Tablete za spavanje: Potrošnja raste iz godine u godinu! Magistar farmacije otkriva sve o njima, jesu li opasne i kada se treba obratiti liječniku
- Budite prvi i komentirajte!
- 5 min čitanja
Spavanje je temeljna ljudska potreba o kojoj uvelike ovise naše mentalno i fizičko zdravlje. Pritom je nesanica najčešći poremećaj spavanja. Nesanica predstavlja sve češći problem, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Da je tome tako, potvrđuju i podaci HALMED-a, prema kojoj lijekovi za liječenje nesanice bilježe sve veću potrošnju iz godine u godinu.
Tako se u Hrvatskoj 2016. – 2020. povećavala potrošnja navedenih lijekova za 3,9 % godišnje. Potrošnja hipnotika i sedativa, koji se kolokvijalno mogu nazvati tablete za spavanje na recept, odnosno tablete za nesanicu, je u 2020. povećana za 7,4 milijuna kuna u odnosu na 2016. godinu te je iznosila ukupno 32 milijuna kuna.
Povećana potrošnja hipnotika i sedativa je logična kada se u obzir uzme da je nesanica jedan od najčešćih simptoma reakcije na stres. Ritam života, kao i pandemija, svakako doprinose širenju ovog problema, kao i pojavi da se tablete za spavanje sve češće traže od strane pacijenata, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj.
Pročitajte članak “Poremećaji spavanja: Ima ih čak 1/3 odraslih! Psihologinja otkriva što sve remeti san, koji simptomi upućuju na poremećaj i što učiniti“.
Koliko su opasne tablete za spavanje?
Lijekovi na recept koji se koriste za liječenje nesanice pripadaju skupinama benzodiazepinskih lijekova te nebenzodiazepinskih lijekova (Z lijekovi, hipnotici i dr.). Navedeni lijekovi se koriste isključivo pod nadzorom liječnika te se u principu ne bi smjeli dugotrajno uzimati, osim ako liječnik izričito ne da takve upute.
Tu se posebno ističe benzodiazepinska skupina lijekova za koju se ne preporučuje korištenje dulje od dva tjedna u kontinuitetu. S druge strane, nebenzodiazepinski lijekovi su relativno sigurniji po tom pitanju, no niti oni se ne bi smjeli u kontinuitetu koristiti dulji period zbog iste opasnosti stvaranja ovisnosti.
Isto tako, neki od lijekova koji se koriste za liječenje nesanice mogu dugo nakon spavanja izazivati osjećaj pospanosti, što ograničava psihomotorne sposobnosti i nepovoljno utječe na npr. upravljanje vozilom. Osim navedenih lijekova, u obzir dolaze i drugi psihijatrijski lijekovi ukoliko je nesanica uzrokovana depresivnim, anksioznim ili psihotičnim stanjem. Naravno, i ovdje se takvi lijekovi koriste isključivo pod nadzorom liječnika.
Nesanica se u pravilu prvenstveno pokušava liječiti nefarmakološkim mjerama. Vrlo je važna uredna higijena spavanja. Potrebno je poći na počinak u isto vrijeme svaki dan, izbjegavati alkohol, nikotin i kofein, velike i teške obroke netom prije spavanja i sl. Uputno je i pronaći razlog nesanice ako konkretan razlog postoji, kako bi se rješavanjem uzroka izliječila i sama nesanica.
Biljne tablete za spavanje
Kada ne pomažu nefarmakološke mjere, tada u obzir dolaze biljne tablete za spavanje, odnosno različiti biljni pripravci koji mogu pomoći u liječenju nesanice. Primjer je biljka pasiflora (Passiflora incarnata L., Passifloraceae). Gornji dio biljke, odnosno zelen biljke se koristi u fitoaromaterapiji, a pripravci biljke mogu djelovati spazmolitički i anksiolitički te su potencijalno korisni i za nesanicu.
Relativno je sigurna, a od nuspojava može izazvati probavne tegobe i pospanost pa je potreban oprez pri vožnji i sličnim aktivnostima. Naravno, poseban je oprez potreban ako se uzima u kombinaciji s drugim lijekovima za nesanicu. U principu se takva kombinacija ne preporučuje bez savjeta liječnika ili ljekarnika.
Iako trenutno nema nikakvih dokaza o stvaranju navike pri dugotrajnoj konzumaciji, svejedno se ne preporučuje kontinuirano uzimanje, već korištenje po potrebi. Ne preporučuje se trudnicama i dojiljama. Iako je riječ o biljci koja se tradicionalno koristi za nesanicu, potrebno je još dodatnih studija kako bismo s više dokaza i većom sigurnošću mogli govoriti o samom dokazanom djelovanju biljke na nesanicu.
Osim pasiflore, prirodne tablete za spavanje, odnosno različiti pripravci za liječenje nesanice (čajevi i tinkture) u sastavu često imaju i korijen odoljena (Valeriana officinalis, Valerianaceae). Biljka je to koja je isto tako relativno sigurna, a od nuspojava može izazvati vrtoglavicu, probavne tegobe, pospanost i sl. Ne preporučuje se istodobna primjena s drugim sedativima. Ne preporučuje se trudnicama i dojiljama. Također se koristi povremeno po potrebi za liječenje nesanice.
Pročitajte članke:
Melatonin u obliku spreja i tablete za spavanje bez recepta
Osim biljnih tableta, u Hrvatskoj su u trenutku pisanja ovog članka prisutne i druge vrste tableta za spavanje. Primjer je melatonin koji postoji u obliku spreja, ali i u obliku tablete za spavanje bez recepta. Melatonin je hormon prirodno prisutan u ljudskom organizmu, a koji igra važnu ulogu u procesu spavanja. Sinteza melatonina se povećava u mraku (navečer i tijekom noći), dok je u prisutnosti danjeg svjetla sinteza smanjena.
Generalno, kod starijih osoba je umanjeno stvaranje melatonina što je jedan od mogućih uzroka poteškoća pri usnivanju (početna nesanica) jednog dijela starije populacije. Drugim riječima, melatonin se može unijeti tabletama, kapsulama ili sprejom te potencijalno može pomoći pri nesanici (kod usnivanja), posebno kod osoba s deficitom melatonina.
Ipak, još uvijek se ne zna s potpunom sigurnošću utjecaj melatonina na cjelokupnu kvalitetu spavanja. Generalno je siguran za kratkotrajno uzimanje, no može uzrokovati nuspojave mučnine, vrtoglavice, pospanosti itd. Ne preporučuje se trudnicama i dojiljama.
Također se ne preporučuje dugotrajna konzumacija, već se koristi povremeno po potrebi, posebno s obzirom na nedovoljno istraživanja kada je u pitanju dugoročno korištenje melatonina i moguće posljedice istog. Moguće su interakcije s različitim lijekovima poput nekih antikonvulzivnih lijekova, sedativa, hipnotika te drugih lijekova.
Obavezna konzultacija s liječnikom ili ljekarnikom
Forma ovog članka je prekratka da bi se nabrojale sve moguće interakcije s lijekovima, kao i problemi s eventualnim drugim zdravstvenim stanjima pri korištenju navedenih preparata (autoimune bolesti i sl.). Iz tog je razloga jako važno prije bilo kakvog korištenja bezreceptnih proizvoda konzultirati se s ljekarnikom ili liječnikom kako bi se provjerile moguće interakcije. Posebno se tu ističe uloga ljekarnika kao najdostupnijeg zdravstvenog djelatnika.
U konzultaciji sa stručnjakom se, ovisno o individualnim potrebama, na najoptimalniji način može liječiti sama nesanica. Primjerice, velika je razlika u odabiru preparata ukoliko imamo poteškoća sa usnivanjem ili se pak budimo usred noći i sl.
Ako ništa od navedenog ne pomaže, tada se treba obratiti liječniku radi daljnje terapije na recept, koja se mora uzimati uz nužan oprez i u dogovoru s liječnikom.
Pročitajte i članke:
- Loše spavate? To vam narušava zdravlje! Evo savjeta
- Psihološke posljedice dugotrajnog nespavanja – što može poći po zlu?
- Ne pomišljajte na “snoozanje”: Psihologinja otkriva zašto je budilica stres za mozak i zašto tako loše spavamo
- Čaj za spavanje: Ovo su najbolji čajevi za spavanje koji će vas opustiti.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Bolovi u ramenu: Imamo popis najčešćih uzroka, a evo i kako se liječe
- Tomislav Stanić
- 2 min čitanja
- biljne tablete za spavanje
- higijena spavanja
- konzultacija s ljekarnikom
- melatonin
- opasne tablete za spavanje
- tablete za spavanje
- Draganić, P. i Oštarčević, S. (2021). Potrošnja lijekova u Hrvatskoj 2016. – 2020. Halmed.
- Melatonin. (2021). Mayo Clinic.
- Štrkalj Ivezić, S. i sur. (2020). Nesanica – postupci samopomoći. Medix, 26(141).
- Kennedy, K. M. i O’Riordan, J. (2019). Prescribing benzodiazepines in general practice. British Journal of General Practice, 69(680): 152–153.
- Bauer, B. A. (2018). Valerian: A safe and effective herbal sleep aid? Mayo Clinic.
- Holst Andersen, L. P. i sur. (2016). The safety of melatonin in humans. Clinical Drug Investigation, 36(3): 169–75.
- Schroeck, J. L. i sur. (2016). Review of Safety and Efficacy of Sleep Medicines in Older Adults. Clinical Therapheutics, 38(11): 2340–2372.
- European Union herbal monograph on Valeriana officinalis L., radix. (2016). European Medicines Agency.
- Insomnia. (2016). Mayo Clinic.
- Assessment report on Passiflora incarnata L., herba, Committee on Herbal Medicinal Products. (2014). European Medicines Agency.
- Marković, S. (2005). Fitoaromaterapija monografije esencijalnih ulja i ljekovitih biljaka temelji fitoaromaterapije. Cedrus: Zagreb.
- Hajak, G. i sur. (2003). Abuse and dependence potential for the non-benzodiazepine hypnotics zolpidem and zopiclone: a review of case reports and epidemiological data. Addiction, 98(10): 1371–8.
- Melatonin drug interactions. Drugs.com.