Do sada poznati poremećaji u prehrani poput anoreksije i bulimije proširili su se i na druge vrste poremećaja u prehrani. Promjene društvenih vrijednosti poput stavljanja velikog fokusa na fizički izgled, pritiska medija i društvenih mreža samo su neki od okidača za poremećaje u prehrani.

Međutim, važno je razlikovati uzroke, okidače i posljedice jer poremećaj prehrane nastaje kao rezultat više različitih faktora. Danas poremećaj u prehrani ide i u drugom pravcu poput pretilosti ili prejedanja. I dok pretilost nije opcija za zdravlje ni u kojem slučaju, problem se produbljuje forsiranjem prihvaćanja pretilosti kao normalne. 

Poremećaji u prehrani su kompleksna tema s obzirom na to da je riječ o neopipljivim i nevidljivim uzrocima, a koji se najčešće očituju u lošoj slici o sebi, poremećenim sustavima vrijednosti, ali nerijetko i traumama koje leže u pozadini. Baš zbog toga se najčešće javljaju kod mlađe populacije. 

Poremećaji u prehrani – osnovni i nespecifični oblici

Kao što je rečeno, danas možemo nabrojati više vrsta poremećaja u prehrani, no dijelimo ih u dvije kategorije, a to su osnovni oblici poremećaja u prehrani i nespecifični oblici. 

Osnovni oblici poremećaja u prehrani su:

• anoreksija nervoza
• bulimija
• kompulzivno prejedanje. 

Anoreksija nervoza očituje se izbjegavanjem hrane, konzumiranjem vrlo male količine hrane ili konzumacijom samo određene hrane s ciljem gubitka kilograma. Glavni saveznik u ovom poremećaju je vaga koja će diktirati raspoloženje i daljnje akcije osobe oboljele od anoreksije nervoze. Osoba oboljela od anoreksije pratit će svaku promjenu na vagi učestalim vaganjem, možda će i pretjerano vježbati. U svojoj glavi nikada nije dovoljno mršava te često poriče da ima problem. 

Bulimija je poremećaj u prehrani koji također za cilj ima mršavljenje, no, kako osoba nije u stanju sebe izgladnjivati, tada izaziva povraćanje, uzima laksative i slično nakon konzumacije pretjerane količine hrane. Drugim riječima, osobe oboljele od bulimije izmjenjuju epizode prejedanja i izbacivanja hrane. 

Pročitajte članak “Anoreksija i bulimija – uzroci, simptomi i liječenje“.

Kompulzivno prejedanje manifestira se uzimanjem veće količine hrane bez obzira je li osoba gladna ili nije te se ne može zaustaviti dok ne dođe do točke prejedanja. Najčešće se javlja u stresnim stanjima ili okidač može biti neko emocionalno stanje. Kada osoba uzima hranu, u tim trenucima osjeća olakšanje i tako privremeno gasi tu neželjenu emociju. 

Za više informacija pročitajte članak “Prejedanje – simptomi, liječenje, samopomoć“. 

Nespecifičan poremećaj prehrane prepoznaje se u sljedećim terminima: 

• ortoreksija
• bigoreksija
• drunkoreksija
• manoreksija
• pregoreksija
• nearlyreksija.

Ortoreksija je vjerojatno najpoznatiji nespecifični poremećaj prehrane kod kojeg su osobe izrazito fokusirane na kvalitetu hrane i previše opterećene što smiju, a što ne smiju jesti prema njihovoj kategorizaciji hrane koju dijele na kvalitetnu i nekvalitetnu. 

Za više informacija pročitajte članak “Ortoreksija – uzrok, simptomi, posljedice i liječenje“.

Bigoreksija se javlja kod osoba koje vježbaju, a očekuju nerealne rezultate. Osobe oboljele od bigoreksije izrazito su fokusirane na dobivanje što veće količine mišićne mase, u strahu su od gubitka iste, pa manično vježbaju čak i kada se povrijede na treningu ili kada su bolesni. Osobe oboljele od bigoreksije sklone su i uzimanju steroida.

Drunkoreksija je s obzirom na cilj u “srodstvu” s anoreksijom i bulimijom, odnosno riječ je o osobi koja pije alkohol, a izbjegava hranu kako ne bi unijela previše kalorija. No, alkohol spada u kaloričnije makronutrijente jer jedan gram alkohola sadrži sedam kalorija, za razliku od jednog grama proteina ili ugljikohidrata koji sadrže četiri kalorije. 

Manoreksija se javlja kod muškaraca koji su pretjerano fokusirani na prehranu bogatu proteinima, posebice na konzumiranje proteinskih napitaka te pretjerano vježbaju kako bi dobili onaj izgled, odnosno mišićnu masu kojoj teže. 

Pregoreksija se javlja kod trudnica koje opsesivno nastoje zadržati tjelesnu težinu bez dobivanja novih kilograma. I dalje vježbaju istim intenzitetom, čak i u visokom stadiju trudnoće. Nakon poroda žene koje pate od pregoreksije željet će što prije skinuti višak kilograma i vratiti se u formu kao i prije trudnoće. 

Nearlyreksija se očituje izborom niskokaloričnih namirnica poput salata, light proizvoda i voća, a cilj je zadržati indeks tjelesne mase na donjoj granici. Osobe koje pate od nerlyreksije neće se izgladnjivati kao u slučaju anoreksije, ali neće biti ni site. Vode se rasporedom obroka, (uskim) izborom namirnica i vježbanjem. Kroz vrijeme se zbog manjeg unosa količine hrane obujam želuca smanjuje, što dovodi do toga da osobe zaista i manje mogu pojesti. 

Poremećaj u prehrani – simptomi

Uzroci poremećaja u prehrani očituju se različitim faktorima poput psiholoških, bioloških, sociokulturnih i sl. Biološki uzroci najčešće se odnose na obiteljsku anamnezu psihofizičkog zdravlja. 

Psihološki uzroci najčešće proistječu iz loše slike o sebi, narušenih obiteljskih odnosa itd. Sociokulturni uzroci tiču se medijske slike poželjnog tijela. Nažalost, rijetko si tko priznaje da iza savršenih tijela na fotografijama stoji uređivanje istih s raznim medijskim alatima. 

Budući da su adolescenti osjetljiva populacija, s obzirom na to da tek izgrađuju sliku o sebi, žele se uklopiti u društvo i biti prihvaćeni, tako poremećaji prehrane kod adolescenata nisu rijetkost. 

No, poremećaji u prehrani se mogu manifestirati i ranije, pa tako poremećaj prehrane kod djece također može uključivati pretilost, ali i pothranjenost, odnosno manjak pojedinih nutrijenata nužnih za pravilan rast i razvoj. 

Pročitajte članak “Bolest u porastu: Zašto dolazi do poremećaja hranjenja u tinejdžerskoj dobi?“.

Ako prepoznajete sljedeće simptome već dulje vrijeme, obratite pažnju i razmislite je li u pitanju poremećaj u prehrani:

• pretjerano razmišljanje o hrani – što i kada jesti
• osjećaj krivnje nakon određene hrane koju ste pojeli
• gledanje na hranu kao na zdravu i nezdravu
• podjela hrane na onu koja deblja i onu koja ne deblja
• osjećaj krivnje nakon preskočenog treninga
• podređivanje i robovanje treniranju i zdravoj prehrani
• traženje utjehe u hrani i jedenje veće količine hrane u stresnim situacijama
• izbjegavanje određene skupine hrane ili vrsta namirnica zbog straha od debljanja ili mišljenja da je takva namirnica nezdrava
• konstantno brojanje kalorija
• opterećenost unosom točne količine kalorija, proteina i sl. 
• anksioznost
• odbijanje druženja i izlazaka zbog negativne slike o tijelu 
• odbijanje druženja i izlazaka zbog izbora hrane i pića na tim mjestima
• pretjerivanje u količini hrane
• konstantno vaganje. 

Lista simptoma se nastavlja. Ovi simptomi se ne javljaju odjednom, već kroz vrijeme, ovisno na što je osoba stavila fokus, kakvim se medijskim sadržajem okružuje i općenito koja joj je razina samopoštovanja te kakvu sliku o sebi ima. Želja da pretjerano brinemo o kilaži ili fizičkom zdravlju dovodi upravo do narušavanja psihofizičkog zdravlja. 

Poremećaji u prehrani – pretilost 

Pretilost nije samo estetski problem, već se tretira kao bolest. Ovdje se ne misli na višak od nekoliko kilograma, već na onaj broj kilograma i postotak masnog tkiva koji ugrožavaju zdravlje i povećavaju rizik od:

• kardiovaskularnih bolesti
• visokog krvnog tlaka
• dijabetesa tipa 2
• povećanja kolesterola 
• proširenih vena
• hernije
• ateroskleroze
• žučnih kamenaca
• opterećenja zglobova i kralježnice 
• prijevremene smrti. 

Osobe koje pate od pretilosti imaju indeks tjelesne mase veći od 30:

• ITM od 30 do 34,9 – pretilost prvog stupnja
• ITM od 35 do 39,9 – pretilost drugog stupnja
• ITM od 40 i više – pretilost trećeg stupnja. 

Pretilost se može javiti zbog “hranjenja” pojedinih emocija ili nemogućnosti nošenja sa stresom, traumama ili drugim psihološkim uzrocima na drugačiji način. Hrana koju konzumiramo u tim trenucima donosi instant olakšanje. 

Pretilost se javlja kada unosimo daleko više kalorija, odnosno energije kroz količinu hrane s obzirom na stvarne potrebe i potrošnju. Pretilost može imati podršku u kulturi i okruženju, posebice kada se “snažan i jak organizam” povezuje s visinom i “jakošću”, odnosno debljinom tijela. 

Nažalost, danas je tzv. body positivity otišao u drugom pravcu. Naravno da treba prihvatiti sebe i svoje tijelo, ali jedno je prihvatiti nekoliko kilograma viška koje nužno ne ugrožava naše zdravlje, a drugo kad se pretilost smatra prihvaćanjem sebe “takvi kakvi jesmo”. 

Ako prihvatimo sebe takvi kakvi jesmo, a nalazimo se u kategoriji pretilosti, onda tim stavom zatvaramo vrata svakoj promjeni nabolje. To što smo odlučili ostati pretili i tako si dati zeleno svjetlo u daljnjoj konzumaciji pretjeranog unosa kalorija, neće spriječiti zdravstvene rizike. 

To ne znači da se itko ima pravo rugati ili prozivati osobe koje pate od pretilosti. Naprotiv, takvoj osobi trebaju podrška i vjera da može napraviti rezultat i vratiti kontrolu nad unosom količine hrane. Prvi korak je priznanje da postoji izazov i da tijelo treba prihvatiti, ali ne i stanje – pretilost. 

Osobe koje se pozivaju na to da jednostavno imaju takvu genetiku ili da se hrane zdravo, a i dalje su pretile, najčešće nemaju dovoljno znanja oko same prehrane. Jesti zdravo ne znači da ne unosimo kalorije, primjerice, orašasti plodovi su zdravi, ali vrlo kalorični. 

Genetika, s druge strane, ne određuje broj kilograma, već to gdje ćemo najprije početi nakupljati masno tkivo usred debljanja. Možda i možemo genetiku “okriviti” za lakše nakupljanje kilograma, ali pretilost nema uzrok u genetici, već u stilu života i prehrane. 

Današnji problem najviše se očituje u tome što se normalna tjelesna težina, odnosno tzv. medium size ne prihvaća kako treba. Takve osobe zbog pritiska ili odu u pretilost ili u pretjeranu mršavost. 

Iako mislimo da uživamo slobodu izbora, društvo nas tjera da se ipak svrstamo i napravimo izbor. Hoće li to biti fitness kategorija, pretilost i body positivity ili pak manekenski izgled, svejedno. No, naglasak bi ipak trebao biti na umjerenosti – pravilna prehrana, kretanje i zdrava slika o sebi. 

Pročitajte članke:

• Pretilost – posljedice na zdravlje, kako izračunati, liječenje
• Imam višak kilograma, otkud da krenem? – 6 koraka nutricionistice.

Poremećaj u prehrani – prejedanje 

Prejedanje se javlja onda kada je osoba na restriktivnoj ili strogoj dijeti na kojoj ne može izdržati i tada krene jesti “sve pred sobom” dok ne dođe do točke prejedanja. Također, prejedanje se javlja kod stresnih stanja i onih emocija koje osoba ne zna u tom trenutku “preraditi”, pa je posezanje za hranom instant rješenje. 

Nakon epizode prejedanja ubrzo slijedi osjećaj krivice zbog pretjeranog unosa količine hrane, a nerijetko i obećanje sebi da od sutra slijedi vraćanje strogoj dijeti. I tako se osoba nađe u začaranom krugu. 

Osoba ne mora nužno biti gladna da bi se prejela. Konzumiranje hrane javlja se i usred dosade, no prejedanje kao poremećaj rezultira gubitkom kontrole nad konzumacijom hrane, odnosno njezinom pretjeranom količinom. 

Međutim, uzrok prejedanja ne leži u hrani, već u psihološkim uzrocima. Hrana služi samo kao sredstvo za ublažavanje trenutnog emocionalnog ili stresnog stanja jer je dostupna, uvijek je imamo kod kuće i fokusira nas na osjetilo okusa i užitka, zbog čega emocije ili stres u tom trenutku padaju u drugi plan. 

Poremećaji u prehrani – posljedice 

Ovisno o kojem je poremećaju prehrane riječ takve su i posljedice. Posljedice su i fizičke i psihičke, a njihovo liječenje, posebice kod anoreksije ili bulimije, može potrajati dugo vremena. 

Fizičke posljedice kod anoreksije su:

• gubitak mišićne i koštane mase
• pothranjenost
• slabija koncentracija 
• slabost i vrtoglavice
• opadanje kose
• izostanak menstruacije
• neuobičajena osjetljivost na hladnoću
• niži krvni tlak i puls.

Fizičke posljedice kod bulimije su:

• oštećenje zubnog tkiva, jednjaka i želuca
• ogrebotine na prstima 
• aritmija srca
• gubitak menstruacije 
• puknute krvne žilice u očima
• poremećen rad gušterače i crijeva. 

O posljedicama pretilosti već smo pisali, a ostali poremećaji u prehrani, posebice oni koji su vezani uz opsjednutost zdravom prehranom i vježbanjem, najčešće rezultiraju psihičkim poremećajima ili stanjima poput:

• stalne zabrinutosti
• opterećenosti 
• anksioznosti
• osjećaja krivnje. 

Svi ti simptomi zajedno ili u kombinaciji utječu na svakodnevni život i funkcioniranje.

Poremećaji u prehrani – liječenje 

Liječenje poremećaja u prehrani zahtjeva interdisciplinarni pristup. Kod mnogih poremećaja u prehrani prva stanica je obično psiholog, psihoterapeut ili psihijatar. Odlazak u neke od klinika za poremećaje u prehrani može biti prvi korak, posebice jer se na jednom mjestu nalazi tim stručnjaka koji će pomoći osobi na njezinom putu oporavka. 

Nutricionist je nekad zadnja karika, posebice kod bulimije i anoreksije jer, dok osoba ne prizna svoj problem i pokaže želju za promjenom, nikakva prehrana ili nutricionistička pomoć neće rezultirati uspjehom. 

U Hrvatskoj djeluje Centar za poremećaje hranjenja – BEA. U sklopu pojedinih poliklinika postoje dnevne bolnice za poremećaje u prehrani. Važno je na vrijeme potražiti pomoć jer, nažalost, neki poremećaji poput anoreksije mogu rezultirati smrću. 

Pročitajte i članke:

• Mitovi o hrani koji vas sabotiraju: Nutricionistica otkriva sve
• Analiza popularnih dijeta: Nutricionistica objašnjava zašto je pravilna prehrana bolji izbor
• Nemate bikini tijelo? Evo zašto i kako se prestati opterećivati time
• Ove su se djevojke uspješno suočile s poremećajem u prehrani: Evo kako je izgledao njihov put
• Razbijamo “tabu” odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju.

• anoreksija
• bulimija
• liječenje poremećaja u prehrani
• ortoreksija
• poremećaji prehrane kod adolescenata
• poremećaji u prehrani
• posljedice
• prejedanje
• simptomi pretilost