Ovisnost o kocki ili patološko kockanje je prihvaćeno kao psihički poremećaj 1980. godine. Ova je ovisnost svrstana u poremećaje kontrole nagona, a možemo je definirati kao nesposobnost suzdržavanja od izvođenja nekog nagona opasnog za sebe ili druge.

Taj nagon je obično obilježen ugodom nakon što se izvede. Ponekad se nakon tog osjećaja ugode i zadovoljstva mogu pojaviti žaljenje, predbacivanje ili osjećaj krivnje, ali to nije nužno slučaj.

Uzroci ovisnosti o kocki

Ne postoje točno definirani uzroci ovisnosti o kocki, nego je riječ o kombinaciji bioloških, genetskih, psiholoških i socijalnih faktora. Postojanje ove ovisnosti u obitelji povećava sklonost kockanju, a sve se vrti oko zadovoljenja potrebe za smanjenjem napetosti. Uz te faktore mogu se pojaviti neki čimbenici kao što su:

• tjeskoba
• usamljenost
• depresija
• nezadovoljstvo
• nisko samopoštovanje
• agresivnost
• unutarnji ili vanjski stresori
• krivnja.

Kada se javlja ovisnost o kocki?

S obzirom na to da postoje spolne razlike kod ove ovisnosti, važno je naglasiti da mogu postojati i razlike u vremenu pojavljivanja. Ovisnost o kocki kod muškaraca može započeti već u adolescenciji, dok kod žena započinje kasnije u životu. Nadalje, žene češće kockaju same, a muškarci u grupama.

Ovisnost o kocki – simptomi

Iako se ovi simptomi ne moraju kod svakog ovisnika lako uočiti, često su prisutni u njihovom ponašanju zato što se ono znatno mijenja u onom trenutku kada kockanje dosegne razinu ovisnosti.

Neki od mogućih simptoma su:

• sklonost iskrivljenom mišljenju
• poricanje i negiranje
• okrivljavanje drugih
• neprihvaćanje odgovornosti za svoje ponašanje
• financijski problemi (dugovi, krediti, troškovi)
• narušavanje bliskih odnosa
• bračna disfunkcija i neadekvatno roditeljstvo
• raspad obiteljskog funkcioniranja
• smanjenje radne učinkovitosti
• prijevare i krađe
• narušavanje fizičkog zdravlja (glavobolje, poremećaji spavanja, kardiovaskularne bolesti)
• depresija
• suicidalne misli.

Tijek liječenja ovisnosti o kocki

Ovisnost o kocki se liječi na sličan način kao i druge bolesti ovisnosti, kao što su alkoholizam ili ovisnost o drogama. Vrlo je važno da u liječenju sudjeluje cijela obitelj, zato što ova ovisnost zahvaća svakog člana obitelji neovisno o tome tko je u obitelji ovisan.

S obzirom na to da muškarci češće kockaju, njihove žene i djeca zbog prevelikog stresa i obiteljskih problema također mogu patiti od depresije, nesanice, glavobolje, fizičkih smetnji itd. Stoga je potrebno kod liječenja u obzir uzeti cijelu obitelj.

Prvo kreće detaljna dijagnoza bolesti, a zatim uključenje ovisnika u dnevnu bolnicu. Kroz godinu dana (ili više) ovisnik sudjeluje u terapijskim grupama u kojima priča o svojem problemu i sluša iskustva drugih. Poslije te faze uključuje se u klub ovisnika o kocki u kojem također sudjeluju ljudi koji su imali isti problem i žele potpuni oporavak.

Ako osoba ne želi sudjelovati na grupnim terapijama, također može zatražiti individualne psihoterapijske tretmane od kojih se najučinkovitijom smatra kognitivno-bihevioralna terapija koja za cilj ima promjenu pogrešnih vjerovanja i netočne percepcije.

Postoji i psihodinamska psihoterapija kojoj je cilj stjecanje uvida u vlastito ponašanje i prihvaćanje novih obrazaca ponašanja.

Vrijeme liječenja ovisnosti o kocki

Vrijeme liječenja najviše ovisi o osobi i njezinoj želji za promjenom. Najvažnije je za početak biti svjestan svojeg problema i izbjegavati mjesta gdje se ovisnost može pogoršati. Isto tako, važno je vjerovati u sebe i misliti pozitivno kako biste mogli ostvariti ciljeve i riješiti probleme s kojima se borite.

Međutim, specijalizirani i strukturirani programi mogu pomoći svima ako je osoba spremna surađivati. Iskustva drugih ljudi svjedoče da je moguće potpuno se izliječiti, ali je pristup svima individualan i ovisi o okolnostima.

Lijekovi za ovisnost o kocki

Za ovisnost o kocki još ne postoji lijek, ali s obzirom na to da je ova ovisnost često u pozadini nekih drugih poremećaja (poremećaji ličnosti i pažnje, depresija, ovisnost o psihoaktivnim tvarima, socijalna fobija itd.) potrebna je i psihofarmakoterapija.

Psihoterapijski tretmani u Hrvatskoj

Najznačajniji i najzastupljeniji psihoterapijski tretmani su anonimni kockari (AK), kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) te klubovi ovisnika o kocki (KLOK). U Hrvatskoj postoje svi navedeni tretmani, a najviše su rasprostranjeni u sklopu psihijatrijskih ustanova. Najlakše do njih možete doći ako zatražite savjet svojeg liječnika o najbližem klubu ili terapiji ovisno o mjestu u kojem stanujete.

Kako pomoći ovisniku o kocki? – korisni savjeti

Ovisnika o kocki ne smijete izolirati i pustiti da živi siguran život samo u svoja četiri zida. Važno je da nastavi svoj život u obitelji, ali i da bude uključen u neki program liječenja, bilo da je to klub ovisnika o kocki ili individualna psihoterapija.

Ovisnost o kocki je sve više prisutna u našem društvu, stoga je važno podizati svijest o značenju ovog problema, ponajviše adolescentima koji su rizična skupina za nastanak ove ovisnosti. Ako imate dijete koje je trenutno u toj dobi, pobrinite se da mu s vremenom pružite informacije koje mogu djelovati kao preventivne aktivnosti.

Primarni cilj pomoći ovisnicima o kocki je omogućiti što dulju apstinenciju. Tome će pomoći izbjegavanje mjesta koja bi mogla pogoršati ovisnost, ali s vremenom i suočavanje s njima kada je već postignut određeni stupanj samokontrole i svjesnosti.

Pročitajte i članke:

• Razbijamo “tabu” odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju
• Prvi simptomi alkoholizma: Psihologinja otkriva koji poremećaji u ponašanju i fizički znakovi upućuju na ozbiljan problem s alkoholom
• Ovisnost o drogama: Poremećaji koji proizlaze vodeća su psihijatrijska dijagnoza u Hrvatskoj! Evo koji su simptomi, posljedice i kako se liječi ovisnost o drogama.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Stvar prirode ili odgoja?

Opasne pasmine pasa: Popis postoji, ali evo što kaže veterinar

• Tomislav Stanić
• 3 min čitanja

• kockanje
• kognitivno-bihevioralna terapija
• ovisnost o kocki
• patološko kockanje
• poremećaj nagona
• psihodinamska terapija
• psihologija