Celijakija: Simptomi, testiranje, liječenje, prehrana – sve je tu!

Celijakija

Celijakija ili glutenska enteropatija nasljedna je imunološko-posredovana bolest koju uzrokuje intolerancija na gluten, protein koji se nalazi u bjelančevini pšenici te u ječmu, raži i zobi.

Zbog intolerancije na gluten tijelo stvara antitijela koja “napadaju” njegove molekule. Tako dolazi do oštećenja sluznice tankog crijeva i uništenja crijevnih resica, što otežava opću apsorpciju nutrijenata.

Celijakija (autoimuna bolest) je jedna od najčešćih bolesti probavnog sustava.

Uzrok celijakije
FOTO: Shutterstock

Uzrok celijakije

Istraživanja pokazuju da je celijakija genetski nasljedna bolest.

Gene za nju nosi trećina populacije i 10 – 20 % bliskih rođaka osoba s celijakijom će je vjerojatno imati.

Da bi se bolest “aktivirala” potrebno je imati prehranu bogatu glutenom, ali nije poznat točan uzrok. Zato se često postavlja pitanje kako se dokazuje celijakija i koji simptomi prvo upućuju na bolest.

Ponekad celijakija postaje aktivna po prvi put nakon operacije, trudnoće, porođaja, virusne infekcije ili teškog emocionalnog stresa.

Faktori rizika su:

Celijakija u odrasloj dobi često se otkriva kasno jer simptomi nisu uvijek jasni.

Više je vrsta celijakije. Ne postoje dvije osobe koje boluju od celijakije s istim simptomima bolesti. Simptomi ovise o dobi osobe, trajanju i jačini bolesti te oštećenju organa.

Kada je u pitanju celijakija, simptomi kod odraslih i celijakija kod djece se razlikuju, ali postoje i posebni oblici, kao što je celijakija kod beba – simptomi se mogu pojaviti već u prvoj godini života.

Njezine kliničke manifestacije možemo podijeliti na dvije grupe:

  • gastrointestinalne (“klasične”) – javljaju se kod djece 4 – 24 mjeseca starosti
  • negastrointestinalne – javljaju se u starije djece i odraslih osoba.

Osobe s dijagnosticiranom celijakijom su u manjini. Nažalost, većinu oboljelih čine osobe s tzv. “tihom” celijakijom. One imaju oštećenu sluznicu tankog crijeva, ali ne i nutritivnu deficijenciju.

Celijakija - simptomi
FOTO: Shutterstock

Celijakija – simptomi

Simptomi vezani uz probavu su:

Simptomi koji nisu vezani uz probavu su:

Simptomi kod (starije) djece su:

Celijakija – simptomi na koži

Kod nekih osoba se javljaju i simptomi na koži, najčešće u obliku osipa ili dermatitisa herpetiformisa.

celijakija - test
FOTO: Shutterstock

Celijakija – dijagnoza

Kada je u pitanju celijakija, testiranje je obično prvi korak (celijakija – test), nakon čega slijedi biopsija ako je potrebno.

Osobu sa sumnjom na celijakiju liječnik treba uputiti pedijatru ili internistu gastroenterologu (ovisno o dobi osobe), koji će učiniti testiranje krvi i, u slučaju pozitivnih nalaza, biopsiju sluznice tankog crijeva. Pritom je važno ne prestati s konzumacijom glutena.

Zlatni standard dijagnoze celijakije je analiza tkiva dobivenog biopsijom sluznice tankog crijeva. 

Celijakija – liječenje

Ako se ne liječi, celijakija može dovesti do:

Ponekad se mogu razviti i neurološki problemi, kao što je periferna neuropatija, bolest živaca koji vode do ruku i stopala.

Celijakija - prehrana
FOTO: Shutterstock

Celijakija – prehrana

Jedini način liječenja za oboljele je bezglutenska dijeta koje se moraju pridržavati cijeli život. Bolest je neizlječiva, a njezini se simptomi mogu povući samo uz strogo provođenje dijete.

Oboljeli mogu konzumirati dopuštene namirnice među kojima su prirodno bezglutenske namirnice i posebne bezglutenske dijetetske namirnice namijenjene upravo njima. Liječnik bi vas trebao upoznati s popisom tih namirnica.

Ponekad se preporučuju i dodaci prehrani, vitamini i minerali. No, gluten se može “sakriti” u hrani, ali i u drugim proizvodima kao što su:

  • lijekovi
  • vitamini i minerali
  • ruževi i proizvodi za njegu usana
  • zubna pasta i vodica za ispiranje usta
  • ljepilo na kuvertama i markicama
  • plastelin.

3 – 4 mjeseca nakon uvođenja bezglutenske prehrane potrebno je ponoviti biopsiju sluznice tankog crijeva. 

Kod odraslih pušača dodatni rizik čini i pušenje (celijakija i pušenje), jer pušenje može pogoršati stanje sluznice i usporiti zacjeljivanje.

Mortalitet se u bolesnika koji nisu na bezglutenskoj prehrani kreće 10 – 30 %. Uz prikladnu dijetu mortalitet je manji od 1 %, to se posebno odnosi na odrasle koji imaju teški oblik bolesti.

Celijakija i invalidnost ponekad su relevantna tema kod teških oblika bolesti, ali o tome odlučuje specijalist prema stupnju oštećenja.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Celiac Disease. (2025). Cleveland Clinic.
  2. Celiac Disease. (2025). Mayo Clinic.
  3. Coeliac disease. (2023). NHS.

Saznajte više o bezglutenskoj prehrani u sljedećim tekstovima:

Ocijenite članak

3.68 / 5   22

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: celijakija, celijakija simptomi, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu