Znanstvenici su napravili veliki napredak u proučavanju i razumijevanju snova. No, čini se kako još uvijek nema odgovora na pitanje zašto sanjamo…

U nadi za konačnim odgovorom istražuje se velik broj teorija o tome zašto sanjamo. Dok jedan dio znanstvenika pretpostavlja da sanjanje nema direktnu funkciju, već je posljedica bioloških procesa koji se događaju dok spavamo, ostali koji proučavaju spavanje i snove vjeruju kako sanjanje zapravo ima svoju funkciju.

Što je uopće sanjanje?

Teorije o snovima obuhvaćaju razne znanstvene discipline, a neke trenutno aktualne teorije navode kako je sanjanje:

• dio, odnosno oblik obrade sjećanja koji pomaže spajanju kratkoročnog s dugoročnim pamćenjem
• nastavak svijesti koji odražava iskustva budnog stanja
• način na koji se mozak nosi s teškim, kompliciranim i uznemirujućim mislima, emocijama i iskustvima, kako bi se postigla psihološka i emocionalna ravnoteža
• reakcija mozga na biokemijske promjene i električne impulse koji se događaju tijekom spavanja
• oblik svijesti koji obuhvaća prošlost, sadašnjost i budućnost. U ovom kontekstu, sanjanje služi za obradu informacija o prošlosti i sadašnjosti, kao i pripremu za budućnost.
• zaštitna radnja kojom se mozak zapravo priprema za buduće prijetnje, opasnosti i izazove.

Vjerojatno nikada neće postojati jednostavan odgovor na pitanje zašto sanjamo, kao ni samo jedna teorija koja će objasniti cjelokupnu ulogu sanjanja u našim životima. Biološka, kognitivna, psihološka – vrlo je vjerojatno kako sanjanje ima važnu ulogu u svim ovim funkcijama.

Problemi sa sanjanjem

Baš poput spavanja, i sanjanje može biti izloženo raznim prekidima, koji mogu biti posljedica problema s mentalnim ili fizičkim zdravljem. Razna stanja (uključujući ona medicinska) mogu utjecati na kvalitetu snova te ih učiniti teškima i uznemirujućima.

Depresija i anksioznost često su popraćene noćnim morama, a sama prisutnost noćnih mora može biti pokazatelj ozbiljnosti depresije. Drugim riječima, ljudi koji pate od depresije ili anksioznosti češće će imati stresne, uznemirujuće ili zastrašujuće snove, koji se ponekad mogu i ponavljati.

Droge i alkohol također mogu utjecati na snove. Alkohol ometa normalne cikluse spavanja i može dovesti do “razlomljenog” sna, dok pretjerana konzumacija alkohola prije spavanja može smanjiti period proveden u REM fazi (fazi sna u kojoj sanjamo). Konzumacija marihuane također može smanjiti vrijeme provedeno u REM fazi, dok odvikavanje od marihuane i kokaina može dovesti do vrlo čudnih snova.

Kako snovi utječu na svakodnevni život?

Sanjanje je univerzalan, trajni aspekt ljudskog života, pojava koja nam se od ranog djetinjstva pa sve do duboke starosti događa svakodnevno. No, jesu li snovi više od samog “opuštanja mozga”? Mogu li nam pomoći da živimo bolje? Snove se već neko vrijeme promatra kao izvor kreativnosti, a zaključci nekih istraživanja idu upravo u tom smjeru. Dokazi sugeriraju kako snovi mogu pomoći u dnevnom funkcioniranju, pogotovo kada se radi o kreativnosti i rješavanju problema.

Jedno istraživanje koje je obuhvatilo glazbenike otkrilo je kako oni redovito sanjaju glazbu, a gotovo polovica te glazbe nije im otprije poznata. Ovo bi mogao biti indikator kako je skladanje moguće u snovima. Stoga ne čudi izjava Paula McCartneyja, koji je stvaranje vrlo poznate pjesme “Yesterday” (The Beatles), pripisao upravo snu.

U širem kontekstu, snovi nam daju uvid u naš um – što nas zaokuplja, uznemiruje i privlači naše misli i emocije. Snovi ponekad djeluju terapeutski, ponekad su misteriozni, ali uvijek fascinantni!

• snovi
• spavanje