Sudeckov sindrom, Sudeckova distrofija ili kompleksni regionalni bolni sindrom je patološko stanje kronične boli koja obično zahvaća ruku ili nogu, a razvija se nakon neke ozljede, kirurškog zahvata, moždanog ili srčanog udara, ali je razina boli nerazmjerna težini prvotne ozljede.

Bolest nije česta i zasad nije poznato zbog čega nastaje. Liječenje je uspješnije što se ranije započne te u tim slučajevima postoji šansa ka poboljšanju i ulasku u remisiju.

Sudeckov sindrom – uzroci

Ne zna se točan uzrok, a pretpostavlja se da je posljedica ozljede ili nekog poremećaja perifernog i središnjeg živčanog sustava. Razlikuju se dva tipa kompleksnog regionalnog bolnog sindroma:

1. Refleksni simpatički distrofični sindrom koji se javlja nakon neke bolesti ili ozljede koji nisu izravno oštetili živce zahvaćenog ekstremiteta. Čak 90% oboljelih ima ovaj oblik sindroma.
2. Kauzalgija – javlja se nakon poznate ozljede živca.

Traumatske ozljede ruke ili noge (frakture, amputacije), kirurški zahvati, srčani udar, infekcije… – svi mogu voditi ka kompleksnom regionalnom bolnom sindromu, ali ne zna se zašto jer nije pojava koja se po pravilu događa.

Nagađa se da dolazi do određene disfunkcije u vezi između perifernog i središnjeg živčanog sustava te neprilagođenih upalnih reakcija.

Sudeckov sindrom – simptomi

Iako postoje dva tipa, simptomi su isti i bolesnik prolazi kroz 3 faze bolesti:

Prva akutna faza
Traje do 3 mjeseca. Osjećaj žareće boli i pojačane osjetljivosti na dodir. Bol je konstantna, a prate ju obično oteknuće i ukočenost zgloba te toplina i crvenilo zahvaćenog ekstremiteta.

Druga distrofična faza
Traje od 3 do 12 mjeseci. Oteknuće postaje više manje konstantno, pojavljuju se nabori na koži. Koža više nije toliko topla, a nokti postaju lako lomljivi, bol se širi, ukočenost pogoršava.

Treća atrofična faza
Javlja se nakon godinu dana. Koža pogođenog područja postaje blijeda, suha, blago zategnuta i sjajna. Gubi se pokret u zglobu zbog konstantne ukočenosti. Ukoliko je zahvaćeno stopalo, hodanje postaje iznimno izazovno i gotovo nemoguće. Bol ima tendenciju slabljenja, ali se bolest može proširiti na drugu regiju.

Sudeckov sindrom – dijagnoza

Temelji se na fizikalnom pregledu i pažljivo prikupljenoj povijesti bolesti. Liječnik može pacijenta poslati na rendgensko snimanje i magnetsku rezonanciju te testiranje simpatičkog živčanog sustava, ali nijedna pretraga neće dati definitivnu dijagnozu, no mogu pomoći u postavljanju sumnje na Sudeckov sindrom s obzirom na nastale promjene u tkivu i kostima zgloba.

Sudeckov sindrom – liječenje

Ponekad je potrebna kombinacija više različitih terapija kako bi liječenje dalo učinka:

• nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen), opioidi samo u slučaju vrlo jakih i teško podnošljivih bolova,
• antidepresivi, antiepileptici pomažu u kontroli boli,
• kortikosteroidi da smanje upalu i poboljšaju mobilnost pogođenog uda,
• lijekovi protiv gubitka koštane mase (alendronat, kalcitonin),
• injekcije blokatora simpatičkih vlakana.

Osim farmakološke terapije, preporuča se i nefarmakološko potporno liječenje: toplinom, analgetici u obliku krema, fizikalna terapija, terapija ogledalom (sjedi se ispred ogledala i pomiče zdravi ekstremitet tako da mozak percipira taj ekstremitet kao bolesni pa ga se prevari), transkutana električna stimulacija živca.

Život s kroničnom boli je vrlo zahtjevan i naporan, kako za bolesnika tako i za njegovu okolinu koja ga promatra i često ne razumije. Stoga je bitno dobro informirati oboljelu osobu i njegove bližnje za dobrobit i fizičkog i mentalnog zdravlja.

Oboljeloj osobi preporučeno je da nastavi sa svakodnevnim aktivnostima koliko se osjeća spremnom, održava povezanost s najbližima i ne libi se pitati za pomoć te ne prekida hobije i sitne užitke koji ju uveseljavaju.

• kompleksni regionalni bolni sindrom
• kronična bol
• simpatički distrofični sindrom
• sudeckov sindrom
• sudeckova distrofija

Učitaj više izvora