uzeti u obzir da je oporavak proces koji će potrajati neko vrijeme zbog čega je izrazito važna podrška obitelji i prijatelja koji mogu znatno utjecati na trajanje oporavka.

Centar za poremećaje hranjenja – Hrvatska

Iako se u Hrvatskoj zdravstvo dosta dobro brine za liječenje poremećaja u prehrani, važno je spomenuti da postoji i Centar za poremećaje hranjenja koji pruža podršku na različite načine osobama koje su oboljele od nekog oblika poremećaja u prehrani.

Za sva pitanja u vezi poremećaja u prehrani im se možete javiti svakim radnom danom 10 – 15 sati na broj 098 900 59 73, a više informacija o centru možete potražiti ovdje.