Proces formiranja pamćenja zbunjuje znanstvenike više od jednog stoljeća, ostavljajući brojna neodgovorena pitanja o biološkim mehanizmima. Ova praznina u znanju spriječila je razvoj farmakoloških intervencija za poboljšanje pamćenja.

Dr. Raj Dasgupti, glavni medicinski savjetnik za Sleep Advisor, za Medical News Today rekao je da nijedan lijek nije dobio posebno odobrenje za poboljšanje formiranja pamćenja. Iako određeni lijekovi na recept mogu poboljšati pamćenje u stanjima poput Alzheimerove bolesti, ne preporučuju se za opće poboljšanje pamćenja kod zdravih osoba.

Uloga melatonina u formiranju pamćenja

Melatonin, hormon koji se prirodno proizvodi u pinealnoj žlijezdi mozga kao odgovor na mrak, igra ključnu ulogu u regulaciji cirkadijalnog sata i sna. Sintetski oblici melatonina dostupni su kao dodaci prehrani za pomoć u indukciji sna. U tijeku su istraživanja primarno usmjerena na njegovu učinkovitost u liječenju jet laga i nesanice, prema američkom Nacionalnom centru za komplementarno i integrativno zdravlje.

Više od jednog stoljeća spavanje je povezano s poboljšanim pamćenjem, s prevladavajućim uvjerenjem da stanje mozga tijekom spavanja optimizira konsolidaciju pamćenja. Međutim, precizni mehanizmi koji pokreću ovu vezu ostaju nejasni.

Kako bi istražili utječu li melatonin i njegovi derivati na pamćenje, znanstvenici su proveli eksperimente na miševima. Otkrili su da melatonin potiče dugoročno pamćenje moduliranjem fosforilacije proteina, kako je objavljeno u NeuroReportu.

Niz eksperimenata na miševima

Kako bi utvrdili je li melatoninski mehanizam za poboljšanje pamćenja kod miševa rezultat aktivacije melatoninskih receptora ili fosforilacije drugih proteina uključenih u formiranje pamćenja, istraživači sa Sveučilišta Sophia u Tokiju proveli su niz eksperimenata na muškim miševima. Odabrali su muške miševe za studiju kako bi izbjegli potencijalne utjecaje na rezultate uzrokovane ciklusom plodnosti kod ženki miševa.

Miševi su u početku bili trenirani da lociraju novi keramički predmet unutar ciklusa od 12 sati svjetla i 12 sati tame. Ova eksperimentalna postavka imala je za cilj procijeniti formiranje dugoročnog pamćenja pomoću zadatka prepoznavanja novih objekata (NORT). Tijekom tri dana miševi su se upoznali s eksperimentalnim okruženjem. Četvrti dan su dva objekta uvedena u trening, s tim da je jedan objekt zamijenjen novim za testiranje nakon 24 sata. Istraživači su mjerili trajanje istraživanja predmeta kao pokazatelj memorije prepoznavanja predmeta.

Nakon početnog testa pamćenja, miševi su primili melatonin, lijek koji se veže na receptor melatonina nazvan ramelteon, metabolit melatonina poznat kao AMK, ili kontrolni tretman. Učinkovitost ovih tretmana u poboljšanju pamćenja procijenjena je nakon jednog dana.

Istraživači su zatim ispitali mozgove miševa nakon što su ih eutanazirali kako bi istražili fosforilaciju proteina povezanih s formiranjem pamćenja u regijama mozga povezanim sa stvaranjem pamćenja, poput hipokampusa i peririnalnog korteksa. Fosforilacija uključuje dodavanje kemijske skupine proteinu, što utječe na njegovu aktivnost u biokemijskim reakcijama.

Studija je otkrila povećanu fosforilaciju proteina povezanih s pamćenjem u prisutnosti AMK-a i ramelteona, što ukazuje na to da melatonin igra ulogu u promicanju dugoročnog pamćenja prepoznavanja objekata moduliranjem razina fosforilacije proteina povezanih s pamćenjem.

Značenje sna u formiranju pamćenja

Značenje sna u formiranju pamćenja istaknuo je dr. Alex Dimitriu, dvostruki certificirani psihijatar i specijalist medicine spavanja. Naglasio je da je spavanje ključno za različite faze formiranja pamćenja, uključujući registraciju, pretvaranje kratkoročnog pamćenja u dugotrajno pohranjivanje i konsolidaciju pamćenja, što se uglavnom događa tijekom spavanja sa sporim valovima (dubokog sna) u prvoj polovici noći.

Veza između sna i melatonina dovela je do istraživanja uloge melatonina u stvaranju pamćenja. Međutim, ostaje neizvjesno je li aktivacija receptora melatonina u mozgu odgovorna za pojačano formiranje pamćenja ili su uključeni drugi mehanizmi.

Važno je napomenuti da je studija provedena na miševima, a njezina primjenjivost na ljude ostaje neizvjesna. Daljnja istraživanja koja uključuju ljude mogla bi rasvijetliti praktične implikacije ovih otkrića.

Pročitajte i ove članke:

• Suplementi za spavanje: Kvalitetan san postao je pravi izazov današnjice! Imamo popis dodataka prehrani koji će vam pomoći da se naspavate
• Znanstvenici otkrili recept za superstarenje: Evo zašto neke osobe i nakon 80. posjeduju izvanredno pamćenje
• Potvrdilo novo istraživanje: Konzumacijom ovih namirnica možete usporiti gubitak pamćenja, smanjiti rizik od moždanog udara i prevenirati maligna oboljenja.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• alzheimerova bolest
• istraživanje
• melatonin
• pamćenje