Autoimuni osip: Kad koža otkriva bolest prije nego što se pojave drugi simptomi
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja
Autoimuni osip nastaje kada tijelo prepoznaje vlastite stanice kao prijetnju i započinje upalnu reakciju. Tada se na koži pojavljuju crvenilo, ljuskanje, mjehurići ili svrbež – ovisno o bolesti koja ih uzrokuje.
Autoimuni osip
Osip kod autoimunih bolesti (autoimuni osipi) može se pojaviti na bilo kojem dijelu tijela i ponekad je prvi znak ozbiljnijih promjena u organizmu.
Kada su u pitanju autoimune bolesti i osip, bolesti kod kojih se javlja najčešće uključuju psorijazu, lupus, Sjögrenov sindrom, vaskulitis, bulozni pemfigoid i dermatomiozitis. U nastavku otkrivamo kako ih prepoznati.
Psorijaza – kada koža prebrzo “radi”
Psorijaza je jedna od najpoznatijih bolesti povezanih s autoimunim osipom. Kod nje imunološki sustav ubrzava obnavljanje stanica kože, što dovodi do stvaranja ljuskavih, zadebljanih plakova. Najčešće se javlja na laktovima, koljenima, tjemenu i trupu.
Postoji više oblika psorijaze – od pločaste i kapljičaste do pustularne – a svi mogu izazvati neugodan svrbež i osjećaj zategnutosti kože. Uz lokalne kreme, često se koriste i terapije svjetlom (UVB) te lijekovi koji smiruju upalu.
Lupus – leptirasti osip kao prepoznatljiv znak
Lupus je kronična autoimuna bolest koja, osim kože, može zahvatiti i zglobove, bubrege, srce i pluća. Najprepoznatljiviji simptom je tzv. leptirasti osip koji se širi preko obraza i nosa. Osim njega, mogu se pojaviti i crvene, ljuskave mrlje ili ranice u ustima.
Osobe s lupusom često su osjetljive na sunce, pa se preporučuje izbjegavanje izravnog izlaganja i korištenje krema s visokim zaštitnim faktorom.

Sjögrenov sindrom – suha koža i osipi zbog upale krvnih žila
Sjögrenov sindrom najčešće uzrokuje suhe oči i usta, no ponekad i autoimuni osip. Na koži se mogu pojaviti crveni ili ljubičasti prstenasti osipi koji svrbe ili peku, a ponekad dolazi i do upale krvnih žila (vaskulitisa).
Ovakvi osipi mogu nalikovati sitnim točkicama ili modricama i zahtijevaju dermatološku obradu.
Vaskulitis – upala krvnih žila ispod kože
Vaskulitis je stanje u kojem dolazi do upale krvnih žila, što uzrokuje curenje krvi ispod kože i pojavu tamnocrvenih točkica ili mjehurića. Osip se najčešće pojavljuje na nogama, gležnjevima i rukama, a može svrbjeti ili boljeti.
Bulozni pemfigoid – mjehurići na koži starijih osoba
Bulozni pemfigoid je rijetka autoimuna bolest koja se uglavnom javlja kod starijih osoba. Prepoznaje se po velikim mjehurima ispunjenima tekućinom koji svrbe i ponekad pucaju. Iako može izgledati dramatično, uz pravilnu terapiju i njegu kože stanje se obično stabilizira.
Dermatomiozitis – osip i slabost mišića
Kod dermatomiozitisa se osim autoimunog osipa javlja i upala mišića koja uzrokuje bol i slabost. Osip se najčešće pojavljuje na kapcima, zglobovima prstiju, prsima ili leđima.
Može biti crven, ljubičast ili tamniji od okolne kože, a ponekad ga prate i otekline. Liječenje uključuje kortikosteroide i terapiju usmjerenu na smanjenje upale.
Multipla skleroza – kronični svrbež
Kod multiple skleroze imunološki sustav napada mijelinsku ovojnicu (zaštitni omotač živaca). Iako osobe s MS-om obično nemaju vidljiv osip, mogu osjećati kronični svrbež. Simptomi MS-a uključuju svrbež, najčešće na rukama, stopalima, licu i vlasištu.

Celiakija i dermatitis herpetiformis – kada gluten izazove osip
Dermatitis herpetiformis je oblik autoimunog osipa povezan s intolerancijom na gluten. Očituje se sitnim, izrazito svrbežnim mjehurićima koji se najčešće pojavljuju na laktovima, koljenima, stražnjici i tjemenu.
Simptomi se obično smiruju prelaskom na bezglutensku prehranu, što potvrđuje povezanost s celiakijom.
Zašto se autoimuni osipi javljaju?
Točan uzrok još uvijek nije u potpunosti poznat, ali se smatra da genetika, stres, infekcije i hormonalne promjene imaju važnu ulogu. Autoimune bolesti često su posljedica unutarnje upale koju tijelo pokazuje kroz kožu. U nekim slučajevima osip je prvi vidljivi simptom bolesti koja tek počinje.
Dijagnoza i liječenje
Dijagnoza se postavlja pregledom kože, laboratorijskim testovima i ponekad biopsijom. Uzimanje malog uzorka kože može pomoći u određivanju vrste upale i potvrdi dijagnoze.
Liječenje ovisi o vrsti bolesti – od kortikosteroidnih krema i imunomodulatornih lijekova do promjena u prehrani i načinu života. Važno je smanjiti stres, jer on može potaknuti pogoršanje simptoma.
Kako njegovati kožu kod autoimunih osipa?
Njega kože važan je dio terapije. Preporučuje se koristiti blage, neparfimirane proizvode, izbjegavati vruće tuširanje i zaštititi kožu od sunca. Kod osjetljivih stanja poput lupusa ili dermatomiozitisa posebno je bitna UV zaštita, dok kod psorijaze može pomoći umjereno izlaganje sunčevoj svjetlosti.
Pročitajte i ove članke:
- Autoimune bolesti: Imamo popis 13 najčešćih
- 15 neuroloških autoimunih bolesti koje trebate znati
- Zašto su autoimuni poremećaji češći kod žena? Evo što su pokazala istraživanja.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Osjećaj pečenja i pritiska nakon jela? Rješenje je jednostavnije nego što mislite
- Nova Studio
- 3 min čitanja
- Martin, C. (2025). What an Autoimmune Disease Rash Means. Verywell Health.