Ortoreksija (lat. orthorexia nervosa) označava stanje tijekom kojega je osoba patološki usmjerena na zdravu prehranu. Osobe koje boluju od ortoreksije često imaju simptome anksioznosti koji mogu biti povezani s anoreksijom ili drugim poremećajima prehrane. 

Pojam “ortoreksija” osmislio je doktor Steve Bratman 1997. godine. Latinska riječ “ortho” znači ispravan, a “orexia” apetit.

Za razliku od drugih poremećaja prehrane, ortoreksija je stanje kod kojeg osobe prate kvalitetu, a ne količinu hrane. Ljudi s ortoreksijom nisu fokusirani na gubitak težine za razliku od ljudi s anoreksijom ili bulimijom.

Uzroci ortoreksije

Iako osoba može započeti sa zdravim načinom prehrane kako bi poboljšala svoje zdravlje, to može postati pretjerano. Tijekom vremena dobre namjere sa zdravim načinom života mogu rezultirati ortoreksijom. 

Nekoliko istraživanja donijelo je zaključke kako oni čija je karijera usko povezana sa zdravim načinom života imaju visok rizik oboljenja od ortoreksije. Primjerice, zdravstveni radnici, operni pjevači, plesači baleta, glazbenici simfonijskog orkestra i sportaši neke su od osoba koje su češće izložene riziku obolijevanja od ortoreksije.

Istraživanja o točnim uzrocima ortoreksije su manjkava, ali opsesivno-kompulzivne sklonosti te prijašnji ili trenutni poremećaji prehrane utječu na pojavu ortoreksije. Također, uzroci mogu biti i sklonosti perfekcionizmu i visoka anksioznost.

Ortoreksija može biti potaknuta:

• potrebom za kontrolom,
• bježanjem od straha,
• željom za mršavljenjem,
• željom za poboljšanjem samopouzdanja,
• potragom za duhovnosti kroz hranu, 
• korištenjem hrane za stvaranje identiteta.

Također, rizik ovisi o dobi, spolu, razini obrazovanja i socioekonomskom statusu, ali potrebno je provesti više istraživanja kako bi se donijeli konkretni zaključci.

Simptomi ortoreksije

U posljednje vrijeme sve je veći globalni trend zdravog načina života. Ljudi izbacuju skoro sve grupe namirnica iz prehrane smatrajući kako je to jedini način da budu zdravi i puni “pozitivne energije”.

Neki od simptoma ortoreksije su:

• pretjerano istraživanje o hrani – jedno je provesti nekoliko minuta gledajući nutritivnu tablicu proizvoda ili čitajući na internetu o informacijama ili sastojcima nekog proizvoda, ali ako provodite sate razmišljajući o hrani i planirajući obroke znači da imate ortoreksiju,
• odbijanje različitih vrsta hrane – normalno je odbijati jesti određenu hranu jer vam se ne sviđa okus, ali osobe s ortoreksijom izbacivanje različite vrste hrane; primjerice žitarice ili bilo koju hranu koja sadrži konzervanse ili hranu koja se ne čini “zdravom”,
• strah od gubitka kontrole – imate osjećaj da postupate ispravno ako jedete zdravo, ali također mislite da ako pojedete jedan obrok koji niste sami pripremili (uključujući i večeru u restoranu) postajete loša osoba,
• kritičnost o odabiru hrane vaših prijatelja ili obitelji,
• “začarani krug” – preokupacija hranom uzrokuje “začarani krug” između ljubavi prema sebi i krivice ako prestanete s kontroliranjem dok kontinuirano ograničavate svoju prehranu,
• smanjenje kvalitete života.

U nekim slučajevima osobe odbijaju toliko vrsta hrane da postaju pothranjene. 

Kako se ortoreksija dijagnosticira?

Ortoreksiju će dijagnosticirati vaš psiholog ili psihoterapeut do kojeg možete doći preko HZZO-a tako da vaš liječnik opće prakse napiše uputnicu za potrebnu psihoterapiju. Iako neki stručnjaci smatraju da još ne postoji dovoljan broj istraživanja koji mogu potvrditi da je ortoreksija bolest, mnogi smatraju kako je ovaj fenomen već zahvatio previše žrtvi. Ako primijetite da imate simptome ortoreksije, bitno je priznati da imate poremećaj i potražiti pomoć. 

Postoje dva kriterija kojim se razlikuju pojmovi između zdravog načina prehrane i ortoreksije, a to su opsjednutost zdravom prehranom i ponašanje koje utječe na svakodnevni život.

Opsjednutost zdravom prehranom

Opsjednutost zdravom prehranom uključuje emocionalni stres povezan s odabirom hrane. Emocionalni stres utječe na:

• ponašanja ili misli – dolazi do kompulzivnog ponašanja ili psihičke preokupiranosti odabirom hrane koja poboljšava zdravlje,
• namjerno izazvanu anksioznost – kršenjem prehrambenih pravila koje si osoba postavi može uzrokovati anksioznost, sram, strah od bolesti ili osjećaj nečistoće,
• stalna ograničenja – prehrambena ograničenja koja tijekom vremena postaju sve veća mogu uključiti izbjegavanje skoro pa svih vrsta hrane što može rezultirati potpunim postom.

Ponašanje koje utječe na svakodnevni život

Kompulzivno ponašanje ograničava normalan svakodnevni život, a može rezultirati:

• medicinskim problemima: pothranjenost, značajan gubitak težine ili druge medicinske komplikacije,
• poremećajem normalnog života: stres ili problemi u društvenom i akademskom funkcioniranju zbog uvjerenja ili ponašanja koja su povezana sa zdravim životom,
• emocionalnom ovisnošću: samopouzdanje, identitet ili zadovoljstvo pretjerano ovise o vlastitim pravilima prehrane.

Praćenje zdravog načina prehrane nije ortoreksija. Entuzijazam za zdravom prehranom ne postaje ortoreksija dok taj entuzijazam ne postane opsesija. Ortoreksija je emocionalan, samokažnjavajući odnos s prehranom koji uključuje postupno eliminiranje određene hrane. Taj odnos utječe na svaki trenutak u danu, ometa razgovor s drugim osobama i osnovni je izvor samopouzdanja, vrijednosti i značenja.

Ortoreksija utječe na društvenu izoliranost, uznemirenost te može utjecati i na fizičko kažnjavanje vlastitog tijela ako osoba postane preokupirana zdravom prehranom.

Osnovni princip zdrave prehrane koja se bazira na organskim cjelovitim namirnicama, bez konzervansa i GMO-a ne smatra se restriktivnim načinom prehrane i rijetko utječe na pojavu ortoreksije. Također, bezglutenska prehrana ne utječe na pojavu ortoreksije.

Paleo prehrana može dovesti do ortoreksije ako osoba pretjeruje s izbacivanjem proizvoda koji nisu u skladu s normalnim načinom prehrane. 

Sirovo veganstvo ima visoki potencijal razvitka ortoreksije. Zahtjevan je način prehrane za održavanje i mnogi ljudi koji razviju ortoreksiju prakticirali su taj način prehrane. Međutim, postoje i oni koji prate taj način prehrane i nisu ortoreksični.

Frutarijanstvo predstavlja ekstreman način prehrane jer nema dovoljno nutrijenata koji bi održavali stabilno zdravlje te prerasta u opsesiju.

Zdrav način prehrane prerasta u ortoreksiju kada odnos s hranom počinje utjecati na bitne stavke ljudskog života. Prepoznaje se kao situacija u kojoj potraga za zdravom prehranom preuzme svakodnevno razmišljanje i ne pomaže kod poboljšavanja zdravlja.

Posljedice ortoreksije

Ortoreksija utječe na svakodnevni život, osoba pretjerano razmišlja o hrani i svojstvima hrane, provodi više od tri sata dnevno razmišljajući o obrocima i izolira se u društvu zbog opsesije zdravom hranom.

Kao i u slučaju drugih opsesivnih poremećaja, ortoreksija može dovesti i do iznenadnih promjena raspoloženja, ali i samovoljne društvene izolacije. Takve osobe provode većinu svog života planirajući i pripremajući zdrave obroke te nakon nekog vremena gube kontrolu i odolijevaju iskušenjima. Izbjegavaju određene osobe jer nemaju ista uvjerenja o pravilnoj prehrani ili nemaju navike da nose unaprijed pripremljenu hranu sa sobom.

Ozbiljne posljedice ortoreksije su prestanak intuitivnog načina jedenja hrane i društvena izoliranost.

Prestanak intuitivnog načina hranjenja  

Osoba više ne zna kada je gladna i ne uživa u jelu. Intuitivni način prehrane označava da znamo koliko nam je hrane potrebno, što želimo jesti i da znamo kada smo siti. Kada osoba sebe ograničava to podrazumijeva volju i djelovanje na suprotan način od zadovoljavanja tjelesnih i psihičkih potreba. Na kraju to rezultira gubitkom kontrole zbog čega se osoba osjeća krivom.

Mnogo ljudi se osjeća loše kada jedu previše ili ne prate dijetu, ali brzo prijeđu preko toga. S ortoreksijom, krivica se pogoršava i rezultira osjećajem gađenja prema samome sebi. Trošeći previše energije na jedenje “prave” hrane rezultira robotskim hranjenjem bez zadovoljstva. Još gore, osoba s ortoreksijom možda nikada neće naučiti kako jesti prirodno zbog čega kontinuirano gubi kontrolu i osjeća se sramotno.

Društvena izoliranost 

Ljudi s ortoreksijom su toliko orijentirani na svoj zdrav način prehrane da planiraju cijeli život samo oko prehrane. Moguće je da samo kupuju u organskim ili zdravim trgovinama. Smatraju da su “skrenuli s puta” ako su pojeli komad kruha čiji nutritivni sastav nisu provjerili zbog čega postaju uznemireni. Vole jesti samo kod kuće jer tamo imaju potpunu kontrolu nad svojom prehranom.

Neki ortoreksičari razviju osjećaj nadmoći nad onima koji jedu nezdravu hranu. Preokupirani su razmišljanjem o posljedicama nezdrave prehrane, s time što jesti i koliko te nameću svoje stavove drugim ljudima.

Često izbjegavaju sve restorane jer ne znaju što kuhar koristi u pripremi hrane. Čak i odbijaju druženje s prijateljima i obitelji jer jedu samo određenu hranu. Zauzvrat, obitelj i prijatelji izbjegavaju osobu s ortoreksijom jer zdrava prehrana postaje tema razgovora. 

Liječenje ortoreksije

Ortoreksija nije dijagnosticirani oblik poremećaja jer ljudi oboljeli od ortoreksije se skrivaju iza “pravilnog načina prehrane”. Iako ortoreksija nije klinička dijagnoza, mnogi zdravstveni stručnjaci nisu svjesni problema. Moguće je zatražiti pomoć psihologa ili drugog zdravstvenog stručnjaka koji je specijaliziran za poremećaje prehrane.

Prije prelaska na zdrav način prehrane ili određenu dijetu potrebno je prvo savjetovati se s nutricionistom koji će na temelju procjene vašeg fizičkog stanja propisati određeni način prehrane.

Poliklinika Bagatin nudi uslugu nutricionističkog savjetovanja i izrade plana prehrane što obuhvaća procjenu trenutačnog zdravlja i prehrambenih navika, kao i razinu fizičke aktivnosti. Cijena nutricionističkog savjetovanja iznosi 300 kn, dok mjesečni individualni plan prehrane iznosi 1000 kuna.

Postoji nekoliko načina pomoću kojih se osoba s ortoreksijom može izliječiti:

• Normalan način prehrane koji podrazumijeva slušanje vlastitog tijela i prakticiranje fleksibilnosti. Predstavlja mogućnost konzumiranja hrane kada je osoba gladna i nastavak jedenja dok se ne osjeća sitom. Označava mogućnost biranja hrane koju osoba voli i u kojoj uživa. Normalna prehrana označava slušanje tjelesnih znakova gladi i sitosti – jedete kada ste zbilja gladni i prestajete kada ste siti (ali ne presiti) i zadovoljni. Najvažnije, normalan način prehrane podrazumijeva fleksibilnost jedenja prema okruženju, stupnju gladi i osjećajima. 
• Razvoj pravila za hranu koja nije niti dobra niti loša – osobe koje boluju od ortoreksije u glavi imaju pravila o “dobroj” hrani i o “lošoj” hrani pa je potrebno pomoći im stvoriti ravnotežu između jednog i drugog načina kako bi dobili osjećaj slobode.
• Zabavno iskustvo s hranom – potrebno je imati spontano iskustvo s jedenjem ili jedenje onoga što osoba želi, kada želi i ne samo zato što je ta hrana zdrava za nju.  Neki primjeri zabavnog iskustva su jedenje rukama, usporeno jedenje zatvorenih očiju, jedenje sladoleda, odlazak na večeru itd.

Najbitnije je da osoba koja ima ortoreksiju konzumira hranu koju voli i iskusi sve osjećaje oko hrane. Hranu mora prepoznati kao dobru stvar, a ne kao opsesiju koja svakodnevno troši energiju. 

Najbitnije je da osoba ima prehranu koja je uravnotežena i dio zdravog načina života, ali ne bi trebala biti jedini dio zdravog života. Osoba bi trebala brinuti o sebi na način koji nije povezan isključivo s hranom i uvidjeti da savršena prehrana nije dio sretnog života.

Bratmanov test za ortoreksiju

Steve Bratman je osmislio sljedećih nekoliko pitanja za osobe kod kojih postoji određena sumnja na prisutnost ortoreksije. Ako smatrate da ste u rizičnoj skupini, pokušajte odgovoriti  na sljedećih nekoliko pitanja s “da” ili “ne”. 

1. Provodite li više od tri sata dnevno razmišljajući o zdravoj hrani? 

2. Planirate li obroke nekoliko dana unaprijed? 

3. Je li vam prehrambena vrijednost obroka važnija od uživanja u jelu? 

4. Jeste li primijetili da vam se kvaliteta života promijenila otkad se povećala kvaliteta vaše prehrane? 

5. Jeste li postali stroži u izboru hrane koju jedete? 

6. Jeste li se odrekli hrane u kojoj ste nekad uživali kako biste konzumirali samo pravu hranu? 

7. Povećava li vam konzumacija zdrave hrane osjećaj samopoštovanja? 

8. Osjećate li krivnju kada pojedete nešto izvan vašeg jelovnika? 

9. Izolira li vas vaša prehrana iz društvenog života? 

10. Osjećate li potpuni mir i kontrolu nad sobom kada se zdravo hranite?

Ako ste potvrdno odgovorili na četiri ili više pitanja, vrlo vjerojatno imate problem s ortoreksijom. Potražite savjet liječnika ili psihologa kako biste utvrdili je li riječ o ortoreksiji te koji su najbolji načini liječenja.

Ostali poremećaji u prehrani

• Anoreksija – izbjegavanje i osjećaj odbojnosti prema hrani uz nedostatak apetita.
• Bulimija – neodoljiva potreba za hranom koja se nastoji utažiti velikim količinama hrane koje se nakon toga izazivaju na povraćanje.
• Kompulzivno prejedanje  – prejedanje koje proizlazi iz potrebe da se popune neugodne emocije.
• Manoreksija – poremećaj prehrane kod muškaraca.
• Pregoreksija – opsesivno kontroliranje prehrane i težine za vrijeme trudnoće.

• anksioznost
• ortoreksija
• poremećaj hranjenja
• poremećaji u prehrani
• zdrava prehrana

Učitaj više izvora