Ovisnost o drogama je tema koja je u posljednjih nekoliko godina izdominirala na stručnim konferencijama i u društvenim raspravama. Prema podacima EMCDDA-a (European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction) procjenjuje se da je više od 83 milijuna odraslih osoba (15 – 64 godine) barem jednom konzumiralo neku ilegalnu drogu, a kanabis je i dalje najčešće konzumirana supstanca.

Ovisnost o drogama kod mladih postaje sve veći javnozdravstveni problem, a bolesti ovisnosti, kao heterogena skupina različitih duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja, postaju sve češća okupacija stručnjaka iz područja mentalnog zdravlja. Posljedice ovisnosti o drogama su višestruke, a značajno narušavaju cjelokupno zdravlje pojedinca, kao i njegove odnose s okolinom.

Na svakom stupnju, ovisnost je vođena jednom od najsnažnijih, najtajnovitijih i najvitalnijih sila ljudskog postojanja. Ono što uzrokuje ovisnost je žudnja – ne samo žudnja mozga ili želuca, već žudnja srca. (Cornelius Platinga)

Ovisnosti o psihoaktivnim tvarima – vrste i podjela

Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uporabom psihoaktivnih supstanci vodeća su psihijatrijska dijagnoza u Hrvatskoj. Kada govorimo o bolestima ovisnosti, podrazumijevamo široku heterogenu skupinu različitih duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja koji se međusobno razlikuju prema težini i kliničkom obliku, a dovode se u vezu s uzimanjem jedne ili više psihoaktivnih tvari.

Eksperimentiranjem s lakšim drogama dolazi do isprobavanja ozbiljnijih i štetnijih droga te razvijanja simptoma ovisnosti. Temeljno obilježje ovisnosti je nekontrolirano, kompulzivno uzimanje sredstava ovisnosti unatoč poznatim negativnim posljedicama.

Mnogi bolesnici uzimaju više od jedne psihoaktivne tvari, a prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-10), postoji podjela duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih uzimanjem psihoaktivnih tvari (obzirom na tvar):

• F 10. – Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem alkohola
• F 11. – Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem opijata
• F 12. – Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem kanabinoida
• F 13. – Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem sedativa i hipnotika
• F 14. – Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem kokaina
• F 15. – Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem drugih stimulativnih sredstava uključujući kofein
• F 16. – Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem halucinogena
• F 17. – Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem duhana
• F 18. – Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem hlapljivih otapala
• F 19. – Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem više psihoaktivnih tvari.

Ovisnost o drogama

Prema podacima trećeg Istraživanja uporabe droga u općoj populaciji u Hrvatskoj (2019.) svaki četvrti odrasli je barem jednom u životu uzimao neku ilegalnu drogu (24,5 %), najčešće u dobnoj skupini između 25 – 34 godine. Kanabis je najčešće korištena ilegalna droga, a odmah nakon njega slijede kokain, amfetamin, ecstasy, LSD i heroin. Znatno više odraslih muškaraca nego žena uzima ilegalne droge, a prevalencija uzimanja je veća među odraslima iz velikih gradova u odnosu na one iz malih i srednjih gradova.

Kada je u pitanju ovisnost o drogama, simptomi ovise o razini intoksikacije, težini droge i vremenu uzimanja, kao i općem stanju pojedinca. Ovisnosti o bilo kojim psihoaktivnim supstancama uzrokuju oštećenje zdravlja koje može biti tjelesno i/ili mentalno. Kod pojave akutne intoksikacije psihoaktivnim tvarima dolazi do poremećene razine svijesti, kognicije, opažanja, afekta i ponašanja, a takvi simptomi nestaju s vremenom uz potpuni oporavak, osim ako nema komplikacija (ozljeda, delirij, koma, konvulzije i sl.).

Ako potraje bez ikakvih medicinskih tretmana i intervencija, ovisnost o drogama ima ozbiljne posljedice. S vremenom dolazi do povećanja tolerancije i apstinencijskih smetnji koje mogu biti različite težine ovisno o trajanju ovisnosti. Često mogu biti praćene konvulzijama i snažnim bolovima koje pojedinca potpuno obuzimaju i stvaraju značajne poteškoće funkcioniranja.

Mozak i razvoj ovisnosti

Za razvoj ovisnosti u živčanom sustavu najvažniju ulogu imaju dopaminski neuroni koji u polju srednjeg mozga imaju ključnu ulogu za razvoj motivacije i ponašanja povezanih s nagrađivanjem i ovisnošću. Nakon opetovanog uzimanja droga razvijaju se ponašanja, kognicije i fiziološke promjene koje uključuju jaku želju za uzimanjem te tvari (žudnju) i poteškoće u kontroli njezinog uzimanja.

Unatoč sve većem nesviđanju i negativnim posljedicama ovisnosti (psihičkoj i tjelesnoj ovisnosti, toleranciji i apstinencijskim smetnjama), opetovano uzimanje droga dodatno jača želju za ponovnim uzimanjem. Taj koncept primjenjiv je na sva ovisnička i kompulzivna ponašanja, od kockanja, opijanja, preko prejedanja, do prekomjerne potrebe za sportom, kupovinom, spolnom aktivnošću itd.

Sva sredstva ovisnosti aktiviraju mozgovni sustav nagrađivanja i povećavaju otpuštanje dopamina, što posljedično vodi do promjena u ponašanju i motivaciji. Djelovanje sredstava ovisnosti istodobno je nagrađujuće i potkrepljujuće. Pod nagrađujućim djelovanjem podrazumijeva se pobuđivanje stanja ugode te smanjenja osjećaja jada i tuge (uzroci ovisnosti), dok “potkrepljujuće” znači da ona motiviraju, odnosno povećavaju vjerojatnost da će se s njima povezana ponašanja ponoviti. 

Psihička i tjelesna ovisnost – razlika

Ovisnost se razvija kao odgovor (prilagodba) na opetovanu upotrebu, a prestanak upotrebe sredstava ovisnosti dovodi do simptoma sustezanja (apstinencijski sindrom). Psihička i tjelesna ovisnost mogu biti različitog stupnja, ovisno o psihoaktivnoj tvari koja se uzima. Primjerice, zbog nastanka tjeskobe, anhedonije, depresivnosti i suicidalnih misli psihološka ovisnost o kokainu pri sustezanju uobičajeno je puno veća od tjelesne, dok su kod ovisnosti o heroinu tjelesni simptomi sindroma sustezanja (poput povraćanja, proljeva, grčeva mišića, znojenja, tremora i nesanice) teži od psiholoških. 

Pojam tolerancije odnosi se na smanjeni učinak nakon ponavljanog uzimanja iste doze, tj. da bi se postigao isti učinak potrebno je stalno povećavati dozu sredstva ovisnosti. Po sustezanju se sustav nagrade neće vratiti u početno stanje jer će nastupiti senzitizacija – proces suprotan od tolerancije, odnosno jačanje reakcije organizma na različite podražaje koji se javljaju odmah nakon jednog snažnog i/ili štetnog podražaja.

Pročitajte članak “Apstinencijski sindrom – zašto se javlja i kako pomoći?“.

Kako se liječi ovisnost o drogama?

Za liječenje ovisnosti o drogama potrebno je prvo postaviti ispravnu dijagnozu. Dijagnoza vrste ovisnosti i identifikacija psihoaktivne tvari zasniva se na anamnezi (bolesnik osobno), heteroanamnezi (pratnja), laboratorijskim testovima (analiza krvi i urina), tjelesnim i psihološkim znakovima, kliničkim znakovima i promjenama u ponašanju. Kada bolesnici uzimaju više psihoaktivnih supstanci istovremeno, tada se glavna dijagnoza postavlja na temelju tvari koja je uzrokovala ili pridonijela većini prisutnih kliničkih simptoma.

Liječenje ovisnika o drogama je dugotrajan proces koji zahtijeva prestanak uzimanja psihoaktivnih tvari, izdvajanje iz štetne okoline te snažnu podršku bliskih osoba koji će biti prisutni tijekom liječenja i oporavka. Za teže ovisnike o drogama često je potrebno bolničko liječenje zato što mnogi od njih imaju jedan ili više pratećih medicinskih problema (npr. respiratorne ili kardiovaskularne bolesti, zarazne bolesti itd.).

Liječenje se provodi u okviru specijaliziranih bolničkih programa u zdravstvenim i nezdravstvenim objektima, uz stručni interdisciplinarni tim liječnika obiteljske medicine i drugih zdravstvenih suradnika. Potrebna je dugotrajna psihosocijalna podrška, individualna, grupna terapija te obiteljska terapija.

Pročitajte i članke:

• Narušeno mentalno zdravlje: Psihologinja otkriva upozoravajuće simptome i kako sačuvati mentalno zdravlje
• Razbijamo ‘tabu’ odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Za dobro raspoloženje

10 načina za povećanje serotonina bez lijekova

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• kako se liječi ovisnost o drogama
• mozak i razvoj ovisnosti
• ovisnost o drogama
• ovisnost o drogama kod mladih
• posljedice ovisnosti o drogama
• psihoaktivne tvari
• simptomi
• uzroci ovisnosti