Autoimune bolesti: Danas ih postoji više od 40, a od njih boluje do 20 % svjetske populacije! Ovo su najčešće

Autoimune bolesti

Čak i ako to ne primijetite, vaš imunološki sustav obavlja velik i zahtjevan zadatak. Njegov je zadatak zaštita od bolesti i borba protiv patogena – štiti organizam od “napada” stranih mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica ili parazita), njihovih toksina, kao i vlastitih izmijenjenih (npr. tumorske) te istrošenih stanica.

Autoimune bolesti nastaju kao posljedica pretjerane reakcije imunološkog sustava protiv tvari, organizama i tkiva normalno prisutnih u tijelu. Do njih dolazi kada imunološki sustav “zakaže” i nema dovoljnu mogućnost zaštite organizma od raznih patogena.

Ljudi s autoimunim poremećajima imaju prekomjerno aktivne imunološke sustave koji zdravo tkivo zamijene za bolesno i napadaju vlastiti organizam.

Danas postoji više od 40 ljudskih autoimunih bolesti i od njih zajedno boluje oko 11 – 20 % svjetske populacije.

Autoimune bolesti – popis 13 najčešćih

U nastavku donosimo opis 13 najčešćih autoimunih bolesti.

autoimune bolesti štitnjače
FOTO: Shutterstock

Gravesova bolest

Gravesova bolest spada u autoimune bolesti štitnjače. Štitnjača je žlijezda odgovorna za održavanje metabolizma. Imunološki sustav onih koji boluju od Gravesove bolesti oslobađa antitijela koja stimuliraju štitnjaču i potiču je da radi više nego što je potrebno. Ona zahvaća cijelu štitnjaču i zato se još naziva “difuzna toksična guša” (uvećana štitnjača koja luči previše hormona štitnjače). To uzrokuje nagli gubitak težine, drhtavicu i znojenje. Sve su to znakovi da štitnjača pojačano radi (hipertireoza).

Javljaju se:

Javljaju se također i problemi s očima, odnosno ispupčene oči – egzoftalmus. Očni simptomi se mogu olakšati podizanjem uzglavlja kod spavanja ili primjenom kapi za oči, a za ostale simptome se koriste kortikosteroidni lijekovi.

Reumatoidni artritis

Reumatoidni artritis kronična je, upalna bolest vezivnog tkiva koja najviše oštećuje zglobove, ali i oči, kožu te srce. Imunološki sustav napada hrskavično tkivo ili kosti te ponekad unutarnje organe.

Od zglobova su najčešće zahvaćeni:

  • mali zglobovi šake
  • zglavci
  • ramena
  • koljena
  • gležnjevi.

Reumatoidni artritis češći je u žena nego u muškaraca u odnosu 3:1. Premda se najčešće razvija u dobi 30 – 60 godina, učestalost raste sa starenjem.

Uz odgovarajuće zdravstvene mjere i izmjene životnog stila, oboljeli mogu imati dug i kvalitetan život.

S obzirom na to da uzrokuje upale po cijelom tijelu, za njegovo se liječenje obično koriste protuupalni lijekovi ili čak steroidi. Tako se zaustavlja degeneracija zglobova u ranijim stadijima. Za one s težim slučajem bolesti operacija je najbolja opcija.

Reumatoidni artritis
FOTO: Shutterstock

Sistemski eritemski lupus

Ova autoimuna bolest obično pogađa žene, posebno generativne dobi. Cijeli slučaj pogoršava činjenica da su ponekad potrebne godine da bi se on dijagnosticirao. Riječ je o kroničnoj bolesti koja može oštetiti bilo koji dio tijela. Može izgledati kao reumatoidni artritis, bolest štitnjače ili čak dijabetes.

Simptomi su osip na obrazima i nosu, anemija, otekline u udovima i gubitak kose, ali to su i znakovi mnogih drugih bolesti. 

Može zahvatiti:

  • kožu
  • zglobove
  • bubrege
  • pluća
  • živčani sustav
  • serozne membrane (tanka membrana koja pokriva organe u prsnoj i trbušnoj šupljini).

Uz lijekove, od velike je važnosti zdrav način života – umjerena fizička aktivnost, izbjegavanje izlaganja suncu, pravilna prehrana i prevencija infekcija.

Crohnova bolest

Sindrom iritabilnih crijeva je vrlo čest. To kronično autoimunološko stanje uzrokuje upalu u probavnom traktu. Simptomi mogu biti vrlo ozbiljni – od intenzivnih grčeva u trbuhu do proljeva i značajnog gubitka težine.

Crohnova bolest spada u autoimune bolesti crijeva. Ako imate Crohnovu bolest, najbolja stvar koju možete učiniti je liječiti upalu u svojim crijevima. Prehrana može puno pomoći, kao i lijekovi ili čak operacije koje preporučuje liječnik.

autoimune bolesti crijeva
FOTO: Shutterstock

Multipla skleroza

Multipla skleroza je bolest u kojoj imunološki sustav napada vaš središnji živčani sustav – mozak, leđnu moždinu i optički živčani sustav. Dakle, nije misterij koliko ta bolest može utjecati na život. Za dijagnozu su potrebni višestruki testovi.

Simptomi mogu biti česti, kao što su:

Za nju nema lijeka, ali dugoročna remisija je moguća kombinacijom lijekova i rehabilitacije.

Dijabetes tip 1

Danas su nam poznate neke smjernice za život koje bi nam trebale pomoći da izbjegnemo dijabetes tipa 2. Među njima su održavanje zdrave težine, pravilna prehrana i redovito kretanje. Međutim, oni koji obole od dijabetesa tipa 1 nisu te sreće.

Za ovu bolest ne postoji lijek, ali se uspješno kontrolira dnevnim ubrizgavanjem inzulina. Tijelo osoba s ovim tipom dijabetesa ne proizvodi inzulin, hormon koji našem tijelu omogućuje da koristi šećer. Tako svakodnevne radnje čini napornima ili nemogućima. Ova se bolest obično razvija kod djece i tinejdžera, iako u nekim slučajevima može utjecati i na starije osobe.

Dijabetes tip 1
FOTO: Shutterstock

Hashimoto sindrom

Hashimoto sindrom također je povezan s hormonima štitnjače. U ovom stanju vaš imunološki sustav napada štitnjaču. To uzrokuje kronične upale i smanjenje njezine funkcije.

Ova se bolest vrlo teško dijagnosticira. S vremenom se štitnjača može povećati. Tada znakovi hipotireoze postaju vidljivi.

Reumatska polimialgija

Reumatska polimialgija spada u autoimune bolesti zglobova. Ova se autoimuna bolest pojavljuje kada imunitet napadne zglobove u ramenima i kukovima. No, može negativno utjecati na krvne žile, arterije i aortu. Oni mlađi od 50 godina se ne moraju brinuti oko ovog stanja, ali svi koji ga imaju trebaju očekivati ukočenost u zglobovima i teškoće u kretanju.

Dobra vijest je da je polimialgija izlječiva. Za njezino liječenje koriste se kortikosteroidi.

autoimune bolesti kože
FOTO: Shutterstock

Psorijaza

Ova bolest spada u najčešće autoimune bolesti kože. Psorijaza može izgledati kao mali, izlječivi osip, ali ona je zapravo jak znak preaktivnog imunološkog sustava. Tipična je pojava crvenila i zadebljanja kože koji su prekriveni srebrno-bijelim i suhim ljuskama.

Ako imate ovu kožnu bolest, imate povišen rizik za druga kronična stanja kao što su psorijatični artritis, bolesti srca pa čak i tumor. Srećom, postoji više mogućnosti liječenja.

Celijakija

Ako bolujete od celijakije, konzumiranje hrane koja sadrži gluten potiče vaš imunološki sustav da “napadne” tanko crijevo. Posebno je zabrinjavajuće to što mnogi koji boluju od ove bolesti ne znaju da je imaju. Bolovi u trbuhu, problemi s probavom i slabokrvnost su uobičajeni simptomi ove bolesti.

Ako se celijakija ne liječi, može dovesti do dijabetesa tipa 1, multiple skleroze, neplodnosti ili neuroloških problema.

Celijakija
FOTO: Shutterstock

Sjögrenov sindrom

Ovaj poremećaj često prati druge autoimune bolesti kao što su sistemski eritemski lupus i reumatoidni artritis. Najznačajniji simptomi su izrazito suhe oči (osjećaj pijeska u očima) i usta. No, Sjögrenov sindrom može utjecati i na vitalne organe te središnji živčani sustav.

Ova bolest češće pogađa žene. Neke od njih imaju blage, a neke jače simptome.

Lijekovi se obično daju tek kada sindrom počne utjecati na unutarnje organe.

Autoimuni hepatitis

Ova bolest spada u autoimune bolesti jetre. Zapravo je riječ o upali jetre – nastaje kada imunološki sustav “napada” jetru. Dok se neki oblici hepatitisa mogu izliječiti, ovo je kronično stanje koje je teško u potpunosti izliječiti.

Simptomi autoimunog hepatitisa mogu biti slabi i neprimjetni. Kada primijetite žuticu, tamni urin ili nelagodu u trbušnim mišićima, svakako se javite svojem liječniku.

Vitiligo
FOTO: Shutterstock

Vitiligo

Još jedna autoimuna bolest kože uz psorijazu. Pogođen je kožni pigment. Vitiligo uništava stanice koje proizvode pigment i ostavlja diskoloracije na koži. Sklon je širenju i često se javlja s drugim bolestima.

Bolest se počinje razvijati s pojavom ograničenih mliječno-bijelih mrlja na dotad nepromijenjenoj koži. Mrlje se najčešće javljaju na koži iznad zglobova prstiju, na koljenima i laktovima, licu (oko usta i očiju), ali se mogu pojaviti i na bilo kojem drugom dijelu tijela.

Iako je očitiji kod ljudi tamne kože, vitiligo se može dogoditi bilo kome. Trenutno za njega nema lijeka, ali mnogima to nije problem.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Watson, S. (2023). Everything to Know About Autoimmune Diseases. Healthline.
  2. Autoimmune Diseases. (2021). Cleveland Clinic.
  3. Orbai, A. What Are Common Symptoms of Autoimmune Disease? John Hopkins Medicine

Ocijenite članak

3.68 / 5   22

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: autoimune bolesti, autoimuna bolest, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu