Asertivnost je sposobnost iskrenog izražavanja vlastitih mišljenja, osjećaja i stavova na način koji ne krši prava drugih. Mnogi ljudi misle da je biti asertivan vrlo jednostavno i da smo gotovo uvijek asertivni.

Međutim, jesmo li zaista uvijek spremni zauzeti se za svoje stavove i izraziti vlastito mišljenje na način koji ne vrijeđa druge ljude?

Kada je potrebno asertivno ponašanje?

Problemi s asertivnošću se uglavnom javljaju u onim trenucima kad trebamo druge nešto zamoliti ili im ugoditi. U takvim situacijama smatramo da nije lijepo izražavati svoje želje i potrebe, nego da su u tom trenutku nečije tuđe potrebe iznad naših.

Često se smatra da asertivne osobe stvaraju nemire u odnosima, no vjerojatno onda nije riječ o asertivnosti nego o agresivnosti. Iako su u pitanju dva pojma koja su povezana, ali opet suprotna, važno je spomenuti da pravilno asertivno ponašanje može samo poboljšati komunikaciju i odnose.

Ljudi nerijetko odabiru pasivno ponašanje u situacijama kada bi se zapravo trebali izboriti za sebe. Mnogi smatraju da je pasivna šutnja u situacijama odlučivanja i rješavanja problema najbolji odabir. Nažalost, to je potpuno pogrešno.

Ako netko kaže ili učini nešto što nam se ne sviđa, trebamo li biti tihi i pokušati ostati daleko od te osobe u budućnosti kako nam ne bi više uzrokovala probleme ili trebamo jasno izraziti što nam se ne sviđa i zamoliti je da to prestane raditi?

Koje su prednosti asertivnog ponašanja?

Iako je dugoročno stabilan i iskren odnos između dvoje ljudi glavni cilj asertivnosti, postoje još neke prednosti koje Vam asertivno ponašanje može donijeti:

• uspješno vladanje stresom,
• razvijanje dobre samokontrole,
• osjećaj samopoštovanja i samopouzdanja,
• povećanje samouvjerenosti,
• ostvarivanje ciljeva, želja i potreba,
• otvorenost za nova rješenja,
• zalaganje za rješavanje konflikata.

Što se može dogoditi ako nismo asertivni?

Nažalost, izbjegavanje asertivnosti i odabir pasivnosti ima svoju cijenu. Ona ponekad može biti previsoka, pogotovo ako uvijek odabirete šutnju oko izricanja onoga što Vas smeta ili Vam se ne sviđa kod drugih. No, morate biti svjesni da je u takvim situacijama moguća pojava:

• depresije – osjećaj bespomoćnosti, beznadnosti, gnjeva ili nemogućnost kontrole nad životom,
• mržnje – skrivena ljutnja zbog drugih koji Vas iskorištavaju i manipuliraju,
• frustracije – zašto sam dopustio da se to dogodi i zašto nisam reagirao,
• nasilja – dugotrajno nakupljanje bijesa u Vama može eskalirati puno većim problemima.

Ako se odlučite biti neasertivni i uvijek šutjeti kad se pojavi problem, to znači da ćete uvijek probleme stavljati pod tepih. To može funkcionirati jedno kratko vrijeme, ali strašna je i sama pomisao kako mogu svi ti nakupljeni problemi izgledati kad jednog dana izađu s druge strane tepiha u puno većem i gorem obliku.

Je li asertivnost uvijek poželjna?

Prije nego što odlučite djelovati asertivno u određenoj situaciji, morate odlučiti možete li živjeti s mogućim posljedicama takvog ponašanja. Iako asertivno ponašanje obično dovodi do pozitivnog odgovora, neki bi ljudi mogli negativno reagirati na njega.

Ako se dosad niste ponašali asertivno i odlučite isprobati takvo ponašanje, ne smijete zaboraviti da je druga osoba već vjerojatno navikla na Vaše trenutno ponašanje i da se može zbuniti kada promijenite stil komunikacije. Stoga bi bilo dobro drugoj osobi reći što pokušavate učiniti ili odabrati mirniji trenutak.

Asertivnost s bliskim osobama je ponekad puno teža nego s potpunim strancima. To nije ništa čudno s obzirom na to da se vjerojatno bojite kako će osoba koja Vam puno znači reagirati ako joj kažete nešto što Vas smeta ili biste htjeli da promijeni kod sebe. Stoga je važno znati pravilno asertivno komunicirati.

Asertivnost u komunikaciji

Jedan od najčešćih problema u komunikaciji uzrokovan je pokušavanjem čitanja ljudskih umova ili očekivanja da ih drugi pročitaju. Ako želite da ljudi reagiraju na vaše ideje i potrebe, morate biti u mogućnosti izreći ih na način koji će drugima dati priliku da odgovore na njih.

Kada je u pitanju komunikacijska asertivnost, vježbe nikad nisu dovoljne zato što je asertivnost u komunikaciji potrebno svakodnevno vježbati. Mirne situacije nisu problem za asertivno komuniciranje. Veći je problem u onim napetim situacijama koje ne mogu čekati odgodu nego morate u tom istom trenutku reći što Vas smeta kod druge osobe, a opet ne povrijediti njezine osjećaje.

Asertivno komuniciranje odlikuje otvorenim i iskrenim izražavanjem misli i osjećaja vezanih uz temu rasprave bez kršenja prava druge osobe. Često se u asertivnoj komunikaciji koriste „ja poruke“ koje su neizmjerno važan aspekt asertivnog komuniciranja.

Karakteristike asertivne komunikacije su:

• aktivno slušanje (gledanje u oči te pokazivanje razumijevanja i osjećaja),
• jasno i direktno iznošenje svojih stajališta i osjećaja,
• korištenje „ja“ poruka,
• predlaganje rješenja,
• poštivanje drugog,
• pozitivno izricanje prigovora (kritika),
• pohvale drugom,
• spremnost ispričati se kad se pogriješi,
• kontrola negativnih osjećaja.

Kako asertivno komunicirati?

Asertivno komuniciranje se uči, a za to čak postoje primjeri i vježbe. Nažalost, mnogi misle da je ovakav način komuniciranja vrlo jednostavan i da ga svatko može koristiti bez imalo muke, ali kad se krene u praksu, teorija se pokaže puno drugačijom.

JA PORUKA ima jasnu formu što pomaže da je relativno lako naučimo koristiti. Za početak moramo naučiti da govorimo o sebi, a ne o drugoj osobi i da preuzmemo odgovornost za ono što mi želimo. To je zapravo asertivna komunikacija – jasno se zauzimamo za svoju potrebu bez ugrožavanja druge osobe.

Da bi se to uspjelo, treba poznavati sebe, svoje osjećaje i svoju potrebu, tj. što nama smeta, zbog čega nam to smeta i što želimo od druge osobe.

Korištenje „ja poruka“ ima svoj obrazac koji Vam može pomoći u asertivnom načinu komuniciranja, a taj obrazac izgleda ovako:

• Osjećam se ___________________ (treba prepoznati kako se osjećamo),
• kada ti ______________________ (dati konkretan opis ponašanja, bez etiketa),
• zato što _____________________ (zbog čega nam to ponašanje izaziva taj osjećaj),
• stoga želim (hoću, ne želim) _________ (ne TI TREBAŠ, već JA želim, trebam, hoću, neću…).

Kako bismo mogli pokazati na konkretnoj situaciji komunikacijsku asertivnost, primjeri koji slijede Vam mogu pomoći:

• Osjećam se ljuto kada ti ne pospremiš stvari za sobom zato što onda osjećam da ne poštuješ naš dogovor, stoga želim da redovito pospremaš svoje stvari.

Asertivna rečenica može biti i pozitivna:

• Osjećam se radosno i poštovano kada me pitaš za mišljenje i savjete oko uređenja kuće zato što onda smatram da ti je stalo do mojega mišljenja, stoga bih htjela da me češće pitaš za savjet i mišljenje.

Asertivnost i agresivnost

Asertivnost se često miješa s agresivnošću. Međutim, te dvije vrste ponašanja nisu ni približno iste. Asertivnost se temelji na ravnoteži. Zahtijeva izravno osvješćivanje želja i potreba uključujući i rad na ostvarenju istih, ali također se uzimaju u obzir prava, potrebe i želje drugih.

Asertivne osobe su samouvjerene i snažno izgaraju za svoje želje i ciljeve, ali su isto tako svjesne drugih ljudi oko sebe zbog čega inzistiraju na pravdi, suosjećanju i empatiji.

Agresivno ponašanje je samo po sebi negativno i temelji se na osvajanju moći nad nekim ili nečim. Agresivne osobe čine samo ono što je u njihovom interesu bez obzira na prava, potrebe, osjećaje ili želje drugih ljudi. Moć koju koriste agresivni pojedinci je sebična, a obrasci ponašanja su nerijetko nasilni i naporni.

Agresivno ponašanje se najlakše može prepoznati po tome što takve osobe uzimaju ono što žele, često bez pitanja.

Asertivno ponašanje – savjeti

Asertivnost zahtijeva izravno suočavanje s drugom osobom, stoga uzmite u obzir sljedećih nekoliko savjeta ukoliko želite usvojiti asertivan obrazac ponašanja:

• Kada se morate suočiti s drugom osobom, odaberite ravno sjedenje ili stajanje. Budite sigurni da imate ugodan, ali ozbiljan izraz lica te zadržite svoj glas smirenim i mekim, ne prigušenim ili napadajućim.
• Koristite „ja poruke“. Nemojte prozivati drugu osobu ili direktno govoriti što ona treba napraviti, nego uvijek pokušajte staviti sebe u tu situaciju: „Da sam ja na tvojem mjestu, pokušao bih napraviti ove stvari drugačije!“
• Usredotočite se na problem, a ne na optuživanje ili okrivljavanje druge osobe. Ako Vas netko prekine dok budete pričali, radije mu recite: „Htio bih ispričati svoju priču bez prekidanja.“ umjesto „Uvijek prekidate moje priče!“
• Koristite činjenice, a ne predrasude. Ako odabirete argumentiranu raspravu, nemojte napadati osobu, nego joj pokušajte posvijestiti da je njezino ponašanje uzrokovalo probleme te da to želite riješiti.
• Budite jasni i koristite izravne zahtjeve. Nemojte svojom komunikacijom pozvati drugu osobu da automatski kaže „ne“ na sve Vaše zahtjeve.
• Budite spremni prihvatiti kritiku. Vrlo je moguće da će Vas netko svojim komentarima uvrijediti i reći ono što baš ne biste htjeli čuti, ali u tom trenutku morate kontrolirati svoj bijes i ljutnju koju osjećate te smireno odgovoriti na asertivan način.
• Naučite reći „ne“! Ne morate uvijek svima udovoljiti niti raditi ono što drugi od Vas traže. Ako možete nešto napraviti, sasvim je u redu pomoći. No, ako Vas netko iskorištava i manipulira s Vama, onda morate imati hrabrosti reći „ne“ koliko god to teško bilo.
• Asertivnost je vještina, a vještinu treba vježbati. Redovito vježbajte asertivno ponašanje i iskoristite razne situacije kako bi Vam asertivnost postala automatska reakcija na sve probleme.

• agresivnost
• asertivnost
• pasivnost
• psihologija