Psihologija snova: Prezentiraju nam ono pred čim u svakodnevnom životu zatvaramo oči! Evo kako tumačiti snove i mogu li predvidjeti budućnost
- Budite prvi i komentirajte!
- 9 min čitanja
Snovi su slike naših misli i emocija, odnosno priče koje naš mozak priča tijekom spavanja. Najčešće su u pitanju zbirke isječaka, slika, osjećaja i sjećanja koje se nehotice javljaju tijekom REM faze sna. Ljudi obično imaju višestruke snove koji kulminiraju kako se spavanje privodi kraju.
Pretpostavlja se da svi ljudi sanjaju, ali postoji mali dio populacije koji izvješćuje da se nikada ne sjeća svojih snova.
S vremenom su se razvile različite teorije o tumačenju snova, ali prava svrha snova još nije poznata.
Istraživanja pokazuju da tijekom prosječnog životnog vijeka ljudsko biće provede oko šest godina sanjajući, što je oko dva sata svake noći.
Unatoč dugogodišnjim proučavanjima, još uvijek je teško odgovoriti na pitanje zašto sanjamo, odnosno zašto ljudi sanjaju, zbog čega ovo pitanje ostaje jedno od najvećih neodgovorenih u društvenoj znanosti. Istraživači su ponudili mnoge teorije – od konsolidacije pamćenja do emocionalne regulacije – ali ništa od toga ne može potpuno odgovoriti na ovo pitanje.
Psihologija snova
San svojom kompenzacijskom funkcijom pokušava ljudima ukazati na ono što svjesno ne žele ili ne mogu spoznati. Dobar primjer tome je poznati san u kojem vas netko prati. Ono što nas prati želi biti primijećeno i zato nam dolazi u snu. Trči za nama da bismo mu posvetili pažnju. U san nam se vraća sve ono pred čim u svakodnevnom životu zatvaramo oči.
Također smatraju da snovi imaju određeno značenje. Ovo su samo neka od njih:
- snovi izražavaju skrivene želje osobe
- snovi se javljaju tijekom reorganiziranja misli i sjećanja
- snovi mijenjaju mentalnu shemu osobe
- u većini snova svjedočimo stvarima koje se događaju vizualnom ili slušnom percepcijom
- značenje sna ovisi o tome što povezujete s njim.
Snovi su prisutni otkad postoji svijet. Stari Egipćani su vjerovali da su snovi komunikacija s višim silama te da predstavljaju proročanstva o budućim događajima.
Međutim, tumačenje snova kao polje psiholoških znanosti počelo je tek 1899. godine sa Sigmundom Freudom koji je objavio svoju knjigu Tumačenje snova te tako postavio temelje za mnoge teorije o istima. Iako se mnogi stručnjaci slažu s njegovim teorijama, neki još uvijek misle da snovi ništa ne znače, iako se mnogi ljudi nakon određenih snova bude s brojnim pitanjima o tome što im je san htio reći.
Sigmund Freud je pretpostavljao da su snovi sredstvo izražavanja nesvjesnih želja. Smatrao je da loši snovi dopuštaju mozgu da stekne kontrolu nad osjećajima koji proizlaze iz neugodnih iskustava.
Carl Jung, švicarski psihijatar, sugerirao je da snovi nadoknađuju određene osjećaje u svijesti, odnosno da izražavaju nešto što se ne može jasno izraziti. Neke teorije pretpostavljaju da snovi izražavaju potisnute emocije.
Poznati austrijski psihoanalitičar i psihijatar Heinz Hartmann vjeruje da snovi omogućuju osobi da organizira svoje misli, a njegovu pretpostavku podupiru brojne teorije.
San nam prezentira nešto pred čim u svakodnevnom životu zatvaramo oči. (Klausbernd Vollmar, njemački znanstveni psiholog)
Kada sanjamo?
Često se krivo tumači da se snova ne sjećamo jer ih nismo bili svjesni, odnosno jer smo bili u stanju nesvijesti, ali to je potpuno pogrešno. Kod sanjanja je stanje svijesti prisutno, odnosno postoji svjesnost te jako malo nesvjesnosti zbog čega upravo dolazi do poteškoća s pamćenjem.
Ako je u pitanju samo maštanje ili sanjarenje, nesvjesnost i svjesnost su u otprilike istom omjeru pa se rijetko javljaju problemi s prisjećanjem. Uspoređujući sanjanje s budnim stanjem, uočavaju se mnoge razlike. Kada smo budni, prisutno je puno svjesnosti, a malo nesvjesnosti. Međutim, budna svijest je isprepletena s raznim stanjima svijesti koja se javljaju u snu.
Ukratko, noćni san i stanje budnosti su dvije krajnosti na istom kontinuumu. U snu je prisutno relativno malo svijesti, a mnogo podsvijesti dok je u stanju budnosti prisutno mnogo svijesti, a malo podsvijesti. Sva se ostala stanja nalaze između.
Čista je savjest mekan jastuk za počinak. (njemačka narodna izreka)
Kako nam snovi mogu pomoći?
Ljudi često snove krivo tumače pokušavajući u njima pronaći različite odgovore na pitanja o budućnosti. Međutim, snove uvijek treba tumačiti u odnosu na trenutno stanje osobe i vlastite osobine ličnosti. Ako se na taj način pristupi snovima, oni nam mogu pomoći:
- prepoznati skrivene osjećaje i misli koje stoje na putu našem razvoju
- prepoznati samouništavajuće i ometajuće obrasce ponašanja te ih nadomjestiti pomoću odgovarajućih stavova
- ukloniti rane i strahove iz prošlosti
- na način da nam ukazuju na nove strategije djelovanja i načina ponašanja
- na način da nam ulijevaju nadu i da nas razvesele.
Psihologija snova i njihovo tumačenje
Najpoznatiji njemački stručnjak za snove i diplomirani psiholog Klausbernd Vollmar u svojoj knjizi Mudrost snova pokušava ljudima objasniti kako razumjeti snove i ispravno ih tumačiti. Više od 30 godina se bavi razumijevanjem snova i često naglašava da je važno biti svjestan da snove možemo iskoristiti za rješavanje određenih problema s kojima se susrećemo u svakodnevici.
Također naglašava da kod tumačenja vlastitih snova prvenstveno treba:
- obratiti pažnju na osjećaje koje san u nama izaziva
- pronaći neke asocijacije iz svakodnevice koje bi mogle objasniti zašto nam se javlja takav sadržaj u snu
- tumačiti san na subjektivnoj razini
- obratiti pažnju na smjernice ili upute vezane za mogućnosti i rješavanje problema
- upitati se što nam san želi reći i zašto se javlja u ovom trenutku života
- razmisliti za koje nas promjene u svakodnevnom životu nadahnjuje san.
Na prvi pogled sve ovo izgleda jako zahtjevno, no uz malo vježbe ove je korake moguće savladati. San nam svake noći predstavlja zapostavljenu perspektivu naših problema s kojima smo se prethodnih dana borili te nam nikad neće otvoreno i izravno reći što nam je činiti.
Primjerice, ako vidite u snu kako bjesnite na sve oko sebe, ujutro ćete se probuditi i vjerojatno vam neće biti jasno zašto ste bili toliko agresivni. Trebali biste si postaviti pitanje – koje se to “ja” u vama javlja?
Vollmar savjetuje ljudima da prihvate taj san kao besplatnog terapeuta koji vas posjećuje svaku noć zato što vam pokazuje ono “ja” koje u sebi očajnički potiskujete. To ne znači da biste u stvarnosti trebali iskazati agresivnost kada god se osjetite ljutito, već da biste si trebali osvijestiti da takve emocije u tom trenutku potiskujete, umjesto da naučite adekvatne metode suočavanja s njima i riješite ih na miran način.
Naše snove možemo realizirati tek u trenutku kada se odlučimo iz njih probuditi. (Josephine Baker, pjevačica, plesačica i glumica)
Vrste snova – što se krije u sadržaju snova?
Snovi obično uključuju elemente iz stanja budnosti – poput poznatih ljudi ili poznatih mjesta. Međutim, često imaju neke fantastične elemente i osjećaje koje je teško tumačiti. Iako su često zanimljivi i odvijaju se po scenarijima koji ne bi bili mogući u stvarnom životu, snovi nisu uvijek ugodni i pozitivni.
Postoje i snovi negativnih sadržaja koji ponekad mogu prerasti u noćne more te stvoriti osjećaj straha, tjeskobe, očaja te ozbiljnih psihičkih problema ili problema sa spavanjem (npr. nesanica).
Prema psihologiji snova, sadržaj snova je usko povezan s okolinom i iskustvima s kojima se osoba susreće. Primjerice, prisutnost boja u snovima rezultat je dugogodišnjeg izlaganja obojenim medijima u okolini. Jedna studija je pokazala da su ljudi koji su okruženi crno-bijelim objektima češće imali crno-bijele snove. Psiholozi vjeruju da boje koje se pojavljuju u snovima nose emocije koje predstavljaju te boje. Uobičajeno je da sanjar promatra događaj u snu kao promatrač.
Iako postoje različita tumačenja snova, psihologija snova tvrdi da je povezanost između objekta sna i osobe koja sanja jako subjektivna. Ono što pokazuje određeni san ovisi o tome s čime sanjar povezuje elemente svojeg sna.
Psiholozi predlažu da bi bilo dobro zapisivati snove te na taj način tumačiti kako je određeni element sna povezan s vama i vašim životom. Važno je razumjeti zašto neke stvari povezujete s određenim elementima snova. Misao ili emocija koju imate u odnosu na određenu boju, predmet ili osobu u vašem snu glavni je ključ za tumačenje sna.
Koji čimbenici dovode do ugodnih i neugodnih snova?
Snovi se odnose na vaše stanje uma. Ponekad se javljaju izrazito neugodni snovi, što je realno za očekivati ako se upravo nalazite u razdoblju stresa i uznemirenosti. Takvi snovi uglavnom proizlaze iz problema u vašem stanju uma. Za razliku od toga, ugodni snovi se najčešće javljaju kada se osjećate dobro u životu i kada niste u depresivnim i stresnim stanjima.
Neki snovi se ponavljaju i to uvelike ovisi o stanju osobe. Osobe s posttraumatskim stresnim poremećajem imaju ponavljajuće snove o traumatskom događaju koji su iskusili. Ti snovi mogu nositi poruku o nečemu što ne primjećujete.
Ljudi najčešće doživljavaju ponavljajuće snove u kojima padaju s neke visine što može ukazivati na nedostatak podrške u životu, strah od određenih okolnosti (npr. od ispita, novog posla) te bespomoćnost i nesposobnost za kretanje (npr. može značiti da ste u stvarnom životu u situaciji iz koje ne možete pronaći izlaz).
Zašto se javljaju noćne more?
Noćne more su neugodni snovi koji stvaraju osjećaj užasa, straha i tuge. Osoba koja ima noćnu moru vidi užasne slike i situacije straha i nelagode u svojem snu. Često se nakon noćne more javlja osjećaj panike, ali ovakve vrste snova nisu tako učestale u odrasloj dobi, iako se ponekad mogu pojaviti.
Noćne more najčešće muče djecu i nerijetko se povezuju s noćnim strahovima, što nije isto. Noćni strahovi su vrsta poremećaja koji uzrokuje vrištanje kod ljudi, izlaženje iz kreveta i panične napadaje. Za razliku od noćnih mora koje mogu ostaviti neugodan osjećaj tjeskobe, noćni strahovi se ne pamte, iako oboljeli izgledaju prilično budno za vrijeme njihovog trajanja.
Postoji nekoliko vrsta noćnih mora:
- kod odraslih – tumači se poput svakog drugog noćnog sna, a ako se zanemaruju, obično se ponavljaju na sličan način
- kod djece – povezane su s razvojem djeteta i smatra se da je pogrešno tumačiti ih verbalno, već bi se trebali obrađivati i tumačiti kroz crtanje ili pak dječju igru
- reaktivne noćne more – obično se javljaju neposredno nakon nekog traumatskog događaja i smatra se da se ne trebaju tumačiti, već je u pitanju duševni mehanizam liječenja boli koji se odvija automatski.
Što su lucidni snovi?
Lucidan san je san u kojem je sanjar potpuno svjestan onoga što vidi u snu. U takvim snovima osoba koja sanja može ostvariti određenu količinu kontrole nad sadržajem sna i njegovom ulogom u njemu, odnosno može upravljati određenim radnjama u snu.
Možda ste se nekad probudili s osjećajem da ste sanjali, ali ste se mogli jasno prisjetiti sna i bili ste potpuno svjesni svega što se u njemu događalo. Vrlo je moguće da je u pitanju bio lucidan san. Prednosti lucidnih snova su upravo u tome što se ne zaboravljaju, ali je stvar u tome što se ne prepuštate potpuno snu, već manipulirate njime.
Ponekad se ovakva vrsta sanjanja primjenjuje kao ljekovito sredstvo kod čestih pojava jake uznemirenosti i uzbuđenosti za vrijeme noćnog sna, pri velikim strahovima od ispita i kod izučavanja složenih pokreta u profesionalnim sportovima.
Mogu li snovi predvidjeti budućnost?
Ne postoji točan odgovor na pitanje mogu li snovi predvidjeti budućnost te je jako teško znati što neki san govori o budućnosti. Većina snova je odraz našeg trenutnog stanja, ali postoje određene teorije koje podupiru postojanje snova koji predviđaju budućnost.
S vremenom su se takve teorije odbacile, a psihologija snova se usmjerila prvenstveno na promatranje snova kroz priliku za rješavanje problema i izazova s kojima se susrećemo. Psiholozi tvrde da snove ne treba tumačiti na takav način predviđanja budućnosti zato što se gubi prava poruka.
Svaki san treba promatrati iz trenutne situacije u kojoj se nalazimo, tj. pokušati povezati san s trenutnim životnim okolnostima i stanjem uma.
Pročitajte i ove članke:
- Da, snovi imaju značenje! Psihologinja otkriva na što nas podsvijest pokušava upozoriti kada sanjamo te zašto je to “besplatna terapija”
- Loši snovi u srednjoj dobi mogu ukazivati na razvoj demencije: Uskoro ćemo znati tko je rizičan i usporiti pojavu bolesti?
- Učestale noćne more: Mogu dovesti do poremećaja spavanja i anksioznosti! Psihologinja otkriva zašto se pojavljuju i kako se liječe.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića
- Tomislav Stanić
- 4 min čitanja
- Feldman, D. B. (2018). Do Dreams Really Mean Anything? Psychology Today.
- Oak, M. (2018). Psychology of Dreams. PsycholoGenie.
- Gackenbach, J. (2017). Sleep and Dreams. Routledge: London.
- Vollmar, K. (2011). Mudrost snova. CID-NOVA: Zagreb.