Nasilje u obitelji najčešći je oblik nasilja kojem su djeca izložena, a istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj više od trećine roditelja smatra prihvatljivim tjelesno kažnjavanje djece, iako je ono zakonom zabranjeno, ističe Ured pravobraniteljice za djecu.

Prijave koje Ured prima najčešće se odnose na povrede prava djece u odgojno-obrazovnom sustavu te u području obiteljske skrbi, a na trećem mjestu je nasilje i zanemarivanje djece, rekla je HINA-i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević povodom Svjetskog dana prava djece.

Najveći broj prijava odnosio se na nasilje u obitelji (76), potom na nasilje na drugim mjestima i internetu (65), pa na nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama (51).

Iako podaci govore da je svako peto dijete žrtva nekog oblika nasilja u Hrvatskoj, a svako treće putem društvenih mreža, Pirnat Dragičević navodi da je fizičko i psihičko nasilje nad djecom još češće od toga, a naročito nasilje odraslih nad djecom. Poručuje i da je potrebno ozbiljno shvatiti porast nasilja putem interneta.

Pročitajte članke:

• Profil nasilnika u obitelji – kako ga prepoznati?
• Dan sigurnijeg interneta: Čak 20 % srednjoškolaca u 2021. svjedočilo ili pretrpjelo seksualno zlostavljanje na internetu.

Porast obiteljskog nasilja tijekom pandemije

Pirnat Dragičević je dodatno istaknula:

Kad je riječ o nasilju i zanemarivanju u obitelji, valja imati na umu da se mnogi slučajevi uopće ne prijavljuju – zbog straha, srama, nepovjerenja u sustav, ali i neprepoznavanja da određena ponašanja predstavljaju nasilje. 

Porast pojave obiteljskog nasilja, kaže, očekivan je u uvjetima pandemije i drugih stresnih čimbenika koji su se nepovoljno odrazili na odnose u obiteljima:

Stoga je nužno kroz edukativne kampanje i preventivne aktivnosti trajno osvještavati javnost o neprihvatljivosti nasilja nad djecom te ohrabrivati prijavljivanje svakog nasilja, uključujući i sumnju da je dijete izloženo nasilju.

Proteklih godina Ured pravobraniteljice najviše je upozoravao na blage presude za spolno zlostavljanje djece. Lani su prijavljena 804 kaznena djela spolne naravi na štetu djece, što je 231 više u odnosu na 2020.

Pirnat Dragičević naglašava:

U sudskoj praksi često vidimo da se počinitelji puštaju da se brane sa slobode, da kazneni postupak traje i po nekoliko godina, a kad napokon dođe do presude, za počinjenje spolnih delikata na štetu djece izriču se vrlo blage kazne, izrečene kazne zatvora zamjenjuju se radom za opće dobro ili uvjetnom kaznom.

Samo 56 osuđenih za spolno zlostavljanje dobilo bezuvjetnu kaznu

O tome, ističe, svjedoče i podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima je, za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, u 2021. osuđeno 115 počinitelja, među kojima je samo njih 56 osuđeno na bezuvjetnu kaznu zatvora.

Zatvorsku kaznu 3 – 6 mjeseci dobio je jedan počinitelj, njih 22 dobilo je kaznu 6 – 12 mjeseci, devetero je dobilo kaznu 1 – 2 godine, petoro 2 – 3 godine, njih 13 je dobilo kaznu 3 – 5 godina, te petero kaznu zatvora od 5 – 10 godina. U 49 slučajeva počiniteljima seksualnog nasilja nad djecom izrečena je uvjetna osuda, dok je u 10 slučajeva kao kazna izrečen rad za opće dobro.

Pravobraniteljica ističe da je potrebno mijenjanje sudske prakse i uvođenje obavezne edukacije sudaca koji donose odluke o kažnjavanju počinitelja seksualnog nasilja nad djecom. Nužno je to kako bi se upoznali s različitim oblicima seksualnog zlostavljanja djeteta i težinom posljedica takvog nasilja za dijete, te se osvjedočili o nužnosti adekvatnog kažnjavanja počinitelja.

U pogledu prevencije vršnjačkog nasilja u sustavu odgoja i obrazovanja, napominje da, iako se bilježe određeni pomaci u donošenju propisa i u praksi, postupanja škola još uvijek nisu ujednačena, a ponekad ni dovoljno stručna:

U sferi zaštite od nasilja i zlostavljanja, kod vršnjačkog nasilja treba imati na umu da je i nasilnik vrlo često nesretno dijete kojem je također potrebna pomoć.

Pročitajte i članke:

• Bullying u školi – fizičko i verbalno nasilje među vršnjacima
• Sigurnost djece na internetu – opasnosti virtualnog svijeta
• Vrijeđanje na društvenim mrežama – kakve osobe stoje iza toga i što možemo učiniti?
• Kako prepoznati i pomoći zlostavljanom djetetu?

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja