Bolesti štitnjače postale su sve prisutniji problem u svijetu, i to osobito među ženama. Hipotireoza je jedna od najrasprostranjenijih bolesti štitnjače koju karakterizira smanjena aktivnost štitne žlijezde. U SAD-u čak 5 % osoba starijih od 12 godina ima dijagnosticiranu hipotireozu, dok se pretpostavlja da još uvijek više od pola nije dijagnosticirano.

Prehrana sama po sebi ne može izliječiti hipotireozu, ali pravilna prehrana uz neke dodatne prilagodbe može doprinijeti boljoj učinkovitosti liječničke terapije i tako pomoći u obnavljanju funkcije štitnjače i ublažavanju simptoma hipotireoze.

Važnost prehrane osobito se ističe zbog metaboličkih promjena koje uzrokuje hipotireoza:

• usporene probave,
• povišenja razina masnoća u krvi,
• povećanja tjelesne mase.

Hipotireoza – bolest štitnjače

Štitna žlijezda je mala žlijezda u obliku leptira koja se nalazi ispod Adamove jabučice. Štitnjača ima značajan učinak na zdravlje jer njezini hormoni, tiroksin (T4) i trijodtironin (T3), utječu na gotovo sve stanice u tijelu.

Štitnjača se primarno povezuje s brzinom metabolizma. Ona je važna za metabolizam masti i ugljikohidrata, ali sudjeluje i u regulaciji tjelesne temperature te brzini otkucaja srca i regulaciji kalcija u organizmu.

Hipotireoza je bolest koju karakterizira smanjeno lučenje hormona T3 i T4. Kao posljedica dolazi do usporavanja metabolizma, što znači da osobe koje boluju od hipotireoze troše manje energije tijekom mirovanja za razliku od zdravih pojedinaca.

Usporavanje metabolizma može dovesti do pojačanog umora, povišene razine kolesterola i težeg gubitka kilograma. Zbog toga se osobama s hipotireozom preporučuje u prehranu uključiti kvalitetne izvore proteina, ali i uvrstiti umjerenu do intenzivnu aerobnu tjelesnu aktivnost u svoju dnevnu rutinu.

Od hipotireoze češće obolijevaju žene. Autoimuna bolest štitnjače, poput Hashimotovog tireoiditisa, vrlo je često u pozadini nastanka hipotireoze. Štoviše, čak više od pola oboljelih s hipotireozom boluje i od Hashimotove bolesti.

Učestali simptomi hipotireoze su:

• umor,
• zaboravnost,
• depresija,
• obilne menstruacije,
• suha i gruba kosa i koža,
• promjene raspoloženja,
• povećanje tjelesne mase,
• promuklost,
• konstipacija.

Više o štitnjači i bolestima štitnjače možete saznati u sljedećim člancima:

• Hashimoto i hipotireoza – bolesti štitnjače,
• Povišen TSH i hipotireoza – uzrok, simptomi i liječenje,
• Hashimotov tireoiditis (Hashimoto sindrom) – uzroci, simptomi, dijagnoza i liječenje.

Hipotireoza – hranjive tvari od velike važnosti

Tijekom liječenja hipotireoze važno je pridržavati se principa pravilne prehrane. Međutim, osim općih preporuka za pravilnu prehranu, neke hranjive tvari pokazale su se osobito važnima kod osoba s hipotireozom.

Nutrijenti ili hranjive tvari koji su osobito važni za zdravlje štitnjače obuhvaćaju prvenstveno jod i selen. Iako se njima posvećuje najveća pozornost, pokazalo se da nedostatak vitamina A, cinka i željeza može imati negativan učinak zbog njihovih interakcija s jodom i stvaranjem hormona štitnjače.

Jod

Jod je element u tragu, što znači da je njegova količina u organizmu relativno mala. Ipak, on je ključan za normalan rad štitne žlijezde, na što ukazuje i činjenica da se čak 70-80 % joda nalazi upravo u štitnjači.

Jod je nužan za proizvodnju hormona T3 i T4. Jedan od uzroka hipotireoze može biti upravo manjak joda u organizmu.

Dodatan unos joda putem dodataka prehrani, tj. suplemenata, najčešće nije potreban niti se preporučuje jer ga je lako unijeti prehranom, osobito u zemljama u kojima se provodi jodiranje soli.

Kod Hashimotove bolesti suplementacija jodom može imati upravo suprotan učinak uzrokujući pogoršanje autoimunih procesa u organizmu. 

Dakle, jod je važan nutrijent na čiji unos treba pripaziti kako ne bi došlo do deficita, ali pri korištenju suplemenata treba biti na oprezu.

Danas je deficit joda u razvijenijim zemljama rijedak. Ipak, kod nekih osoba može se javiti manjak jer ga ne unose u dovoljnim količinama. To su prvenstveno vegetarijanci i vegani koji izbjegavaju unos jodirane soli te riba i morskih algi. Osim njih, pokazalo se da smanjenje soli kao strategija borbe protiv hipertenzije može negativno utjecati na unos joda.

Hrana bogata jodom uključuje:

• jodirana sol,
• morske alge,
• riba – tuna i bakalar,
• morski plodovi – škampi,
• suhe šljive.

Selen

Uz jod, selen je najčešće spominjan nutrijent u kontekstu hipotireoze. Selen je važan za aktiviranje hormona štitnjače. Njegov se manjak povezuje sa smanjenom koncentracijom hormona T3 i T4. 

Selen je i antioksidans. On štiti organizam, pa tako i štitnjaču, od oksidacijskih oštećenja koja se smatraju uzrokom mnogih zdravstvenih problema kod modernog čovjeka.

Suplementacija selenom pokazala se korisnom terapijom kod Hashimotovog tireoiditisa i Gravesove bolesti.

Ipak, kao i obično, preveliki unos selena može imati negativne učinke i djelovati štetno na razinu hormona štitnjače. Sigurnom dozom smatra se dnevni unos koji je jednak ili manji od 500 mikrograma. Suplemente se ne preporučuje unositi na svoju ruku, tj. bez prethodnog savjetovanja s liječnikom.

Hrana bogata selenom je:

• brazilski orah,
• riba – tuna, losos i sardine,
• jaja,
• mahunarke,
• smeđa riža,
• meso – perad, svinjetina i govedina,
• sjemenke suncokreta,
• gljive,
• banane,
• zob,
• indijski oraščići.

Cink

Cink je poput selena važan za aktivaciju hormona štitnjače. On ima ulogu u regulaciji hormona koji potiče štitnu žlijezdu na proizvodnju hormona T3 i T4. Taj se hormon zove tireotropin ili skraćeno TSH.

Deficit cinka je rijedak, iako su mu vegetarijanci i vegani skloni.

Hrana osobito bogata cinkom je:

• kamenice i drugi školjkaši,
• meso,
• mahunarke,
• sjemenke,
• orašasti plodovi,
• cjelovite žitarice.

Željezo

U prošlosti je bilo uvriježeno mišljenje da hipotireoza može dovesti do pojave anemije. Međutim, pokazalo se da se događa upravo suprotno. Anemija, tj. niska razina Fe, može dovesti do pojave hipotireoze.

Željezo je važno za stvaranje hormona štitnjače zbog toga što je željezo nužno za djelovanje enzima koji je zadužen za proizvodnju hormona T3 i T4. Osim toga, pokazalo se da kod osoba koje imaju manjak joda suplementacija kombinacijom joda i željeza učinkovitija od suplementacije isključivo jodom.

Sa suplementacijom željezom treba biti izrazito oprezan jer je lako doseći toksičnost. Ipak, utvrđivanje razine željeza u krvi moglo bi biti korisno u terapiji hipotireoze.

Hrana koja je bogati izvor željeza je:

• jetrica i drugi organi,
• školjkaši i morski plodovi,
• crveno meso i riba,
• mahunarke (grah, slanutak…),
• sušeno voće,
• sjemenke,
• špinat,
• brokula.

Hipotireoza – potencijalno štetni sastojci iz hrane

Pokazalo se da određeni sastojci iz hrane mogu ometati normalan rad štitnjače. Oni se nazivaju goitrogeni, a namirnice u kojima se nalaze su:

• cvjetača,
• brokula,
• kupus,
• prokulice,
• gorušica,
• repa,
• rotkvica,
• bambus,
• kasava,
• soja,
• kelj,
• špinat,
• slatki krumpir.

Unos namirnica bogatih goitrogenima nije se pokazao kao okidač za pojavu hipotireoze, osim kod osoba koje imaju manjak joda. Ipak, i dalje veza između unosa goitrogena i hipotireoze nije do kraja razjašnjena te se preporučuje biti oprezan kod konzumacije namirnica koje njima obiluju. Ipak, ne treba ih u potpunosti izbjegavati jer su to nutritivno bogate namirnice.

Istraživanje objavljeno 2016. godine u časopisu Journal of Clinical and Diagnostic Research istaknulo da je da različitim postupcima pripreme hrane može smanjiti količina goitrogena u namirnicama. To su:

• namakanje,
• ispiranje,
• kuhanje,
• termička obrada općenito.

Soja i proizvodi od soje mogli bi utjecati na učinak hormonske terapije hipotireoze, tj. smanjiti njegovu djelotvornost.

Iako proso ne sadrži značajne količine goitrogenih sastojaka, flavonoidi koje sadrži pokazali su potencijal negativnog djelovanja na funkcioniranje štitne žlijezde, djelovanja sličnog goitrogenima. Zbog toga se preporučuje izbjegavati unos prosa dok se njegov učinak do kraja ne razjasni.

Hipotireoza – lista hrane koju treba unositi i izbjegavati

Za lakše snalaženje i stvaranje novih prehrambenih navika, slijedi popis namirnica koje bi trebalo izbjegavati i onih koje se preporučuje unositi osobama koje boluju od hipotireoze.

Hrana koju treba izbjegavati

Namirnice koje se preporučuje jesti u što manjim količinama uključuju:

• proso,
• visokokaloričnu brzu hranu,
• grickalice,
• slastice.

Hrana koja sadrži goitrogene trebala bi se jesti u umjerenim količinama, a poželjno je da se jede kuhana. Osim toga, neki napitci mogu imati nepovoljne učinke na štitnjaču. U te namirnice i napitke ubrajaju se:

• soja i proizvodi od soje,
• kupusnjače ili krstašice,
• neko voće – breskve, kruške, jagode,
• kava,
• čaj,
• alkohol.

Hrana koja se preporučuje unositi

Namirnice koje su poželjan dio prehrane osoba s hipotireozom su:

• jaja,
• meso,
• riba,
• voće i povrće,
• cjelovite žitarice,
• sjemenke,
• orašasti plodovi,
• mliječni proizvodi.

Osim unosa navedenih namirnica, treba težiti oblikovanju zdravih prehrambenih navika koje će osigurati unos i svih drugih hranjivih tvari. To se može postići primjerice primjenom mediteranskog načina prehrane. Također, ne treba zaboraviti važnost sveobuhvatnog pristupa koji uključuje adekvatnu medicinsku terapiju i promjenu načina života.

• anemija
• bolesti štitnjače
• cink
• goitrogeni
• hashimoto
• hashimotov tireoiditis
• hipotireoza
• jod
• jodirana sol
• selen
• tiroksin
• trijodtironin
• željezo

Učitaj više izvora