Kaže se da je ljepota u oku promatrača. Međutim, ne možemo ignorirati medijsko ili modno forsiranje određenih standarda ljepote. Dok su prije standard ljepote bili mršavost i manekenski izgled, danas sve prolazi. 

Drugim riječima, definicija ljepote, kao i njezini standardi uvelike su se promijenili. Tako je skovan pojam “body positivity“. Najprije trebamo vidjeti kako se on definira i što podrazumijeva, a zatim ga i malo kritički razmotriti. 

Koncept body positivity odnosi se na prihvaćanje i poštovanje svih oblika i veličina tijela, svih boja kože te da se nitko ne treba osjećati manje vrijednim ili lijepim zbog karakteristika svojeg tijela. 

Ovaj koncept je posebno zaživio kada su se na modnoj pisti pojavile plus size manekenke koje jednako samopouzdano šeću pistama, a putem svojih društvenih profila prenose poruke ljubavi prema sebi i svojem tijelu bez namjere da ga se mijenja, već prihvaća. 

U kontekstu body positivityja govori se i o prihvaćanju procesa starenja, smanjenju korištenja filtera na društvenim mrežama, prikazivanju realnih tijela itd. Kao što vidimo, ovaj koncept u osnovi ima dobre i poželjne namjere, posebice kada se stvara ogromni pritisak da budemo savršeni u svakom pogledu. 

Međutim, važno je postaviti normalne i zdrave granice u vezi ovog koncepta. Kao što znamo reći da se sloboda pojedinca prostire do granice slobode drugog pojedinca, tako za body positivity možemo reći da je svrhovit dok ne prelazi granice fizičkog i mentalnog zdravlja. 

Drugim riječima, koncept body positivityja ne smije biti izgovor za promoviranje pretilosti koja se definira kao bolest, baš kao što moda ne smije služiti za promoviranje anoreksije. To ne znači da ljudi koji pate od pretilosti ne smiju voljeti svoje tijelo i osjećati se vrijednima. 

Međutim, ljubav prema sebi podrazumijeva i brigu o svojem zdravlju, a, nažalost, pretilost je okidač za brojne metaboličke poremećaje, otežano kretanje i podloga za razvoj kroničnih bolesti. 

Apsolutno je svaka osoba vrijedna bez obzira kako izgleda, kojeg je financijskog i obrazovnog statusa, porijekla i sl. Ako osoba pati od pretilosti, i dalje je vrijedna i treba se voljeti i prihvaćati, ali isto tako treba iz te pozicije preuzeti odgovornost za svoje zdravlje i iz ljubavi prema sebi krenuti u proces mršavljenja do zdrave tjelesne težine. 

Pročitajte članak “Body positivity: Sve je teže imati zdravu sliku o tijelu! Psihologinja otkriva sve o trendu koji je više od toga“.

“Faux” body positivity

Dakle, osnova koncepta body positivityja jest prihvaćanje svakog oblika i veličine tijela, no pojedinci ga zloupotrebljavaju kao izgovor za nezdrave prehrambene navike i nezdravi životni stil, što se može nazvati “faux” body positivityjem. 

Nažalost, influenceri koji promoviraju body positivity, a ujedno pate od morbidne pretilosti, govorit će da su takve prirodne građe, da im je takav metabolizam i sl., međutim, takvi izgovori ne prolaze ni kod jednog zdravstvenog stručnjaka. 

Čak i da postoji medicinski razlog nakupljanja viška kilograma, poput usporene štitnjače, teško da npr. štitnjača može biti uzrok morbidne pretilosti. Zbog usporene štitnjače pojedincima je izazovnije skinuti višak kilograma ili održavati normalnu tjelesnu masu, no uzroci pretilosti su ipak kalorije i prekomjerno konzumiranje hrane. 

Naravno, danas u svemu postoji krajnost pa je tako druga krajnost “faux” body positivityja ortoreksija, kada su pak, pojedinci previše okupirani zdravom prehranom i zdravim životnim stilom.

Prije toga su se takvi pojedinci možda i skrivali zbog srama oko debljine, a sada možemo vidjeti pojedine influencere koji pate od pretilosti kako snimaju sadržaj o tome što i koliko jedu. 

Stvara se dojam da to što rade zapravo ima svoju vrijednost i publiku, konačno dobivaju pažnju kakvu nikad prije nisu imali i odjednom se njihovo stanje debljine čini baš kao ona situacija kada se otkrije do jučer nepoznatog umjetnika. 

Naravno, ovo je samo slikoviti prikaz kako bi se lakše shvatilo što se možda događa u pozadini. Međutim, to što je sada pretilost društveno prihvatljivija ne znači da pretilost i dalje nije zdrava i štetna. 

S druge strane, pretilost je u stalnom porastu pa tako ovaj iskrivljen koncept dobiva sve više sljedbenika. Često se ide korak dalje pa tako osobe koje pate od pretilosti traže i svoja prava za dvostruka sjedala u avionu. 

Pretilost često nije samo estetski i zdravstveni problem. Nažalost, osobe koje pate od pretilosti često nose neosviješteni emocionalni teret koji je proizašao iz trauma u djetinjstvu ili bilo kakvih drugih trauma i nezadovoljenih potreba. 

Hrana služi kao utjeha, kao brzi aparat za gašenje neugodnih emocija, kao nagrada. Odgoj također igra ulogu, posebice ako su roditelji koristili hranu kao sustav kažnjavanja i nagrađivanja, što hrana nikako ne bi trebala biti. 

Pročitajte članak “Iza viška kilograma kriju se dublji problemi: Psihologinja otkriva zašto nije dovoljno samo otići na dijetu“.

Dakle, tanka je linija između body positivityja i glorificiranja debljine kao nečeg normalnog. Važno je ovakvom izazovu pristupiti interdisciplinarno te uključiti psihologe, liječnike, nutricioniste, dijetetičare i sociologe. 

Odbijanje brige oko zdravlja i nastavljanje prejedanja unatoč svjesnosti svih zdravstvenih rizika zahtijeva razumijevanje, a ne osuđivanje. U pozadini vrlo vjerojatno leži kompleks uzroka koji korijene ponajviše vuku iz područja emocionalnog i mentalnog zdravlja. 

To možemo vidjeti u televizijskim showovima gdje su u fokusu pretile osobe iz stvarnog života koje pod budnim okom stručnjaka kreću u proces mršavljenja, natječući se tko će skinuti više kilograma. 

Ni to nije adekvatan pristup zdravom mršavljenju, no upravo u ovakvim emisijama možemo vidjeti kako se osobe često prisjećaju svojeg djetinjstva ili trauma. Glavni je izazov kada se osoba zaista uvjeri da je takva prirodno i da ne može smršaviti. 

Do 2035. oko 37 % odrasle hrvatske populacije bit će pretilo

Važni su edukacija, razrješavanje mitova o hrani i prehrani koji često dovode do otpora prema promjeni prehrambenih navika i stručan pristup te pomoć osobama koje pate od pretilosti. To što netko prihvati biti pretio i ne poduzeti ništa neće ga učiniti zdravijim ili bez posljedica. 

Osim što je pretilost problem za pojedinca, problem je i za mlade osobe koje putem društvenih mreža uče kako je prejedanje normalno i kako je pretilost prihvatljiva sa svih aspekata. Međutim, zbog pretilosti pati i ekonomija. 

Kao što navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), prema trenutnim trendovima do 2035. oko 37 % odrasle hrvatske populacije bit će pretilo. Važno je naglasiti da pretilost i obični višak kilograma nije isto. 

Nadalje, HZJZ navodi kako bi nedjelovanje na području unaprjeđenja prevencije i liječenja debljine moglo rezultirati ukupnim ekonomskim posljedicama u iznosu od 3,15 milijardi dolara 2035. godine, što čini više od 3 % hrvatskog BDP-a.

Pristup ovoj temi, jasnoj granici između body positivityja i promoviranja debljine, jest vrlo osjetljiv. Interdisciplinarni timovi potrebni su za razmatranje ove teme i određivanje granica samoprihvaćanja i potrebe stručnog rada na emocionalnom i mentalnom zdravlju. 

Pročitajte i članke:

• Pretilost: Najveći udio pretilih osoba u EU je baš u Hrvatskoj! Liječnik otkriva koje su posljedice na zdravlje, kako je izračunati i liječiti
• Posljedice pretilosti: Čak i mali višak kilograma kontrolira vaš život! Evo do kojih 8 zdravstvenih problema neminovno vodi prekomjerna težina
• Debljina je bolest i ne liječi se dijetom! Nutricionistica otkriva kako do trajnih rezultata.

• "Faux" body positivity
• body positivity
• pretilost
• promoviranje debljine

Učitaj više izvora