7 navika uspješnih ljudi: Psihologinja otkriva tajne ljudi kojima ide u životu

7 navika uspješnih ljudi

Svatko od nas želi biti uspješan, imati sretan život i ostvariti vlastite želje i ciljeve. Osim vizije uspjeha i kreativnih ideja kako doći do određenih ciljeva, čini se da uspješni pojedinci imaju neke sličnosti u kreiranju vlastitih ponašanja i razmišljanja. 

Navike uspješnih ljudi su česta tema motivacijskih predavanja i rasprava kojima se nastoji inspirirati i poticati druge za usvajanje novih strategija za rad na sebi. Ako je i vama potrebna dodatna motivacija na putu prema uspjehu, u nastavku članka saznajte 7 navika uspješnih ljudi i pokušajte ih izgraditi.

Što su navike? 

U psihologiji je navika svako automatski ponavljano ponašanje koje zahtijeva malo ili nimalo razmišljanja. Navike nisu urođene nego naučene radnje koje mogu biti korisne ili štetne. Da bi se navika ustabilila, potrebno ju je redovito ponavljati, a ako za takvo ponavljano ponašanje redovito dobijemo pozitivno potkrepljenje, jednostavnije ćemo ga ponoviti i usvojiti. 

Jedan od vjerojatnih razloga zašto ljudi stvaraju navike je taj što su navike učinkovite. Kada se određeno ponašanje nauči, nije potrebno gubiti vrijeme i energiju na razmišljanje što se i kako treba učiniti nego se to jednostavno učini brzo i automatski. Ljudi se najčešće bave usvajanjem novih navika kako bi postigli određene ciljeve. 

Za mnoge stvari ljudi nisu niti svjesni da su im postale navika sve dok se ne dogodi iznenadna situacija koja prekine ciklus ponavljanog ponašanja. Vlastitim naporima se teško rješavamo starih navika, a zdrave je teže razviti nego što se misli. Ipak, redovitim, odlučnim i strpljivim ponavljanjem, pokojom nagradom i jasnim smislenim ciljem – jednostavno se grade nove navike i ukidaju one štetne.

Navike uspješnih ljudi
FOTO: Shutterstock

7 navika uspješnih ljudi

Visok IQ ne znači da će netko biti uspješan i obrazovan. Sposobnosti iz djetinjstva, npr. mogućnost nošenja s frustracijama, obuzdavanje emocija i slaganje s ljudima ostvaruju veći utjecaj u nečijem uspjehu. Biti uspješan ne znači samo biti pametan, talentiran, financijski stabilan, kreativan i sl. Uspješna osoba je socijalno i emocionalno inteligentna, organizirana, marljiva, prilagodljiva i fleksibilna, samopouzdana, aktivna i usmjerena na proces. 

Uspješni ljudi ne strepe pred izazovima nego koriste prilike koje im se nude, suočavaju se s vlastitim strahovima i nikad ne prestaju učiti i raditi na sebi. Čestim izlaganjem sebe nepoznatim i novim situacijama u jednom trenutku su se jednostavno našli u pravo vrijeme na pravom mjestu. Evo kojih je to sedam navika uspješnih ljudi.

1. Emocionalna metasposobnost

Nije jednostavno naučiti upravljati emocijama. Ako želite znati kako kontrolirati emocije, morate naučiti upravljati vlastitim razmišljanjem. Da bi netko bio toliko emocionalno vješt da može “uhvatiti emociju” prije nego ga ona obuzme u određenoj situaciji, mora jako dobro poznavati vlastite emocionalne reakcije. Takvi pojedinci se ne boje proživljavanja teških emocija, nego ih spremno prihvate i prođu kroz proces koji određena emocija zahtijeva.

Psiholog Daniel Goleman, autor Emocionalne inteligencije, uspješne ljude karakterizira ovako:

Znati da je neka osoba najbolji učenik u svojoj generaciji znači znati samo da je ta osoba iznimno dobra u postizanju uspjeha koji se mjeri ocjenama. Ta činjenica ne govori vam ništa o tome kako ona reagira na nestalnost života. Ljudi koji imaju razvijenu emocionalnu inteligenciju, odnosno emocionalnu metasposobnost, upravljaju u svim područjima života, pa čak i nad golim intelektom. Ljudi koji nad svojim emocionalnim životom ne mogu ostvariti neku vrstu nadzora vode unutarnje borbe, koje im onemogućuju da se valjano usredotoče na posao i nesmetano razmišljaju.

Pročitajte članak “Emocionalna inteligencija – što je to i zašto je važna?“.

Emocionalna metasposobnost
FOTO: Shutterstock

2. Samosuosjećanje u pogreškama

Istinski uspješni ljudi, izvana i iznutra, imaju jednu jako zanimljivu sposobnost samosuosjećanja kada su u pitanju vlastite pogreške. Teško je biti dugotrajno uspješan i sretan ako ste skloni sami sebe oštro kritizirati i prekoriti svaki put kada pogriješite. Samokritičnost ponekad može biti iskorištena u dobrom smjeru popravljanja ponašanja, ali samo ako je na niskim razinama i ako ne prethodi samoosuđivanju. 

Neprestano razmišljanje o pogreškama iz prošlosti i mogućim budućim pogreškama karakteristika je onih koji su samo naizgled uspješni, ali zapravo duboko ranjeni ljudi. Ako je vanjski uspjeh usklađen s unutarnjom smirenošću, onda je u pitanju razvijena sposobnost samosuosjećanja – a dobra vijest je što se i ona može naučiti.

Pročitajte članak “Kompleksi i samokritičnost – zašto se javljaju i kako ih pobijediti?“.

3. Interpersonalna inteligencija

Uspješni ljudi su zaista socijalno poželjni pojedinci u čijem društvu drugi uživaju. Zahvaljujući vlastitoj sposobnosti razumijevanja drugih – o onome što ih motivira, kako funkcioniraju i kako s njima surađivati – uspješni pojedinci vrlo dobro znaju kako se približiti drugima, izvući iz njih ono najbolje, dati im vrijednost kakvu zaslužuju samim time što postoje i naučiti ih novim vještinama za koje nisu niti znali da ih mogu savladati. 

Znaju kako stvoriti istinske bliske odnose koji nisu temeljeni na površnim razgovorima i traženju koristi od druge osobe. Nastoje biti podrška kada god je moguće, a opet su spremni i transformirati one odnose u kojima se povjerenje gubi ili nije trenutno ostvarivo. Ne boje se konflikta jer vjeruju da iz njega može nastati kvalitetniji odnos, ali samo ako su obje strane spremne na kompromis.

Pročitajte članak “Interpersonalna komunikacija – vrste, oblici i savjeti“.

Interpersonalna inteligencija
FOTO: Shutterstock

4. Sposobnost samomotivacije

Uloga pozitivne samomotivacije, odnosno sposobnosti stvaranja osjećaja elana, gorljivosti i samopouzdanja u postizanju uspjeha, iznimno je važna i prisutna kod uspješnih pojedinaca. Istraživanja provedena među olimpijskim sportašima, svjetski priznatim glazbenicima i šahovskim velemajstorima pokazuju da je ono što je njima zajedničko upravo sposobnost da motiviraju sami sebe za ustrajno provođenje stalnih vježbanja i treninga. 

Pored stalne potrebe za usavršavanjem, ovi pojedinci su s treninzima najčešće započeli već u djetinjstvu, a rani početak omogućuje prednost da će sposobnost samomotivacije potrajati cijeli život. Čini se da one koji su na samom vrhu u određenoj aktivnosti od onih približno jednakih sposobnosti razdvaja stupanj do kojeg, započinjući rano u životu, mogu godinama i godinama ustrajavati u marljivu vježbanju. Razvijanje bilo koje takve vrste sposobnosti pojača dojam samoučinkovitosti zbog čega su uspješni pojedinci skloniji preuzimanju rizika i traženju zahtjevnijih izazova kako bi napredovali.

Pročitajte članak “Intrinzična motivacija – što je i kako je povećati?“.

5. Preispitivanje očekivanja

U svijetu brzih društvenih promjena, teško je pratiti kriterije na temelju kojih nastojimo definiramo uspjeh. Pritom je važno biti svjestan vlastitih očekivanja, odnosno snažnih uvjerenja o budućnosti i onome u što vjerujete da bi se moglo dogoditi. Očekivanja rijetko preispitujemo ili dovodimo u pitanje, najčešće zbog prevelike opterećenosti obvezama i radnim zadacima za koje smatrao da nas vode prema ostvarenju ciljeva.

Redovito preispitivanje vlastitih postupaka, i onih koji su se već dogodili i onih koje planirate napraviti, spriječit će vas u tome da razmišljate, djelujete i reagirate na način koji je u suprotnosti s vašim vlastitim vrijednostima i onim što stvarno želite. Površno razmišljanje na automatskom pilotu je recept za iznenadne pogreške koje su se vrlo jednostavno mogle izbjeći.

Očekivanja moraju biti realna, a ciljevi jasni i precizni. Uspješni ljudi znaju jasno postaviti granicu između vlastitih i tuđih očekivanja. Svjesni su da moraju redovito preispitivati očekivanja kako bi mogli donositi dobre odluke u okruženju koje stalno mijenja. 

Pročitajte članak “Kako se prestati opterećivati s očekivanjem i mišljenjem drugih?“.

Neprestani rad na sebi
FOTO: Shutterstock

6. Neprestani rad na sebi

Uspješni ljudi su svjesni koliko je teško upravljati neugodnim emocijama, razmišljati jasno i realno, preispitivati vlastita očekivanja, dobro upravljati pogreškama i kritikama te obavljati sve druge psihološke zadaće o kojima ovisi uspjeh. Nastoje što bolje upoznati sebe kako bi prevenirali bilo kakve trenutke sagorijevanja i zasićenja u privatnom i poslovnom području života, a svjesni su važnosti rada na sebi. 

Osim redovite mentalne higijene u obliku učenja tehnika suočavanja sa stresom, traženja stručne pomoći u obliku individualne ili grupne psihoterapije, educiranja o mentalnom zdravlju i psihičkim procesima, uspješni ljudi također brinu i za svoje tjelesno zdravlje. Zdrav način života u obliku zdrave i uravnotežene prehrane, redovite fizičke aktivnosti i uzimanja odmora kada je potrebno od velike je važnosti za emocionalnu snagu i mentalnu oštrinu, jer je u zdravom tijelu zdrav i duh!

Pročitajte članak “Rad na sebi – kako započeti i koje su tehnike rada na sebi?“.

7. Prihvaćanje ranjivosti i traženje pomoći

Uspješni ljudi su svjesni vlastitih sposobnosti koje su ih dovele do uspješne pozicije u kojoj se nalaze, ali su isto tako svjesni vlastite ranjivosti i činjenice da im je potrebna pomoć od drugih ljudi kada je teško i kada se dogodi da za neke stvari ipak ne mogu pronaći pravo rješenje. Nije jednostavno razgovarati o problemima, iskreno govoriti o svojim osjećajima, otvoriti se drugima i tražiti pomoć. 

No, to je toliko važno za cjelokupno stanje pojedinca kako bi mogao imati zdrave i učinkovite odnose prema sebi, ali i drugima. O tome itekako ovisi svaka vrsta uspjeha, posebno ako smo svjesni činjenice da je svačiji put do uspjeha često popraćen raznoraznim preprekama i izazovima koje je ponekad teško i zamisliti.

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. Aronson, E. i Wilson, T.D. (2005). Socijalna psihologija. MATE: Zagreb.
  2. Goleman, D. (1995). Emocionalna inteligencija. Mozaik knjiga: Zagreb.
  3. Hall, D. T. i Chandler, D. E. (2005). Psychological success: When the career is a calling. Journal of Organizational Behavior: The International Journal of Industrial, Occupational and Organizational Psychology and Behavior, 26(2), 155–176.
  4. Rijavec, M., Miljković, D. i Brdar, I. (2008). Pozitivna psihologija. IEP-D2: Zagreb.

Ocijenite članak

4.50 / 5   6

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu