Samopoštovanje je ukupno mišljenje o sebi i doživljaj vlastite vrijednosti kao osobe. Iako mnogi izjednačavaju samopouzdanje i samopoštovanje, riječ je o dva različita pojma u psihologiji koja su samo djelomično povezana. Samopouzdanje je naš osjećaj da možemo nešto napraviti uspješno, da imamo određene sposobnosti koje će nas dovesti do cilja i za to uglavnom imamo jasne objektivne dokaze. 

Međutim, samopoštovanje utječe na bezbroj načina na mentalno zdravlje pojedinca, a formira se putem ranijih iskustava i uvjerenja svake osobe. Nisko samopoštovanje je povezano s tjeskobom, depresijom i antisocijalnim ponašanjem, a visoko samopoštovanje je povezano sa stabilnijom emocionalnom samoregulacijom. 

Mnogi se pitaju kako vratiti samopoštovanje, ali prije toga je važno preispitati vlastita očekivanja, vjerovanja i stavove.

Samopoštovanje – definicija 

U psihologiji samopoštovanje jasno definiramo kao ukupno mišljenje o sebi i doživljaj vlastite vrijednosti kao osobe. Drugim riječima, samopoštovanje bismo mogli opisati rečenicom “Vrijedim samim time što postojim.”. Razvija se na više načina tijekom odrastanja:

• naučeno je kroz životna iskustva (izravnim iskustvima, opažanjem, slušanjem što drugi oko nas govore i rade, putem medija i društvenih mreža i sl.)
• usvaja se tijekom ranih događaja (obiteljski i prijateljski odnosi, životni uvjeti i sl.) – npr. odbacivanje, zlostavljanje, zanemarivanje, kritike i kažnjavanje te manjak interesa i nagrađivanja povezani su s jako niskim samopoštovanjem
• povezano je s bazičnim uvjerenjima (procjenom vrijednosti kao osobe te slici o sebi)
• utječe na stvaranje životnih pravila (standarda koje postavljamo kako bismo mjerili vlastitu vrijednost) – samopoštovanje se može sniziti u različitim situacijama u kojima životna pravila mogu biti ili jesu prekršena.

Samopoštovanje u vezi

S obzirom na to da naša životna pravila i kriteriji na temelju kojih formiramo ponašanja najčešće dolaze do izražaja u međuljudskim odnosima, nisko samopoštovanje u vezi s bliskom osobom nije rijetka pojava. Izražavanje vlastitih potreba, spremnost za raspravu o problemu i traženje kompromisnih rješenja često izazivaju strah kod osoba koje imaju nisko samopoštovanje zbog čega takve situacije izbjegavaju. 

Nažalost, zbog nedostatka komunikacije, takve veze su često kratkotrajne. Međutim, ako postoje volja i spremnost za rad na poboljšanju odnosa s obje strane (a ako je potrebno, i uz pomoć stručnog vodstva i partnerske/bračne terapije), samopoštovanje pojedinaca može se povećati, a odnos može biti jako kvalitetan i dugotrajan.

Pročitajte članak “Terapija za parove: Kada je potrebna psihoterapija za parove i iskustva“.

Slika o sebi i samopoštovanje

Samopoštovanje je vezano uz “self koncept”, odnosno ukupnu sliku koju osoba ima o sebi. Slika o sebi temelji se na opisu niza različitih karakteristika pojedinca – rasnog ili kulturalnog identiteta, nacije, socijalne ili profesionalne uloge, životne faze, onoga što nam se sviđa ili ne sviđa, regularne aktivnosti i raznih psiholoških karakteristika ljudske osobnosti. 

Studije sugeriraju da je samopoštovanje prilično visoko u djetinjstvu, tijekom adolescencije je promjenjivo i sklono opadanju, kao i tijekom rane odrasle dobi. Tijekom srednje i kasne odrasle dobi je relativno nepromjenjivo, a ostaje stabilno sve do 60-ih godina starosti, nakon čega nastavlja opadati.

Samopoštovanje – psihologija 

Samopoštovanje kod djece je prilično visoko, posebno u predškolskoj dobi kada im je vrlo jednostavno prići drugoj osobi, upoznati se, pokušati stvoriti suradnju ili pokrenuti zajedničku aktivnost. Visoko samopoštovanje pridonosi inicijativnosti, boljim socijalnim kompetencijama i stabilnijoj emocionalnoj samoregulaciji. Tijekom školovanja samopoštovanje predviđa djetetovo školsko postignuće, a djeca s višim samopoštovanjem su omiljenija kod vršnjaka.

I kultura može utjecati na samopoštovanje (npr. zemlje i društva u kojima je naglašena socijalna usporedba mogu utjecati na stvaranje niskog samopoštovanja), ali veliku ulogu ima roditeljski stil odgoja. Kontrolirajući i helikopter roditelji kod djece stvaraju osjećaj neadekvatnosti, zbog čega takva djeca često imaju nisko samopoštovanje. O tome pročitajte više u članku “Helikopter roditelji: Psihologinja otkriva sve o ovom fenomenu koji je sve izraženiji“. Roditelji koji su autoritativni, koji uvažavaju djetetove potrebe i osjećaje, ali i održavaju jasan autoritet i primjeren nadzor nad dječjim ponašanjem, odgajaju djecu koja razvijaju višu razinu samopoštovanja.

Postoje i pojedinci koji imaju nerealistično visoko samopoštovanje koje je također loše jer su takve osobe sklone verbalnim napadima kada se ugrozi njihova slika o sebi te imaju probleme prilagodbe. Mnogi roditelji traže savjete kako povećati samopoštovanje kod djece, ali tu prvenstveno moraju znati da se njihovo samopoštovanje jasno uočava u partnerskom odnosu i odnosu s drugim ljudima, ali i u odgoju i odnosu prema djeci, čime se djelomično prenosi na djecu te neizravno uči i usvaja. 

Ukratko, da biste povećali samopoštovanje kod djece, morate prvo poraditi na svojem. Djeca su izvrsni mali imitatori koji često ne poslušaju što im govorite, ali gotovo uvijek oponašaju ono što radite. 

Pročitajte članak “Kako odgojiti mentalno snažno dijete?“.

Nisko samopoštovanje – uzroci i posljedice

Nisko samopoštovanje može biti posljedica tekućeg problema (npr. proživljavanje teškog životnog perioda, gubitak bliske osobe i sl.), ali i posljedica drugih poteškoća kao što su anksioznost, dugotrajni problemi u bliskim odnosima, kronične bolesti itd. Nažalost, istraživanja pokazuju da kronično nisko samopoštovanje može biti i uzrok cijelog niza teškoća (depresije, suicidalnih misli i djela, poremećaja u prehrani). 

Osobe s niskim samopoštovanjem su sklone samookrivljavanju, samokritičnosti, sumnji u sebe te fokusiranju na slabosti i mane. Izbjegavaju kontakt očima, neasertivne su i nesigurne, često ih prate osjećaji tuge, tjeskobe, srama i frustracije, a tjelesno su skloni iscrpljenosti, umoru, napetosti i općenito niskoj energiji. 

U pretjeranoj želji da udovolje drugima, izbjegavaju ulazak u konflikt i pokretanje razgovora o problemu u odnosu, strogi su prema sebi, a osjetljivi prema drugima. Boje se gubitka, napuštanja i neuspjeha, a zbog toga znaju izbjegavati situacije u kojima bi mogli biti procjenjivani ili doživjeti kritiku.

Kako steći samopoštovanje?

Da bi se moglo povećati samopoštovanje i održavati na stabilnoj razini, potreban je rad na sebi, a to je proces koji traje. Ako su u pitanju teška životna iskustva i uvjerenja koja su dovela do manjka samopoštovanja, potrebno je potražiti stručnu pomoć u obliku psihoterapije ili grupnih radionica za veće samopoštovanje. 

Nije lako nadvladati nisko samopoštovanje, ali je gotovo sigurno da ćete se u jednom periodu života naći u situaciji kada će vam zatrebati pomoć oko vraćanja samopoštovanja. Pritom može biti korisno poduzeti određene vježbe za samopoštovanje:

• redovito provjeravanje anksioznih misli i postupaka – posebno kada su u pitanju negativna predviđanja i nerealni strahovi zbog čega ih je potrebno preispitati i provjeriti postoje li objektivni dokazi u okolini koji ih potvrđuju
• borba sa samokritičnim mislima – osvještavanje i zapisivanje automatskih negativnih misli i osjećaja (posebno kada su u pitanju osjećaji krivnje, srama, tuge, razočaranosti, beznadnosti), prakticiranje samosuosjećanja i traženje emocionalne podrške
• jačanje samoprihvaćanja – osvještavanje vrlina i snaga, stavljanje pozitivnih kvaliteta u fokus, izrada liste pozitivnih karakteristika i vještina te redovito podsjećanje onoga što volite i cijenite kod sebe
• vođenje dnevnika aktivnosti – bilježenje primjera dobrih točaka svaki dan (neovisno o tome koliko su ponekad “male”)
• mijenjanje životnih pravila – ako su očekivanja i standardi koje si postavljamo prezahtjevni i previsoki, potrebno ih je mijenjati i redefinirati te provjeriti koliko su realni i ostvarivi.

Neovisno o razini samopoštovanja, svatko od nas bi trebao usvojiti navedene vježbe i redovito ih provoditi kako bi se u težim životnim okolnostima znao nositi s problemima na adekvatne načine.

Pročitajte i članke:

• Razbijamo “tabu” odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju
• Walk’n’talk: Sve popularnija psihoterapijska metoda koja baca novo svjetlo na meditaciju
• 7 navika uspješnih ljudi: Psihologinja otkriva tajne ljudi kojima ide u životu.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Nema izgovora za pekaru ili dostavu

Brzi ručak za 15 minuta: Nutricionistica donosi recepte za dane kada ste u žurbi

• Zrinka Babić
• 4 min čitanja

• kako povećati samopoštovanje
• kako vratiti samopoštovanje
• nisko samopoštovanje
• samopoštovanje
• samopoštovanje kod djece
• samopoštovanje u vezi
• slika o sebi i samopoštovanje
• vježbe za samopoštovanje