Autoimuni hepatitis je kronična bolest koja nastaje kada imunološki sustav bez poznatog uzroka napada jetru. Iako uzrok autoimunog hepatitisa nije posve jasan, neke bolesti, toksini i lijekovi mogu potaknuti autoimuni hepatitis kod osjetljivih ljudi, posebice žena.

Neliječeni autoimuni hepatitis može dovesti do ciroze jetre i na kraju do zatajenja jetre. Kada se dijagnosticira i liječi u ranoj fazi, autoimuni hepatitis često se može kontrolirati lijekovima koji potiskuju imunološki sustav.

Transplantacija jetre može biti opcija kada autoimuni hepatitis ne reagira na liječenje ili kada je bolest jetre uznapredovala. Autoimuni hepatitis se češće javlja kod žena nego kod muškaraca.

Autoimuni hepatitis se može razviti nakon infekcije herpesom simplexom.

Autoimuni hepatitis nerijetko se javlja uz ostale autoimune bolesti kao što su celijakija, reumatoidni artritis, Hashimoto ili Gravesova bolest.

Autoimuna bolest jetre

Najpoznatije, a ujedno i najčešće autoimune bolesti jetre su: autoimuni hepatitis (o kojem ćemo više govoriti u nastavku teksta), primarna bilijarna ciroza i primarni sklerozirajući kolangitis. Autoimunu komponentu ovih bolesti čine organski nespecifična protutijela koja se nalaze u serumu oboljelih.

Primarna bilijarna ciroza

Primarna bilijarna ciroza spada u grupu autoimunih bolesti jetre. Tijekom ove autoimune bolesti dolazi do oštećenja kanalića koji vode žuč. Nagomilavanjem žuči u tkivu jetre dolazi do oštećenja tkiva te formiranja ožiljaka, a na posljetku i ciroze.

Primarna bilijarna ciroza nema jedinstven faktor nastanka, većinom je riječ nasljednoj bolesti. Neke infekcije se dovode u vezu s ovom bolesti, međutim, to nije u potpunosti dokazano.

Primarnu bilijarnu cirozu se smatralo relativno rijetkom bolesti, no novija istraživanja pokazuju kako najmanje jedna na 2500 osoba ima bilijarnu cirozu jetre.

Simptomi primarne bilijarne ciroze jetre su:

• Umor i malaksalost
• Gubitak apetita
• Svrbež kože
• Žuta koža
• Nakupljanje i zadržavanje tekućine u trbuhu (ascites)
• Povećana slezena
• Proširene vene jednjaka
• Krvarenja

Glavna komplikacija ciroze uključuje blokiranje cirkulacije koje može dovest do krvarenja u trbuhu. Lijek za primarnu bilijarnu cirozu ne postoji. Moguće je usporiti tijek bolesti te omogućiti relativno normalan život skupini pacijenata koji boluju od ove bolesti.

Primarni sklerozirajući kolangitis

Primarni sklerozirajući kolangitis predstavlja upalu i začepljenje žučnih vodova unutar i izvan jetre. Uzrok kolangitisa nije poznat ali se najvjerojatnije može povezati s abnormalnostima imunosnog sustava.

Kolangitis najčešće zahvaća mlađe muškarce. Obično se javlja kod osoba koje imaju upalne bolesti crijeva, a posebno kod osoba s ulceroznim kolitisom.

Simptomi kolangitisa su:

• Umor
• Svrbež kože
• Žutica
• Napadaji boli u gornjem dijelu trbuha
• Hipertenzija
• Nakupljanje tekućine (ascites)
• Zatajenje jetre

Kod nekih ljudi simptomi se ne pojavljuju ni nakon 10 godina. Kolangitis se obično pogoršava postupno. U nekim slučajevima moguća je transplantacija jetre. Kolangitis nije moguće izliječiti, ali je moguće usporiti tijek bolesti.

Simptomi autoimunog hepatitisa

Simptomi autoimunog hepatitisa su u rasponu od blagih do teških i mogu doći naglo ili se razviti tijekom vremena. Neke osobe imaju malo, ako ih uopće imaju, problema u ranim fazama bolesti, dok se kod drugih javljaju simptomi, koji uključuju:

• Umor
• Nelagoda u trbuhu
• Bol u zglobovima
• Svrbež
• Žutilo kože i bjeloočnica (žutica)
• Povećana jetra
• Taman urin
• Povraćanje
• Bol u zglobovima
• Abnormalne krvne žile na koži
• Mučnina i povraćanje

Neliječeni autoimuni hepatitis može dovesti do nastajanja trajnih ožiljaka na jetri te do zatajivanja jetre. Autoimuni hepatitis kod djece nije često oboljenje, iznosi svega 2% svih dijagnosticiranih slučajeva hepatitisa. 

Uzroci autoimunog hepatitisa

Autoimuni hepatitis nastaje kada imunološki sustav, koji obično napada viruse, bakterije i druge patogene, napada jetru. Ovaj napad na jetru može dovesti do kronične upale i ozbiljnih oštećenja jetrenih stanica.

Znanstvenici smatraju da autoimuni hepatitis može biti uzrokovan interakcijom između pojedinih rizičnih čimbenika, kao što su infekcije, lijekovi i genetska predispozicija.

Do sada su poznati samo neki faktori koji mogu utjecati na mogućnost nastanka autoimunog hepatitisa, a to su:

• Obiteljska povijest bolesti autoimunog hepatitisa
• Češća pojavnost kod osoba ženskog spola
• Povijest virusnih i bakterijskih
• Upotreba određenih lijekova

Ostala autoimuna stanja koja mogu izazvati simptome bolesti jetre su:

• Sistemski lupus
• Sklerodermija
• Reumatoidni artritis
• Dijabetes tip 1
• Ulcerozni kolitis
• Gravesova bolest

Vrste autoimunog hepatitisa

Liječnici su identificirali dva glavna oblika autoimunog hepatitisa:

• Tip 1 – često se razvija naglo, to je najčešći tip ove bolesti. Može se pojaviti u bilo kojoj dobi. Oko polovice ljudi s autoimunim hepatitisom tipa 1 ima i druge autoimune bolesti, kao što su tireoiditis, reumatoidni artritis ili ulcerozni kolitis.
• Tip 2 – iako odrasli mogu razviti autoimuni hepatitis tipa 2, najčešće se javlja kod mladih djevojaka.

Autoimuni hepatitis se većinom javlja u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi, međutim može se javiti u bilo kojoj dobi.

Autoimuni hepatitis dijagnostika

Autoimuni hepatitis nije tipično oboljenje koje ima svoje karakteristične simptome. Autoimuni hepatitis vrlo je lako zamijeniti s drugim bolestima. Jedna takva je virusni hepatitis. Za pravilnu dijagnozu potrebno je obaviti nekoliko testiranja. Testiranje krvi će prije svega provjeriti funkciju jetre, a potom pomoći i u određivanju tipa autoimunog hepatitisa koji imate. 

Kod autoimunog hepatitisa postoji nekoliko dijagnostičkih testova:

• Krvni testovi – pomoći će odrediti vrstu autoimunog hepatitisa koju imate.
• Biopsija jetre – liječnici obavljaju biopsiju kako bi potvrdili dijagnozu i odredili stupanj i vrstu oštećenja jetre. Tijekom postupka, mala količina jetrenog tkiva se uklanja pomoću tanke igle. Uzorak se zatim šalje u laboratorij na analizu.
• Ultrazvuk jetre – može biti od koristi kako bi se utvrdila razina oštećenja jetre. 

Krvni testovi se koriste za mjerenje razine specifičnih antitijela u krvi. Antitijela povezana s autoimunim hepatitisom uključuju:

• Antitijela na glatke mišiće
• Antitijela na mikrosome jetre i bubrega
• Anti-nuklearna antitijela

Krvni test može pokazati količinu imunoglobulina antitijela u krvi. IgG antitijela pomažu tijelu u borbi protiv infekcije i upale.

Autoimuni hepatitis markeri

U današnje vrijeme postoji velik broj tumorskih markera. Bitno je naglasiti kako nijedan nije u potpunosti specifičan i osjetljiv. Pojedini markeri se mogu pojaviti i kod benignih oboljenja, te nisu uvijek pozitivni, posebno u ranoj malignoj fazi bolesti.

Ulogu markera u dijagnostici ne treba zanemariti, posebno ako postoji sumnja na postojanje određenog malignog procesa. U dijagnostici se određuje više tumorskih markera.

Da bi se otkrilo koji je virus uzrokovao hepatitis, izvode se testovi u serumu ili plazmi. Pomoću testova se mogu otkriti antigeni hepatitisa ili protutijela. Protutijela se ne moraju pojaviti tjednima ili mjesecima nakon što se razvio hepatitis.

U slučaju da se pretrage provedu prerano, prisutnost protutijela se neće otkriti čak ni kada je bolesnik zaražen. Protutijela su prisutna i nakon što se bolesnik oporavi. U tom slučaju je riječ o ranijoj infekciji, ali se pomoću tih protutijela može utvrditi da li je infekcija aktivna. 

Liječenje autoimunog hepatitisa

Cilj liječenja autoimunog hepatitisa je usporiti ili zaustaviti napade imunološkog sustava na jetru, što može pomoći usporiti napredak bolesti.

Liječnici obično preporučuju početnu visoku dozu kortikosteroida. Čim se simptomi ublaže lijek se svodi na najmanju moguću dozu koja kontrolira bolest.

Većina ljudi treba nastaviti uzimanje kortikosteroida godinama, a neki ljudi ga uzimaju cijeli život. Iako je moguća remisija nekoliko godina nakon početka liječenja, bolest se obično vraća kada se lijek prestaje uzimati.

Kortikosteroidi, pogotovo kada se uzimaju dugoročno, mogu izazvati širok spektar ozbiljnih nuspojava, uključujući i dijabetes, osteoporozu, lomljive kosti, visoki krvni tlak, glaukom i debljanje.

Kada lijekovi ne mogu zaustaviti napredovanje bolesti, razvije se ciroza ili zatajenje jetre, preostala opcija je transplantacija jetre.

Transplantacija jetre može se koristiti kao opcija kada je u pitanju autoimuni hepatitis. U nekim slučajevima se bolest može ponoviti i nakon transplantacije. Stopa preživljavanja od pet godina nakon transplantacije jetre iznosi 80%. Glavne komplikacije neliječenog autoimunog hepatitisa su:

• Insuficijencija jetre
• Ciroza jetre
• Karcinom jetre
• Povišen krvni tlak u veni
• Proširene vene u trbuhu i jednjaku
• Nakupljanje tekućine u abdomenu (ascites)

Autoimuni hepatitis prirodni preparati i samopomoć

Autoimune bolesti većinom imaju vrlo progresivan tijek ako se na vrijeme ne započne s liječenjem. Suplementi i prirodni preparati uvijek mogu biti vrlo dobra pomoć u kontroliranju simptoma.

Donosimo vam popis suplemenata, nutritivnih potpora ali i ljekovitih biljaka koje možete koristiti kod autoimunog hepatitisa, ali naravno uz obveznu konzultaciju s liječnikom.

• Omega 3 i omega 6 masne kiseline (laneno ulje, ulje boražine, ulje noćurka, ulje crnog ribiza). 
• DHEA
• Sikavica
• Vitamin D
• Antioksidansi (vitamin C, E, beta karoten, proatocijadinini, koenzim q10, selen).
• Kanabis
• Božur

Niti jedan od ovih prirodnih lijekova ili suplemenata nipošto nemojte koristiti bez prethodnog savjetovanja s liječnikom, a pogotovo ako već koristite neku propisanu terapiju.

Ako imate autoimunu bolest svakako biste trebali razmisliti o sljedećim koracima:

• Testirajte se na živu i na druge teške metale.
• Celijakija je odgovorno za najmanje 60 autoimunih bolesti – testirajte se na nju.
• Uzimajte nutrijente i suplemente. vitamin D, masne kiseline i probiotike.
• Oslobodite se stresa.
• Konzumirajte zdrave namirnice koje imaju protuupalno djelovanje.
• Pobrinite se da tijekom dana imate dovoljno odmora.
• Redovito vježbajte jer vježbanje ubrzava proces detoksikacije.
• Provodite više vremena na svježem zraku.

Autoimuni hepatitis prehrana

Za prehranu nije dokazano da ima bilo kakav utjecaj na autoimuni hepatitis, međutim liječnik Vam može dati poseban popis prehrane koja neće negativno utjecati na opće zdravlje jetre. Prehrana treba biti bogata voćem i povrćem, žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama.

• Jabuke – izrazito korisne kada je u pitanju zdravlje jetre. Zdrava jetra mora imati mogućnost detoksikacije. Jabuka sadrži velike koncentracije vitamina A i C te magnezija, joda i bakra zahvaljujući kojima djeluje kao prirodan diuretik.
• Kelj, kupus, brokule odličan su izbor zbog velikog udjela sumpora koji pomaže u procesu detoksikacije jetre.
• Voda je potrebna organizmu više od bilo koje druge supstance.
• Morske trave pomažu u čišćenju organizma te sprječavaju taloženje teških metala iz organizma
• Maslačkov korijen poznat je po liječenju jetre. U liječenju i prehrani mogu se koristiti svi dijelovi maslačka. Lišće maslačka koristi se u liječenju bolesti bubrega.
• Bijeli luk koji sadrži alicin također može poslužiti kao adekvatan čistač organizma.
• Jaja sadrže najkvalitetnije proteine koji sadrže sve osim esencijalnih aminokiselina i kolina. Jetri su potrebne esencijalne aminokiselina kako bi mogla obavljati detoksikacijske procese. 
• Artičoke imaju zaštitni utjecaj na stanice jetre. Pomažu u regeneraciji i poboljšavanju funkcije jetre.

Autoimuni hepatitis forum iskustva su bazirana na pronalaženju alternativnih rješenja budući da kortikosteroidi i imunosupresivi mogu imati neželjenih posljedica.

Međutim takvu medicinsku terapiju ne biste smjeli tek tako naglo prekinuti bez konzultacije s liječnikom. Također, oko alternativne terapije biste se trebali konzultirati s liječnikom budući da neke biljke u kombinaciji s navedenim lijekovima nemaju nikakvo djelovanje radi poništavajućeg efekta. Osim toga neke ljekovite biljke mogu utjecati na djelotvornost medicinske terapije.

Život s autoimunim hepatitisom ne mora nužno biti osuđen na propast. Većina osoba koje boluju od autoimunog hepatitisa ima normalan i očekivani životni vijek te se osjećaju dobro većinu vremena. Liječenje autoimunog hepatitisa poboljšava prognozu. 

Od velike važnosti je upornost u liječenju. Nemojte prestati uzimati terapiju bez da ste se prethodno konzultirali s liječnikom. Hepatitis se može vratiti. 

• antitijela
• autoimune bolesti
• biopsija jetre
• hepatitis
• hepatitis tip 1
• hepatitis tip 2
• virusni hepatitis