Poremećaj prejedanja podrazumijeva učestalo konzumiranje velikih količina hrane i osjećaj da ne možete prestati s jedenjem.

Svi se ljudi ponekad prejedu zbog određenih društvenih događanja, kao na primjer tijekom Božića, Uskrsa ili drugih praznika, ali kod nekih ljudi prejedanje stvara osjećaj gubljenja kontrole i postaje svakodnevno, pri čemu se može reći da osoba ima poremećaj prejedanja.

Ako osoba ima poremećaj prejedanja, može se osjećati posramljenom oko prejedanja i svaki put kada taj period prestane osoba obeća samoj sebi da će prestati, iako se to ne dogodi. Osoba ne može prestati jesti jer osjeća prisilu, pri čemu se ne može oduprijeti porivima i nastavlja jesti. 

Posljednje epidemiološke procjene u Republici Hrvatskoj prikazale su kako 40.000 ljudi ima zdravstveni problem poremećaja prehrane (anoreksija, bulimija, kompulzivno prejedanje, a ne pretilost).

Prejedanje – simptomi

Većina ljudi s poremećajem prejedanja su pretili, ali postoje i oni koji imaju poremećaj, a imaju normalnu težinu. Emocionalni i fizički simptomi poremećaja prejedanja uključuju:

• jedenje velikih količina hrane u određenom periodu (koji zna trajati po dva sata),
• osjećaj da jedenje nije pod kontrolom,
• jedenje kada ste siti ili niste gladni,
• brže jedenje nego inače,
• jedenje dok se ne osjećate nelagodno i presito,
• učestalo jedenje dok ste sami ili u tajnosti,
• osjećaj depresije, srama, zgroženosti, krivice ili uzrujanosti zbog prejedanja,
• često prakticiranje dijeta, ali najčešće bez gubljenja težine,
• česte promjene težine,
• jedenje male količine hrane pred drugim ljudima, a svejedno osoba ima veliku težinu,
• umor,
• uvjerenje da će život biti bolji ako uspiju izgubiti težinu,
• debljanje,
• gubitak seksualne želje.

Za razliku od osobe koja ima bulimiju, nakon prejedanja, osoba ne ide povraćati, piti laksative ili pretjerano vježbati. Možda čak i krene na dijetu ili pokuša jesti normalno, ali ograničavanje prehrane može dovesti do većeg prejedanja.

Kod nekih slučajeva, ljudi se prejedaju zbog nepromišljenih navika, kao što je sjedenje ispred televizije s vrećicom čipsa u ruci. Ali često je prejedanje rezultat emocionalnih problema. Ako osoba ima negativan pogled na svoje tijelo, to može utjecati na pojavu emocionalnog prejedanja. Prejedanje postaje poremećaj kada se javlja najmanje jedanput tjedno u periodu od minimalno 3 mjeseca.

Uzroci prejedanja

Mnoge osobe koje boluju od poremećaja hranjenja, članovi njihove obitelji i prijatelji pitaju se kako je došlo do razvoja poremećaja hranjenja. 

Poremećaji hranjenja nastaju zbog različitih faktora:

• Biološki – povijest oboljenja od poremećaja prehrane u obitelji, pojava depresije u obitelji, sklonost debljanju, neurološka i fiziološka odstupanja.
• Psihološki – perfekcionizam, emocionalna nestabilnost, depresivnost, anksioznost, nisko samopoštovanje, želja za ugađanjem drugima, neuspješno suočavanje sa zahtjevima okoline, poremećeni odnosi unutar obitelji, seksualno zlostavljanje u djetinjstvu.
• Sociokulturalni – pritisak društva za mršavošću, neprihvaćanje prirodnog oblika tijela, povećanje zahtjeva i očekivanja od žena, utjecaj prehrambene i farmaceutske industrije.

Liječenje prejedanja

Za mnoge ljude, kompulzivno prejedanje je rezultat začaranog kruga koji započinje s restriktivnom dijetom. Neki to zovu krugom “jedenja, kajanja, ponavljanja”. Započinjete dijetu jer se osjećate loše zbog težine ili veličine, ali Vam je teško držati se dijete – posebno ako hranu gledate kao način da se nosite s određenim emocionalnim problemima. Nakon nekog vremena, dostižete prijelomnu točku i prejedate se “zabranjenom hranom”, osjećate krivicu i sram, a ograničavanja ponovno započinju.

Liječenje poremećaja prehrane je izazovno, jer se mnogi ljudi osjećaju posramljenim zbog poremećaja i pokušavaju ga prikriti. Često su toliko uspješni da uži članovi obitelji i prijatelji ne znaju da se te osobe prejedaju. 

Ako mislite da imate poremećaj prejedanja, postoje nekoliko načina liječenja i prevencije, ali najvažnije je odlučiti potražiti stručnu pomoć.

Može vam biti teško samima prestati s prejedanjem, posebno ako imate emocionalne probleme. Rad sa savjetnikom može vam pomoći da otkrijete psihološke uzročnike – kao što je negativni pogled na svoje tijelo što utječe na vaše ponašanje.

U psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan postoji program dnevne bolnice za poremećaje prehrane pri čemu osobu savjetuju psihijatar-psihoterapeut, profesorica psihologije, viša medicinska sestra, radna terapeutkinja i kuhar.

U savjetovalištu Centra za poremećaje hranjenja BEA postoje različiti načini liječenja kompulzivnog prejedanja, ali i drugih poremećaja hranjenja. Ako se želite uključiti u grupni rad trebate zakazati uvodni razgovor u Centru te se prijaviti na listu čekanja za idući ciklus grupe podrške putem e-maila: info@centarbea.hr.

Centar BEA također nudi usluge:

• Grupa za roditelje – grupa podrške namijenjena roditeljima maloljetne i punoljetne djece s problemima u odnosu prema tijelu i hrani.
• Grupa za starije oboljele – namijenjena je osobama s problemima u prehrani starijima od 19 godina te se obrađuju teme važne za razvoj pozitivnog odnosa prema hrani i tijelu, izražavanje emocija, dijeljenje iskustava i primjenjivanje tehnike mindfulness (potpuna svjesnost određenog trenutka).
• Grupa za mlađe oboljele namijenjena djevojkama do 18 godina – usmjerena je na osnaživanje, jačanje motivacije za liječenje te razvoj pozitivne slike o sebi.
• Nutricionistička grupa – grupa koja je pod vodstvom nutricionistice specijalizirane za rad s poremećajem hranjenja i namijenjena je svim uzrastima, a primjenjuju se metode kognitivno-bihevioralne terapije kod koje će članovi grupe naučiti prepoznavati mehanizme kontrole poremećaja hranjenja i usvajati strategije borbe sa starim, štetnim obrascima razmišljanja i ponašanja.

Kompulzivno prejedanje – samopomoć

Mnoge osobe koje imaju poremećaj prejedanja započinju s programom mršavljenja umjesto da potraže pomoć za njihovo zdravlje. Čak i kada im se uspostavi dijagnoza, liječenje poremećaja zna oduzeti mnogo vremena i može biti teško za održavanje.

Razvijte zdravi odnos s hranom

S obzirom na to da prejedanje može biti začarani krug koji ne prestaje, potrebno je razviti zdravi odnos s hranom. Oporavak od bilo koje ovisnosti može biti izazovan, posebno kod poremećaja prejedanja i ovisnosti o hrani. Za razliku od drugih ovisnosti, vaša “droga” je nužna za opstanak, tako da nemate izbora izbjegavanja ili zamjene. Umjesto toga, morate razviti zdravi odnos s hranom, odnos koji se temelji na zadovoljavanju nutritivnih potreba, a ne emocionalnih.

Kako bi izbjegli začarani krug savjetuje se da:

• Izbjegavate iskušenje – češće ćete započeti prejedanje ako imate brzu hranu, slatkiše i nezdravu hranu u kući. Uklonite iskušenja tako da iz frižidera i s polica maknete vašu najdražu hranu koja podupire poremećaj prejedanja.
• Slušajte vlastito tijelo – naučite razlikovati fizičku i emocionalnu glad. Ako ste jeli prije 1-2 sata i ne kruli vam u želucu, vjerojatno niste gladni. Pričekajte dok žudnja za hranom ne prođe (savjetuje se da popijete vodu ili čaj kako biste uvidjeli da niste gladni, a opet utječete na smirivanje žudnje jer ste unijeli nešto u tijelo).
• Fokusirajte se na ono što jedete – koliko često ste se prejeli uopće ne razmišljajući o jedenju i ne uživajući u hrani. Umjesto da jedete nepromišljeno, budite svjesni dok jedete. Usporite i uživajte u teksturi i okusu. Ne samo da ćete jesti manje, nego ćete i više uživati.
• Jedite svakih 3-4 sata – ne čekajte dok ste gladni. To samo vodi do prejedanja. Držite se planiranih obroka jer preskakanje obroka može dovesti do prejedanja u kasnijem dijelu dana.
• Ne izbjegavajte masti – suprotno tome što mislite, mast kao makronutrijent može pomoći kod prejedanja i dobitka težine. Pokušajte uvrstiti zdrave masti u svaki obrok kako biste se osjećali sitima i zadovoljnima.
• Oduprite se dosadi – umjesto da jedete dok vam je dosadno, odvratite si pažnju. Odite u šetnju, nazovite prijatelja, čitajte ili stvorite hobi kao što je slikanje ili vrtlarstvo.

Pronađite bolji način da se nosite s emocijama

Jedan od učestalih razloga poremećaja prehrane je pokušaj za kontroliranjem emocija kao što su stres, depresija, usamljenost, strah i anksioznost. Kada imate loš dan, čini vam se kako je hrana vaš jedini prijatelj. Poremećaj prehrane može često dovesti do toga da ti osjećaji nestanu. Ali to je prolazno pa se krenu javljati osjećaji krivnje.

Jedan od najboljih načina da identificirate poremećaj prehrane je da pratite što unosite u tijelo i vodite dnevnik emocija. Svaki put kada se prejedete ili žudite za “utješnom hranom”, zaustavite se i pokušajte shvatiti što je uzrokovalo žudnju. 

Napišite sve u vaš dnevnik hrane i emocija: što ste jeli (ili htjeli jesti), što se dogodilo da ste se uzrujali, kako ste se osjećali prije nego što ste jeli, kako ste se osjećali dok ste jeli i kako ste se osjećali poslije. Nakon nekog vremena, vidjet ćete promjenu u vašem ponašanju.

Zamijenite nezdrave namirnice s onima koje su zdrave i imaju malo kalorija

U hladnjaku uvijek imajte namirnice koje su zdrave, a imaju malo kalorija tako da čak i ako dođete u iskušenje za prejedanjem, posegnete za nekom od tih namirnica. 

Umjesto čipsa od krumpira možete posegnuti za čipsom od jabuka ili od slatkog krumpira, umjesto mliječne čokolade pune šećera radije uzmite tamnu čokoladu sa 70% ili više kakaa, bijeli kruh i peciva zamijenite onim integralnim i zrnatim, a gazirane sokove zamijenite vodom ili iscijedite naranču i limun.

Najbolje je da u kući uvijek imate povrća i voća, a ako želite posegnuti za nekim grickalicama možete kupiti rižine krekere, integralne krekere, integralne grisine, zobene kekse ili, ako već ne možete odoljeti grickalicama, kupite manja pakiranja kako biste manje kalorija unijeli.

Više o tome kako napraviti zdrave grickalice pročitajte ovdje.

Razvijte zdrav način života

Kada ste fizički jaki, opušteni i odmorni, lakše ćete se nositi sa životnim okolnostima. Ali, ako ste izmoreni ili preplavljeni osjećajima, svaka sitnica postaje potencijalna da vas odvede do frižidera. Vježbanje, san i druge zdrave navike mogu vam pomoći da se nosite s poremećajem prejedanja.

Jedan od važnih čimbenika kontrole poremećaja prehrane je pronalaženje načina kako se nositi sa stresom i drugim osjećajima preplavljenosti dok jedete. To uključuje meditiranje, prakticiranje opuštajućih tehnika i prakticiranje jednostavnih vježbi disanja.

Fizička aktivnost uvelike pomaže vašem raspoloženju i razini energije, ali je i uspješna za smanjenje stresa. Prirodni utjecaji vježbanja na porast raspoloženja mogu pomoći zaustaviti emocionalno prejedanje.

Kada ne spavate, vaše tijelo žudi za slatkom hranom koja daje brzi porast energije. Manjak sna može utjecati na pojavu ovisnosti o hrani. Odmor može pomoći kod kontroliranja apetita i smanjenja žudnje za hranom, ali i poboljšati vaše raspoloženje.

Nemojte podcijeniti važnost bliskih odnosa i društvenih aktivnosti. Češće ćete pokleknuti prejedanju ako nemate čvrstu mrežu društvene potpore. Razgovor pomaže, čak i ako nije profesionalan. 

Dodaci prehrani za pomoć kod prejedanja

Prejedanje najčešće uzrokuju anksioznost, stres, problemi sa spavanjem, potreba za jedenjem i žudnja za šećerom. Prije nego što počnete konzumirati određene dodatke prehrani, savjetujemo da se prvo konzultirate s liječnikom.

Neki od dodataka prehrani za pomoć kod prejedanja su:

• B vitamini – pomažu regulirati razine serotonina za poboljšavanje raspoloženja i smanjenje perioda prejedanja,
• krom – 200 mcg na dan, a preporučuje se uzeti ga onda kada osjetite žudnju za slatkišima, pomaže regulirati razinu inzulina i glukoze,
• mangan – 10 mg na dan pomaže kod prijenosa i probave glukoze, stabilizira šećer u krvi i smanjuje žudnju za šećerom,
• magnezij glicinat – 500 mg navečer smiruje tijelo i mozak, a stabilizira razinu glukoze koja se može naglo promijeniti kada osoba krene s prejedanjem,
• cink – 15 mg na dan – pomaže regulirati apetit,
• L-Glutamin – 500 mg, ne više od 3 puta dnevno, a preporučuje se uzeti ga kada osjetite naglu potrebu za šećerom,
• glukomanan – prirodan i bogat vlaknima može pomoći kod odolijevanja hrani, suplement može pomoći kod dužeg osjećaja sitosti zbog čega nećete posegnuti za grickalicama, a preporučuje ga i EFSA (European Food Safety Authority).

Osim suplemenata možete konzumirati i čajeve. Zeleni čaj podiže energiju, bogat je antioksidans koji može smanjiti oštećenje stanica zbog previše nezdrave hrane. Zeleni čaj stvara ravnotežu šećera u krvi i smanjuje žudnju za hranom.

Ako se osjećate naduto ili ne probavljate hranu, može vam pomoći čaj od đumbira i mente. Oni su antispazmodici, odnosno pomažu kod opuštanja mišića probavnog sustava i smanjuju osjećaj probadanja u želucu. 

Kako se sutradan nositi s prejedanjem?

Mučnina od prevelike količine hrane koju ste unijeli dan prije ima simptome poput:

• osjećaja težine u želudcu zbog neprobavljene hrane,
• osjećaja fizičke boli,
• nadutosti,
• mržnje samoga sebe zbog jučerašnjeg prejedanja,
• osjećaja krivnje.

Osobe koje imaju poremećaj prejedanja imaju potrebu da se osjećaju krivima pa se dan nakon prejedanja kažnjavaju s time da ne jedu. Međutim, potrebno je biti svjestan pogreške i započeti dan s nutritivnim obrokom.

Smirite osjećaj krivnje zbog posljedica vaših nepromišljenih odluka. Najbolje bi bilo da se pomirite s činjenicom da ste se prejeli i nastavite dalje s danom jer briga i osjećaj krivnje vam neće pomoći.

Čak i ako započnete dan s prejedanjem, važno je ne prepustiti se razmišljanju da ste uprskali jutro pa ćete cijeli dan nastaviti s prejedanjem. Bitno je razviti pozitivan stav poput onoga da, iako ste započeli s prejedanjem, znate da više niste gladni i nema potrebe da nastavite s trpanjem hrane u sebe.

Posljedice prejedanja

Postoji nekoliko emocionalnih i fizičkih posljedica povezanih s prejedanjem. Odmah nakon prejedanja javljaju se osjećaji srama, mržnje, anksioznosti ili depresije. Fizička nelagoda i gastrointestinalni poremećaj često se javljaju zbog velike količine hrane koju je osoba unijela u tijelo, a to ponekad zna biti čak i do 15.000 kalorija. 

Moguće je da se osoba osjeća letargično i umorno. Učestalo ponavljanje takvog ponašanja tijekom nekoliko mjeseci pogoršava osjećaje depresije, ljutnje, tuge i usamljenosti.

Osjećaj srama karakterističan je za poremećaj, zbog čega osoba ima potrebu biti društveno izolirana. Najučestalija posljedica poremećaja prehrane je neželjeno dobivanje težine.

Dok neki održavaju normalnu težinu, većina pojedinaca koji započnu s prejedanjem postanu deblji ili pretili što uzrokuje zdravstvene komplikacije: kardiovaskularne bolesti, visoki krvni tlak, kolesterol i trigliceride, kao i dijabetes. Ako konzumirate hranu koja je puna nezdravih masti, možete razviti giht.

Ali ipak, čak pojedinac može imati i normalnu težinu, ali ako ima poremećaj hranjenja može patiti od mnogih zdravstvenih posljedica. Stereotipi mogu utjecati na tihu patnju osobe prije no što ona potraži pomoć, primjerice osoba koja boluje od poremećaja prehrane ne želi tražiti pomoć jer nije pothranjena ili dovoljno bolesna za liječenje od poremećaja prehrane.

Stoga, unatoč svim poteškoćama i posljedicama koje poremećaj prejedanja nosi sa sobom, uzmite u obzir da nije sramotno potražiti pomoć i na vrijeme započeti s adekvatnim načinom liječenja. Rana intervencija rezultira bržim i uspješnijim oporavkom. 

Saznajte više o drugim poremećajima prehrane u sljedećim člancima:

• Anoreksija i bulimija – uzroci, liječenje i kako ih prepoznati 
• Ortoreksija – uzrok, simptomi, posljedice i liječenje
• Oblik tijela otkriva rizik od razvijanja poremećaja u prehrani
• Emocionalno prejedanje – kako zaustaviti ovu lošu naviku

• emocionalno prejedanje
• nervoza
• ovisnost
• poremećaji u prehrani
• prejedanje

Učitaj više izvora