Kao što im i samo ime kaže, antidepresivi su lijekovi za liječenje depresije. Postoji nekoliko vrsta antidepresiva, a smatra se da su jako učinkoviti kod liječenja depresije u kombinaciji sa psihoterapijskim mjerama. U nastavku saznajte nešto više o antidepresivima.

Vrste antidepresiva

Postoji nekoliko skupina antidepresiva koje se razlikuju u načinu i intenzitetu djelovanja kod liječenja depresije. Svaka skupina antidepresiva utječe na određene neurotransmitere u živčanom sustavu koji su važni za prenošenje živčanih impulsa od stanice do stanice.  

Neselektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina

Ova vrsta antidepresiva blokira ponovnu pohranu neurotransmitera noradrenalina, serotonina i dopamina. Na taj način povećavaju njihovu koncentraciju na spojevima živčanih stanica. Noradrenalin je jedan od hormona stresa, serotonin regulira finu mišićnu kontrakciju, osjećaj boli, raspoloženje i apetit, a dopamin je odgovoran je normalno funkcioniranje organizma te za sustave ugode i nagrade u mozgu.

Najčešće nuspojave ove vrste antidepresiva su mogući utjecaji na neurotransmiter acetilkolin koji je odgovoran za održavanje stanja svijesti, učenje i pamćenje. Tako se mogu pojaviti:

• suhoća usta,
• probavne poteškoće,
• zamućenje vida,
• vrtoglavice,
• otežano mokrenje,
• poremećaji raspoloženja,
• poremećaji spavanja.

U težim situacijama može doći do poremećaja rada srca pa je potrebno kontrolirati EKG. Unatoč tome, ovi antidepresivi se koriste već godinama te je njihova učinkovitost pouzdano dokazana.

U ovu skupinu ubrajaju se klomipramin, amitriptilin, maprotilin i drugi.

Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI)

Kod ove skupine antidepresiva dolazi do blokiranja ponovne pohrane serotonina. Na druge neurotransmitere ovi antidepresivi djeluju slabo ili gotovo nikako.

Ova vrsta antidepresiva je ciljano napravljena kako bi djelovala isključivo na serotoninski sustav, odnosno na funkcije raspoloženja, boli, mišićnih kontrakcija, apetita itd. Vrlo dobro su podnošljivi i nemaju neugodnih nuspojava.

U ovu skupinu ubrajamo lijekove citalopram, fluvoksamin, paroksetin, sertralin i fluoksetin. Ovo su jako djelotvorni i sigurni antidepresivi.

Neselektivni inhibitori monoaminooksidaze (MAOI)

Ova vrsta antidepresiva blokira enzim monoaminooksidazu (MAO). Njegova glavna uloga je razgradnja neurotransmitera, a posljedica djelovanja je povećanje koncentracije neurotransmitera u središnjem živčanom sustavu.

Antidepresivi ove skupine mogu imati opasne nuspojave zato što uzimanjem ovih lijekova i hrane koja sadrži mnogo tiramina (npr. pivo, kvasac, kobasica, fermentirani sir itd.) mogu nastati jake glavobolje ili pak smrtonosni porast krvnog tlaka.

Selektivni inhibitori monoaminooksidaze tipa A

Antidepresivi ove skupine su jako sigurni lijekovi dobre podnošljivosti. Pri uzimanju nije potrebna dijeta, a djelotvornost je gotovo uvijek prisutna.

Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina (SNRI)

Ova vrsta antidepresiva se ubraja u najnovije skupine lijekova. Lijek koji predstavlja ovu skupinu je venlafaksin koju djeluje na inhibiciju ponovne pohrane serotonina, noradrenalina i dopamina. Ovaj lijek dovodi do uspostavljanja farmakološke ravnoteže djelujući na više neurotransmiterskih sustava, pa je stoga njegova efikasnost velika i pouzdana.

Još jedna prednost ovoj skupini antidepresiva je izostajanje neugodnih nuspojava i povlačenje simptoma depresije u potpunosti.

Odabir antidepresiva

Zahvaljujući brojnim istraživanjima koja se često provode kod ispitivanja djelovanja antidepresiva, noviji lijekovi su znatno sigurniji po pitanju nuspojava i svojoj učinkovitosti. Unatoč tome, antidepresivi se ne izdaju bez liječničkog recepta.

Ovisno o povijesti bolesti osobe s depresijom ili lijekovima koje je već prije uzimala, liječnik će odrediti koji bi antidepresiv mogao biti najdjelotvorniji. Ako takvih podataka nema, liječnik će propisati one antidepresive koji su najsigurniji za pacijenta ovisno o mogućim nuspojavama ili postojanjem tjelesnih bolesti kod bolesnika.

S obzirom na to da depresiju često prate i drugi psihički poremećaji, kao što su anksioznost i neuroze, moguće je da će liječnik odlučiti propisati kombinaciju nekih drugih lijekova uz antidepresive, a to su često anksiolitici koji se koriste za ublažavanje lakših psihičkih poremećaja. Osim anksiolitika, moguće je da se uključe i antipsihotici ukoliko je riječ o popratnim simptomima psihoze uz depresiju.

Trajanje liječenja antidepresivima

Liječenje antidepresivima se može podijeliti u dvije faze.

Prva, akutna faza traje četiri do šest tjedana. Ona je vrlo važna za promatranje mogućih nuspojava ili za slučaj da antidepresiv treba zamijeniti nekim drugim.

Zatim slijedi druga faza koja predstavlja terapiju održavanja i traje otprilike godinu dana. Cilj ove faze je sprječavanje ponovne pojave depresivnih epizoda, a ako se to dogodi, terapija se produžuje do daljnjega. Ako se djelovanje odmah ne uočava, treba uzeti u obzir da antidepresivi trebaju određeno vrijeme kako bi mogli djelovati. 

Najpoznatiji antidepresivi

Agencija za lijekove i medicinske proizvode predstavila je listu najpopularnijih antidepresiva temeljenu na međunarodnoj jedinici mjerenja potrošnje lijekova. Prvih pet najpopularnijih depresiva je:

1. Asentra (sertralin),
2. Seroxat (paroksetin),
3. Fevarin (fluvoksamin),
4. Cipralex (escitalopram),
5. Citalon (citalopram).

Korisni savjeti

Antidepresivi mogu uzrokovati promjene raspoloženja, ali to nije pravilo. Ako uočite da imate probleme s naglim promjenama raspoloženja ili javljanjem ravnodušnosti, možda trebate promijeniti lijek.

Nije istina da antidepresivi uzrokuju ovisnost. Ako se redovno konzultirate sa svojim liječnikom i pratite djelovanje lijekova, s vremenom bi se simptomi depresije trebali ublažiti, a kasnije i potpuno nestati. Tada je vrijeme za postepeno smanjivanje doze lijeka, a u konačnici i za ukidanje lijeka.

Antidepresivi – nuspojave

Antidepresivi mogu imati razne nuspojave, od debljanja do poremećaja raspoloženja. Ako se i sami suočite s takvim nuspojavama, imajte na umu da to upravo znači da lijek djeluje i da čini ono što treba u organizmu.

Budite svjesni ozbiljnosti svoje bolesti. Nemojte raditi nagle promjene niti očekivati djelovanje antidepresiva u samo tjedan dana. Oko 80% pacijenata prestaje uzimati antidepresive na svoju ruku bez savjetovanja liječnika, stoga većina njih opet doživi depresivnu epizodu i sve ponavlja ispočetka. Ne žurite s takvim odlukama i uvijek se savjetujte s liječnikom u vezi svih promjena.

Ako liječnik ipak smatra da još uvijek nije potrebno uzimati antidepresive jer depresivne epizode nisu toliko ozbiljne, svakako pročitajte nešto više u članku:” Prirodni antidepresivi “.

• antidepresivi
• depresija
• lijekovi
• neurotransmiteri
• noradrenalin
• psihologija
• serotonin