Iza viška kilograma kriju se dublji problemi: Psihologinja otkriva zašto nije dovoljno samo otići na dijetu

Iza viška kilograma kriju se dublji problemi

Povodom Svjetskog dana pretilosti, koji se obilježava 4. ožujka svake godine, zdravstveni stručnjaci nastoje pronaći i ponuditi kvalitetna i praktična rješenja za pomoć ljudima u postizanju i održavanju primjerene tjelesne težine, zdravog načina života i uspješnog liječenja pretilosti.

Posljednjih su se nekoliko godina stope pretilosti značajno povećale, kako kod djece i adolescenata, tako i kod odraslih. Zabrinjavajuće su brojke koje ukazuju na to da se broj pretilih pojedinaca povećao za gotovo pet puta zadnjih desetljeća, a pretilost je postala jedan od glavnih rizičnih čimbenika za razne bolesti (kao što su dijabetes, kardiovaskularne bolesti, hipertenzija, moždani udar itd.).

Psihološki čimbenici nastanka pretilosti su jako važni i igraju veliku ulogu u tome kako prehrambene navike postaju poremećene
FOTO: Shutterstock

Psihološka pozadina pretilosti

Pretilost, gojaznost ili debljina definira se kao povećanje masnih stanica i prekomjerno nakupljanje masnog tkiva u tijelu. Pretilost se započne razvijati onda kada krenemo unositi više energije nego što su stvarne potrebe organizma. Može se pojaviti u djetinjstvu (posebno u pubertetu) ili u odrasloj dobi, a najčešći su uzroci loše prehrambene navike i nedostatak tjelesne aktivnosti. Međutim, uzroci mogu biti prilično složeni – od genetskih, preko socioekonomskih, do psiholoških i brojnih drugih.

Psihološki čimbenici nastanka pretilosti su jako važni i igraju veliku ulogu u tome kako prehrambene navike postaju poremećene.

Pretilost je često posljedica nezdravog načina života koji se veže uz pretjerani unos hrane (koji je nerijetko povezan s emocionalnim prejedanjem), tjelesnu neaktivnost i stres. Takav način života ne nastaje preko noći, nego se s vremenom uočava kao unutarnja borba koju pojedinac vodi zbog već narušenog mentalnog zdravlja.

Negativne misli, loše upravljanje emocijama, samokritičnost i perfekcionizam, nezadovoljstvo slikom o sebi, manjak samopoštovanja te neadekvatne vještine suočavanja sa stresom mogu ukazivati na ozbiljna stanja kao što su depresija, anksioznost i poremećaji u prehrani. Svi ti obrasci ponašanja mogu dovesti do emocionalnog prejedanja ili izgladnjivanja, loše brige o sebi i manjka interesa za redovitu tjelovježbu.

Pročitajte članak “Narušeno mentalno zdravlje: Psihologinja otkriva upozoravajuće simptome i kako sačuvati mentalno zdravlje“.

Emocionalna glad
FOTO: Shutterstock

Emocije i prehrana

U užurbanom životu kakav živimo fiziološke potrebe često padaju u drugi plan pa neredoviti i nezdravi obroci, uz dugotrajni boravak u zatvorenim prostorijama bez fizičkog kretanja, mogu potpuno poremetiti prehrambene navike i otežati uspostavljanje zdravijih obrazaca životnog stila. Nažalost, izbor hrane se u ovakvim situacijama svede na brza jela u večernjim satima kada mozak treba opuštanje, a emocije proradu. 

Tako se i fizička glad s vremenom pretvori u emocionalnu, a hrana zauzme ulogu “tješitelja”, “terapeuta” ili “nagrade” nakon napornog i teškog dana. Poznato je da su crijeva drugi mozak i da sadržavaju brojne receptore neurotransmitera koji su odgovorni za ugodno raspoloženje, stoga i ne čudi što se svatko od nas vrlo jednostavno može zapetljati u ovu kompleksnu uzročno-posljedičnu vezu između emocija i hrane.

Kada je u pitanju pretilost, ono što se događa unutra, u unutarnjem svijetu pojedinca, često se brzo uoči i na van, u fizičkom izgledu, pasivnom i neaktivnom provođenju vremena i izbjegavanju situacija u kojima bi se promjene mogle komentirati i procjenjivati. Zato se psihološki uzroci pretilosti mogu brzo uvidjeti, a krivnja koja ostaje nakon povremenih emocionalnih prejedanja i pokušaja izgladnjivanja postaje toliko snažna da je nužno potražiti stručnu pomoć i započeti s radom na sebi.

Pročitajte članak “Čimbenici koji povećavaju rizik od pretilosti“.

Kada je u pitanju pretilost, ono što se događa unutra, u unutarnjem svijetu pojedinca, često se brzo uoči i na van
FOTO: Shutterstock

Prevencija pretilosti

Prije donošenja suda o nečijem fizičkom izgledu i razvoju pretilosti, moramo biti svjesni da su mogući uzroci nastanka ovog problema brojni te da ne znamo ništa o tome što netko drugi proživljava i zbog čega je došlo do stanja u kojem se nalazi. Moguće je da je u pozadini genetski problem, neka druga bolest ili nuspojava lijekova koje osoba konzumira zbog neke ozbiljnije poteškoće. 

No, ako su u pitanju loše prehrambene navike i neaktivni stil života, moguće je da osoba već neko vrijeme ima i ozbiljnije psihičke probleme s kojima se teško nosi i zbog kojih donosi izbore u prehrani koji nepovoljno utječu na njezin organizam. Mentalno zdravlje je itekako povezano s tim izborima, a izgradnja zdravog odnosa s hranom je proces koji je važno redovito prakticirati kako bi postao navika.

Ljudi koji imaju problema s pretilošću često se nose sa snažnim emocijama srama i krivnje, a mnogi ne razumiju koji su dublji uzroci pretilosti te koliko je njihovo rješavanje kompleksno. Ako se pretilost ne krene liječiti na vrijeme, može uzrokovati još teže probleme, kako u kontekstu fizičkog zdravlja (povišen krvni tlak, povišen rizik za dijabetes, opterećenje zglobova i kralježnice, povišene razine kolesterola u krvi itd.), tako i psihičkog (poremećaji u prehrani, depresija, anksioznost).

Pročitajte članak “Izgradite zdrav odnos s hranom: Psihologinja donosi 7 savjeta“.

Psihološko savjetovanje
FOTO: Shutterstock

Život modernog doba i pretilost

Život modernog doba kakav mnogi žive često se sastoji od brzih izbora visokokalorične i masne hrane koja je lako dostupna, kao i nedovoljnog kretanja i vremena za fizičke aktivnosti. S vremenom je i online život uzeo maha pa mnogi većinu vremena provode ispred ekrana, što je samo po sebi nezdravo ako se slobodno vrijeme ne nastoji kvalitetno iskoristiti za dobrobit zdravlja. 

Usvajanje zdravih i kvalitetnih prehrambenih navika je proces koji traje i koji je potrebno prenositi na mlađe generacije od najranije dobi, a samokontrola i nošenje sa stresom su vještine koje se razvijaju radom na sebi, uz što se preporučuju psihoedukacija i psihoterapija, odnosno psihološko savjetovanje, ako osoba procijeni da joj je potrebno stručno vodstvo i da ne može sama.

Stresan i užurban život oduzimaju mnogo mentalne energije i iscrpljuju organizam. Umjesto odabira hrane kao emocionalne kompenzacije, a ne osnovnog pokretačkog goriva organizma što je njezina primarna zadaća, cilj je izgraditi resurse i vještine koji će štititi osobu u izazovnim vremenima od donošenja loših izbora u prehrani i padanja u bespomoćnost i fizičku pasivnost.

Pretilost predstavlja globalni javnozdravstveni problem, a da bi se preveniralo nastajanje iste, potrebni su suradnja stručnjaka, redovito osvještavanje o ovoj temi te podrška i prostor za rad s onima kojima je pomoć potrebna.

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. World Obesity Day. (2020). WHO.
  2. Enders, G. (2019). Crijeva sa šarmom. Znanje: Zagreb.
  3. Shepherd, R. i Raats, M. (ur.). (2006). The psychology of food choice. Cabi: Guildford.

Ocijenite članak

5 / 5   3

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu