Celijakija ili glutenska enteropatija nasljedna je imunološko-posredovana bolest koju uzrokuje intolerancija na gluten, protein koji se nalazi u bjelančevini pšenici te u ječmu, raži i zobi.

Zbog intolerancije na gluten, tijelo stvara antitijela koja “napadaju” njegove molekule. Tako dolazi do oštećenja sluznice tankog crijeva i uništenja crijevnih resica, što otežava opću apsorpciju hranjivih tvari.

Celijakija je jedna od najčešćih bolesti probavnog sustava.

Uzroci nastajanja celijakije

Istraživanja pokazuju da je celijakija genetski nasljedna bolest. Gene za nju nosi trećina populacije i 10 – 20% bliskih rođaka osoba s celijakijom će je vjerojatno imati.

Da bi se bolest “aktivirala” potrebno je imati prehranu bogatu glutenom, ali nije poznat točan uzrok. Ponekad celijakija postaje aktivna po prvi put nakon operacije, trudnoće, porođaja, virusne infekcije ili teškog emocionalnog stresa.

Faktori rizika:

• član obitelji kojemu je već dijagnosticirana celijakija,
• dijabetes tip 1,
• Downov ili Turnerov sindrom,
• autoimuna bolest štitnjače,
• Addisonova bolest,
• reumatoidni artritis.

Više je vrsta celijakije. Ne postoje dvije osobe koje boluju od celijakije s istim simptomima bolesti. Simptomi ovise o dobi osobe, trajanju i jačini bolesti te oštećenju organa.

Njezine kliničke manifestacije možemo podijeliti na dvije grupe:

1. gastrointestinalne (“klasične”) – javljaju se kod djece 4 – 24 mjeseca starosti;
2. ne-gastrointestinalne – javljaju se u starije djece i odraslih osoba.

Osobe s dijagnosticiranom celijakijom su u manjini. Na žalost, većinu oboljelih čine osobe s tzv. “tihom” celijakijom. One imaju oštećenu sluznicu tankog crijeva, ali ne i nutritivnu deficijenciju.

Celijakija – simptomi

Simptomi vezani uz probavu:

• dugotrajni proljev,
• zatvor,
• mučnina i učestalo povraćanje,
• gubitak apetita,
• gubitak tjelesne težine,
• bolovi i nadutost u trbuhu,
• žgaravica.

Simptomi koji nisu vezani uz probavu:

• slabokrvnost (anemija),
• slabljenje kostiju (osteoporoza),
• niski rast,
• svrbež i/ili osip praćen plikovima,
• oštećenje zubne cakline,
• čirevi u ustima,
• glavobolje i umor,
• trnci u ekstremitetima,
• problemi s ravnotežom,
• bol u zglobovima,
• slabljenje funkcije slezene,
• neplodnost ili učestali spontani pobačaji,
• psihičko nezadovoljstvo.

Simptomi kod (starije) djece:

• slabljenje mišića i njihove koordinacije,
• slabiji rast i kašnjenje puberteta,
• poremećaj pažnje i hiperaktivnosti,
• poteškoće u učenju.

Celijakija – dijagnoza

Osobu sa sumnjom na celijakiju liječnik treba uputiti pedijatru ili internistu gastroenterologu (ovisno o dobi osobe), koji će učiniti testiranje krvi i, u slučaju pozitivnih nalaza, biopsiju sluznice tankog crijeva. Negativni test antitijela ne isključuje celijakiju s potpunom sigurnošću. 

Zlatni standard dijagnoze celijakije je analiza tkiva dobivenog biopsijom sluznice tankog crijeva. 

Celijakija – liječenje

Ako se ne liječi, celijakija može dovesti do:

• neuhranjenosti,
• osteoporoze,
• neplodnosti i abortusa,
• netolerancije na laktozu,
• rak unutar probavnog sustava.

Ponekad se mogu razviti i neurološki problemi, kao što je periferna neuropatija, bolest živaca koji vode do ruku i stopala.

Jedini način liječenja za oboljele je bezglutenska dijeta koje se moraju pridržavati cijeli život.

Bolest je neizlječiva, a njezini se simptomi mogu povući samo uz strogo provođenje dijete. Oboljeli mogu konzumirati dozvoljene namirnice među kojima su prirodno bezglutenske namirnice i posebne bezglutenske dijetetske namirnice namijenjene upravo njima. Liječnik bi vas trebao upoznati s popisom tih namirnica.

Ponekad se preporučuju i dodaci prehrani, vitamini i minerali. No, gluten se može “skriti” u hrani, ali i u drugim proizvodima kao što su:

• lijekovi,
• vitamini i minerali,
• ruževi i proizvodi za njegu usana,
• zubna pasta i vodica za ispiranje usta,
• ljepilo na kuvertama i markicama,
• plastelin.

3 do 4 mjeseca nakon uvođenja bezglutenske prehrane potrebno je ponoviti biopsiju sluznice tankog crijeva. 

Mortalitet se u bolesnika koji nisu na bezglutenskoj prehrani kreće od 10 do 30%. Uz prikladnu dijetu, mortalitet je manji od 1%, to se posebno odnosi na odrasle koji imaju teški oblik bolesti.

• bezglutenska prehrana
• celijakija
• gluten
• prehrana
• protein