Body positivity je trend koji se odnosi na činjenicu da svi ljudi zaslužuju imati pozitivnu sliku vlastitog tijela, bez obzira na to kako društvo percipira idealno tijelo. Osim pokušaja da se odupre izazovima današnjeg društva koje se često bazira na okrutnim predrasudama zbog prirodnih različitosti, body positivity pokret je nastao kako bi pomogao ljudima shvatiti kako popularne medijske poruke ostavljaju snažan učinak na samopoštovanje nego što nam se to na prvi pogled čini.

Body positivity – zamisao pokretanja trenda

Glavna zamisao body positivity pokreta uključuje odgovor na izazove društvenog gledanja na tijelo, promicanje prihvaćanja svih oblika i veličina vlastitog izgleda, pomaganje ljudima u izgradnji samopouzdanja i samopoštovanja te ispravljanje nerealnih tjelesnih standarda koji se nastoje globalno zadovoljiti.

Pokret svoje korijene vuče iz 60-ih godina prošlog stoljeća, kada su se stručnjaci prvi put susreli s ozbiljnim poteškoćama liječenja poremećaja hranjenja, ali službeno je utemeljen oko 2012. godine kada se u početku fokusirao na izazove nerealnih standarda ženske ljepote.

Čini se da je u posljednjih nekoliko godina ljudsko nezadovoljstvo postalo vidljivije nego što je to bilo prije, a nagađa se da je temelj problematike upravo u virtualnom svijetu, odnosno činjenici da smo izloženiji raznim informacijama, slikama, porukama i videozapisima koji nisu provjereni, utemeljeni na snažnim izvorima niti validirani od strane stručnjaka.

Zbog naglašavanja ideala mršavosti kod žena, a ideala mišićavosti kod muškaraca, virtualni svijet u kojem mnogi žive sveo se na zadovoljavanje prezahtjevnih tuđih očekivanja (koja s vremenom brzo prihvatimo kao svoje). Odlasci u teretanu se često poistovjećuju s naslikavanjima u zrcalu u najskupljoj sportskoj opremi, dok se fotografije na društvenim mrežama vješto ispravljaju i iskrivljuju kako bi bile privlačne i dobile lajkove.

Bolje razumijevanje dubljeg učinka koje ovakvi društveni kriteriji imaju može utjecati na razvijanje zdravijeg i realističnijeg odnosa s vlastitim tijelom, ali i psihom.

Pročitajte članak “Kako izgraditi pozitivan odnos prema svojem tijelu?“.

Što točno predstavlja body positivity?

Iako je ovaj trend sve popularniji, ljudima je još uvijek nejasno što točno predstavlja i je li potencijalno štetan ili toksičan zbog promicanja svih oblika i izgleda tijela, što može značiti i da se odobravaju ozbiljniji problemi, kao što su poremećaji u prehrani.

Da bismo potaknuli ljude da cijene vlastito tijelo unatoč manama, vole sebe u svim oblicima i izdanjima te prihvate da smo svi drugačiji, kako fizički, tako i psihički, moramo biti svjesni da je to prihvaćanje pozitivno, odnosno da taj pojedinac razumije probleme pretjerane samokritičnosti, ali i neprihvatljive kriterije koje nameće društvo.

Mnogima je teško prihvatiti promjene koje se prirodno događaju zbog starenja, trudnoće ili izbora načina života, a upravo zbog toga dolazi do rascjepa između stvarnog i idealnog “ja”, što potencijalno može dovesti do raznih problema u mentalnom funkcioniranju.

Pokrenule su se brojne marketinške kampanje koje su počele promicati ideje body positivity trenda nastojeći osvijestiti koliko slika tijela utječe na mentalno zdravlje i dobrobit pojedinca, a koliko je i ujedno sve teže imati zdravu sliku o tijelu na temelju koje mnogi procjenjuju svoju cjelokupnu vrijednost.

Studije su pokazale da je negativna slika o tijelu povezana s rizikom od nastajanja mentalnih poteškoća, uključujući depresiju, anksioznost (posebno socijalnu) te poremećaje u prehrani.

Pročitajte članak “Kompleksi i samokritičnost – zašto se javljaju i kako ih pobijediti?“.

Negativna slika o tijelu – posljedice

Slika o tijelu započinje u umu, odnosno u subjektivnoj percepciji vlastitog tijela, koja se može značajno razlikovati od onoga što je idealna masa za svakog pojedinca koja se temelji na jasnim izračunima i procjenama u odnosu na trenutnu težinu, visinu, mišićnu masu, spol, dob itd. Osjećaji, misli i ponašanja koja vežemo uz sliku vlastitog tijela mogu značajno utjecati na cjelokupno mentalno zdravlje i način na koji se ponašate prema sebi, hrani, socijalnim interakcijama i svijetu u cjelini.

Stručnjaci smatraju da formiranje slike o tijelu nastaje još u ranom djetinjstvu, posebno u prvim prehrambenim iskustvima koja djeca najčešće ne povezuju direktno sa slikom o sebi, odnosno samopoštovanjem. Hrana im je pokretačka snaga koju trebaju za istraživanje okoline, ali komentari koje dobivaju od strane odraslih mogu u jednom trenutku dovesti do značajnih posljedica, najčešće negativnih.

Zabrinjavaju noviji podaci da već prije polaska u školu jedan postotak djece eksperimentira s dijetama jer osjeća nezadovoljstvo vlastitim tijelom. Ovakvi rani problemi mogu zaista dovesti do razvoja ozbiljnih oblika depresije (češće kod žena), niskog samopoštovanja (najuočljivijeg u adolescentskoj dobi) te poremećaja u prehrani.

Problem promicanja ideala mršavosti dovodi do generaliziranja osjećaja uspjeha, ljepote i izgleda samo na temelju veličine i oblika tijela. Ove ideje se počinju previše internalizirati, što može dovesti do toga da oni koji ne izgledaju “idealno” padaju u beznađe, pasivnost i bespomoćnost smatrajući da ne mogu ništa postići jer njihov izgled nije dovoljno dobar te će ih se samo na temelju njega procjenjivati.

Upuštanje u stroge i ekstremne dijete te oblike pretjerane tjelovježbe sve je češće, a čini se da je teško pronaći osobu koja u životu nije isprobala više od jedne vrste dijete kako bi izgradila savršeno tijelo. Ideja da su mršaviji ljudi zdraviji, sretniji i ljepši nema nikakvu znanstvenu podlogu, ali je sve popularnija u društvu unatoč nastojanjima da se takve predrasude razbiju.

Prihvaćanje vlastitih nesavršenosti je globalni cilj body positivity pokreta, imajući na umu da je uvijek zdravlje na prvom mjestu te da ono može biti formirano u različitim vanjskim oblicima.

Više o poremećajima u prehrani pročitajte u članku “Poremećaji u prehrani: Raste broj nespecifičnih oblika, sa sobom nose psihičke poremećaje i dugo se liječe“.

Može li body positivity pokret djelovati štetno?

Body positivity, koliko god potiče prihvaćanje i ljubav prema vlastitom izgledu, može biti problematičan ako se prihvati kao još jedan pritisak ili zahtjev koji je potrebno ispuniti. Poruka koju pokret nastoji poslati je da se promijeni ono što osoba osjeća prema tijelu, ali to može za određene pojedince biti prilično teško.

Jednostavno reći drugima da prihvate sebe i postanu otporniji na štetne utjecaje nerealnih slika koje promiču nezdrave ideale može biti prilično zahtjevno, posebno onima koji se već osjećaju obezvrijeđeno i tjeskobno oko ovakvih tema. Naime, pojedinci koji su osjetljiviji na komentare o izgledu i koji imaju manjak samopoštovanja najčešće izbjegavaju ovakve teme u društvu kako ne bi došli do srama i krivnje jer određene kriterije ne mogu zadovoljiti.

Savjet da se okrenu pozitivnim afirmacijama može biti potpuno neučinkovit onima koji u njih zapravo ni ne vjeruju, nego ih samo ponavljaju u nadi da će se nekim čudom dogoditi klik kada će prestati razmišljati negativno o svojem tijelu. Ovakvo snažno negativno razmišljanje može biti ukorijenjeno u ranim iskustvima koja su formirala vjerovanje pojedinca da je dobar samo ako dobro i izgleda, odnosno da je lijep i zdrav samo ako je mršav.

Potrebno je mijenjati negativne misaone obrasce onima koji su realističniji, koji postavljaju stvarnost na pravo mjesto i shvaćajući koje su promjene potrebne da se toksične misli, emocije i ponašanja izbace iz života.

Nadalje, treba biti oprezan u veličanju bilo kakvog izgleda. Koliko god mršavi pojedinci ne moraju biti zdravi i sretni, isto tako pretili pojedinci moraju biti svjesni je li njihov izgled uzrokovan zdravstvenim problemima ili izborom načina života koji je doveo do trenutnog stanja.

Pretilost može biti rezultat kompulzivnog prejedanja, koje također spada u poremećaje u prehrani. Može potaknuti komplikacije u brojnim drugim područjima zdravlja (npr. problemima s radom štitnjače, dijabetesom, kardiovaskularnim bolestima itd.), a može dovesti i do socijalne isključenosti, odnosno potpunog povlačenja iz društva i otuđenosti.

Slika o vlastitom tijelu je subjektivna procjena, ali zdravlje koje je u pozadini te slike je objektivna procjena koja se vrlo jednostavno može provjeriti obavljanjem nužnih i redovitih sistematskih pregleda, pretraga i provjera o funkcioniranju vlastitog organizma. Tako se sprječavaju brojni ozbiljniji problemi, a ne samo nezadovoljstvo vlastitim izgledom.

Body positivity vs body neutrality

S obzirom na to da body positivity ne mora nužno biti “pozitivan” za svakoga ni olakšati brige koje se vežu uz sliku o tijelu, pojavio se i drugi oblik trenda koji se zove “body neutrality“, čiji je glavni cilj izvlačenje tijela iz središta slike o sebi. Oni koji tijekom svojeg života nisu bili na meti iskompleksiranih kritičara koji su im stalno prigovarali o izgledu tijela, mogu vrlo jednostavno prihvatiti ove ideje, ali čini se da je takvih sve manje.

U redu je biti svjestan što vam na vašem tijelu smeta ili ne imati apsolutno nikakve osjećaje prema toj slici, upravo zato što vaša vrijednost uopće nije utemeljena vašim oblikom, veličinom ili bilo kojim drugim spektrom izgleda. Uklanjanje mentalnog reflektora s vlastitog tijela nije nimalo lako zato što smo suprotnim informacijama izloženi neprestano, od okoline u kojoj živimo do medija i reklama koji nas okružuju.

Ako je razmjer ovog problema već potpuno izvan vaše kontrole, bilo bi dobro da potražite stručni savjet koji će vam pomoći da započnete s cjelokupnim radom na sebi.

Pročitajte članak “Rad na sebi – kako započeti i koje su tehnike rada na sebi?“.

10 razloga zbog kojih je body positivity potreban društvu

Svjesni smo da su ljudi oduvijek bili skloni socijalnoj usporedbi i donošenju prvog dojma o nekome na temelju onog što vide. I sami to radimo, a to se vjerojatno neće promijeniti ni u budućnosti.

Međutim, biti svjestan koliko je taj prvi dojam često netočan može promijeniti donošenje netočnog suda o nekome kome nismo dali priliku da ga upoznamo. To se odnosi na osobu u cjelini, a ne samo ono što vidimo u njezinoj vanjštini.

Body positivity pokret ne govori samo o prihvaćanju vlastitog tijela, nego nastoji utjecati na šire shvaćanje vlastite vrijednosti, a prijeko je potreban društvu zbog nekoliko razloga.

1. Briga o sebi je nužna, a promjene su često potrebne da bismo ostali zdravi.
2. Prihvaćanje vlastitih nesavršenosti pomaže nam u prihvaćanju tuđih.
3. Nitko nije savršen (neovisno o tome kakve photoshop aplikacije postojale).
4. Hrana je pokretačka snaga organizma, a tjelovježba je nužna da biste zadovoljili čovjekovu primarnu potrebu za kretanjem.
5. Informacije i fotografije koje vidite na društvenim mrežama su često zamaskirane filterima koji savršeno projiciraju nečiju idealnu verziju, a ne stvarnu.
6. Uspoređujte sebe s onim što ste vi bili jučer, a ne s onim što je netko drugi danas.
7. Izgled nečijeg tijela nije mjerilo zdravlja – za to imamo objektivne mjere koje će vam preporučiti vaš liječnik (a to svakako nije lajk na Instagramu).
8. Samopoštovanje se odnosi na ukupno mišljenje o sebi i doživljaj vlastite vrijednosti kao osobe, što također znači i da vrijedim već samim time što postojim.
9. Ne mora postojati nešto vidljivo i nešto objektivno i mjerljivo što će mi dati do znanja da vrijedim.

Ono što je tebi lijepo ne mora nužno i meni biti lijepo.

Pročitajte i članke:

• Kako prihvatiti sebe u potpunosti? Kad zavolite sebe, promijenit će se vaš pogled na svijet! Psihologinja otkriva kako se osloboditi generacijskih trauma
• Psihološka otpornost: Kako mentalno ojačati? Psihologinja otkriva zaštitne faktore koji čine profil psihološki otpornih ljudi
• Iza viška kilograma kriju se dublji problemi: Psihologinja otkriva zašto nije dovoljno samo otići na dijetu.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Nema izgovora za pekaru ili dostavu

Brzi ručak za 15 minuta: Nutricionistica donosi recepte za dane kada ste u žurbi

• Zrinka Babić
• 4 min čitanja

• body neutrality
• body positivity
• body positivity pokret
• negativna slika o tijelu